Uvodnik

Hrvatska se farsom oprašta od kune

Zlatko Crnčec

Foto Igor Kralj/PIXSELL

Foto Igor Kralj/PIXSELL

HNB i njegovi zaposlenici ulagači bili su potpuno potisnuti iz medijskog prostora. Sve do prije par dana. U fokus ih vratio euro. Točnije kuna. Ali ne kao valuta, nego jedna životinjica čija je slika trebala biti na kovanici od jednog eura

placeholder


Viceguvernerka Hrvatske narodne banke (HNB) Ivana Jakir-Bajo izjavila je jučer da je Komisija za novac HNB-a na sjednici odlučila da će se ponoviti natječaj za izbor idejnog i izvedbenog rješenja eurokovanice s naličjem kune. HNB se tako ponovo vratio na naslovnice novina i prve minute televizijskih dnevnika. Prije par tjedana to je bilo vezano uz informaciju da su djelatnici banke trgovali vrijednosnicama hrvatskih banaka. Onih institucija čije poslovanje po definiciji kontroliraju, i samim time znaju sve o njihovom poslovanju. Na kraju se ova neugodna situacija ipak nekako pokrpala. Mada opet, javnost ipak nije dobila potpunu formaciju u točno što su imali uvid ostali zaposlenici HNB-a koji su višak svog novca ulagali u vrijednosnice banaka.



Cijela je ova priča brzo nestala iz fokusa poslovično površnih hrvatskih elektroničkih medija koji dominiraju domaćom medijskom scenom. Naravno, zadnjih dana afere i aferice kao da sustižu jedna drugu tako da je dijelom i očekivano da se vrlo brzo zaboravi priča kako i gdje središnji državni bankari ulažu svoj novac. Ni politika, i ona vladajuća i ona oporbena, ne čini se previše zainteresiranom za poslovanje HNB-a. Predsjednik Republike obično ovakvim stvarima posvećuje barem desetak minuta svojih presica, ali je ovaj puta bio krajnje suzdržan. Priznao je tek da je Borisa Vujčića imenovala njegova Vlada te potom izgovorio nekoliko neodređenih rečenica. Neki su mediji objavili stare fotografije na kojima se Zoran Milanović zajedno s Vujčićem i Emilom Tedeschijem zabavlja u klubu Pepermint. S druge pak strane ovu situaciju nije želio previše komentirati ni premijer Andrej Plenković. On je tek rekao da nema smisla previše komentirati ovaj slučaj budući da su ionako monetarna politika i središnja banka prezahtjevne teme da bi ih šira javnost uopće mogla shvatiti. Tako da su HNB i njegovi zaposlenici ulagači bili potpuno potisnuti iz medijskog prostora. Sve do prije par dana.



U fokus ih vratio euro. Točnije kuna. Ali ne kao valuta, nego jedna životinjica čija je slika trebala biti na kovanici od jednog eura. Hrvati kuni nikada nisu do kraja vjerovali. Valuti naravno. Iako od svog ulaska u optjecaj praktički nije nimalo pala prema stranim valutama, u Hrvatskoj je uvijek važnija bila njemačka marka. Toliko su Hrvati bili vezani za nju da je dobar dio njih bio tužniji i od samih Nijemaca kada je otišla u povijest, a zamijenio je euro. Iako to nije do kraja bilo to, Hrvati su i ovu izvedenicu originala koji su ipak najviše voljeli, u velikoj mjeri pretpostavljali svojoj domaćoj valuti.





Kada je došlo vrijeme da se riješimo kune i usvojimo euro, nikakvih velikih turbulencija u društvu nije bilo. Kuna je šaptom pala. Tek nekoliko viđenijih ekonomista upozorava na činjenicu da bi Hrvatska mogla nastradati ako se liši vlastite valute. Ona joj naime daje puno veći manevarski prostor u slučaju ekonomskih nevolja nego euro koji neki od najboljih svjetskih ekonomista uspoređuju s luđačkom košuljom za državu s posrnulom ekonomijom.
Ali ni to nije privuklo previše pažnje. Jedna od desnih opcija pokušala je prikupiti potpise za referendum, ali je njen pokušaj završio potpunim debaklom. Za razliku od gnjeva prema COVID-potvrdama koji je omogućio Mostu da prikupi potpise preko deset posto birača, Hrvati nisu imali previše nagnuća prema vlastitoj valuti.
I sve bi to prošlo bez velike galame. Bila bi to još samo jedna hrvatska integracija. Ali sada sa dogodila ova blamaža Komisije za novac HNB-a. Prava pravcata montipajtonovska situacija. Čista farsa. Ispada da središnja banka koja donosi ključne odluke koje izravno utječu na cijelo hrvatsko gospodarstvo nije sposobna provesti relativno jednostavnu akciju kao što je natječaj za dizajn hrvatske verzije eura. Zbog ove krajnje šlampavosti središnje banke na vanjskom je planu štetu pretrpjela cijela zemlja, a na unutarnjem Vlada koja se našla na meti oporbene kritike. Kao da je jedan ipak manji fijasko postao simbol načina kako stvari godinama funkcioniraju u ovoj zemlji. Možda ne bi bilo loše da sama Vlada preuzme ovaj posao pa da barem ima cijelu situaciju pod kontrolom kada već odgovara za njen ishod.