Znalo se da nezapamćeni rast inflacije neće dobro završiti. U prvoj fazi inflacija osjetno smanjuje životni standard građana, što se već dogodilo. Ekonomisti kažu da je samo pitanje vremena kada će smanjena kupovna moć stanovništva pogoditi i gospodarstvo.

U drugoj fazi visoke inflacije, naime, očekuje se pad prodaje poduzeća, što će srezati njihovu proizvodnju i opseg usluga, pa cijelo gospodarstvo može pasti u recesiju.

Čini se da i druga faza, kada ekonomija počinje klizati nizbrdo, već kuca na vrata. U svijetu je posljednjih tjedana sve manje dobrih gospodarskih vijesti, a sve više loših.

Sjedinjene Države, na veliko iznenađenje, u prvoj polovini ove godine formalno su utonule u recesiju, a najveća europska gospodarstva u eurozoni došla su na njezin rub.

U Hrvatskoj je stanje obrnuto. Javnost je bombardirana vijestima o sjajnoj turističkoj sezoni jer je naša zemlja u prvih sedam mjeseci postigla 96 posto noćenja iz rekordne 2019. godine, ili 46 posto više nego lani. Sudeći prema iznosu fiskaliziranih računa, državni proračun ima 33 posto veće prihode nego u lanjskih sedam mjeseci.

Kada se dobrim turističkim rezultatima doda nastavak rasta industrijske proizvodnje i maloprodaje, nije iznenađujuće što Ekonomski institut Zagreb vjeruje da je gospodarski rast Hrvatske u drugom tromjesečju prešao 6 posto na godišnjoj razini, dok Hrvatska narodna banka očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja godine od 5,5 posto.

Ispada da Hrvatska prkosi lošim vijestima koje navješćuju recesiju u Europi. U tome nije iznimka. Zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni snažan gospodarski oporavak bilježe turističke velesile Španjolska i Italija. Ne treba zaboraviti, međutim, da je u Njemačkoj stanje sumorno. Najveće europsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju imalo nulti rast u odnosu na prethodno tromjesečje, što znači da mu prijeti recesija. Nagli pad maloprodaje pokazao je da su Nijemci u lipnju potrošili u prodavaonicama 8,8 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. Vjerojatno ni oni koji su došli na odmor u Hrvatsku ne troše isto kao nekoć.

Na te neugodne podatke došli su još nepovoljniji iz srpnja. Redovita anketa kuće SP Global među poduzećima pokazala je da je aktivnost industrije i uslužnog sektora u eurozoni, nakon dugo vremena, u srpnju zabilježila pad. Smanjuje se povjerenje potrošača, a poduzećima padaju narudžbe. Ako se tako nastavi, vjeruje SP Global, u ovom će tromjesečju 19 zemalja eurozone doći nadomak recesije.

U SAD-u, gdje je recesija već počela, vodeći dužnosnici ne žele je priznati. Američka je javnost na sto čuda. Predsjednik Joe Biden, kada su izašli podaci o padu BDP-a ne samo u prvom tromjesečju, nego i u drugom, izjavio je da to »nije recesija«, jer je nezaposlenost u zemlji ostala vrlo niska. To negiranje stvarnosti je neobično, jer recesija prema definiciji nastaje kada BDP padne dva kvartala za redom, što se i dogodilo. Recesiju su javno zanijekali i ministrica financija Janet Yellen te predsjednik Federalnih pričuva Jerome Powell. No, nisu iznijeli nikakvu novu definiciju te pojave.

Kada je riječ o lošim ekonomskim pokazateljima, očito je da Europa kasni za SAD-om. Promatrači to tumače činjenicom da je američka središnja banka počela prva snažno povećavati kamate, što za posljedicu ima očekivano gospodarsko usporavanje. Europska središnja banka zaostaje u podizanju kamata, pa EU zaostaje i u usporavanju ekonomije. Međutim, sva gospodarstva su pod negativnim pritiskom rastuće inflacije, osobito cijena energenata, koje sve guraju u recesiju.

Hrvatska očito kasni ne samo za SAD-om, nego i za europskim trendom, ne samo u dobrim vijestima, nego i u lošim. U nju se negativni procesi iz razvijenijih ekonomija prelijevaju s vremenskim odmakom. To može biti pola godine kasnije, u nekim dijelovima gospodarstva recesija se osjeti prije, a u nekima kasnije.

Međutim, ni Hrvatska ne može ostati otok.