Za razliku od malih zemalja na drugim kontinentima, Hrvatska ima priliku da ubrza rast i zato što je članica Europske unije koja je pokrenula programe za oporavak zemalja, ne samo osiguranjem cjepiva, nego i obilnim novcem
Dok se državni dug povećava, Hrvatska i njezine vlasti mogu biti zadovoljne što je Standard & Poor’s prošlog vikenda zadržao kreditni rejting naše zemlje na istoj razini. Ta agencija, koju se smatra važnijom u usporedbi sa sestrinskim agencijama Fitch i Moody’s, održava isti kreditni rejting naše države još od proljeća 2019. godine, kada je procijenila da je Hrvatska zaslužila izaći iz kruga zemalja rizičnih za kreditore i ući u gornju, bolju skupinu dužnika koji imaju takozvani investicijski rejting.
Drugim riječima, Hrvatska je zadržala rejting u trenutku kada je cijeli svijet pogodila jedna od najvećih kriza u modernoj povijesti, koja je samo u jednoj godini dugove država povećala za 15 do 20 posto. Kada dugovi skaču, naime, agencije najčešće uključuju alarm i snižavaju rejtinge.
Kreditni rejtinzi su poruka vjerovnicima treba li i pod kojim uvjetima posuđivati novac nekoj zemlji te kakav je rizik od bankrota dužnika. Dok Hrvatska, poput ostalih, prolazi nezapamćene nevolje, Standard & Poor’s očito uvjerava kreditore kako nemaju posebnog razloga za zabrinutost, ni za podizanje kamata na dugove naše zemlje. Naravno, to će pomoći ministru financija Zdravku Mariću da proračunske troškove za kamate održi na razmjerno niskoj razini.
Ta je ocjena važna i zato što su tri spomenute agencije, od pojave pandemijske krize početkom 2020. do kraja veljače ove godine, srezale kreditne rejtinge oko 50 država, najviše u modernoj povijesti. Status se pogoršao svakoj petoj zemlji u svijetu. Istina, to se dogodilo uglavnom zemljama u razvoju, a razvijeni su u pravilu ostali neokrznuti. Primjerice, Italija je jedan od najproblematičnijih dužnika u Europi i svijetu, ali je njezin rejting prošle jeseni unaprijeđen, što bi malo tko očekivao.
Budući da agencije pošteđuju razvijene zemlje, a loše vijesti šalju uglavnom državama u Latinskoj Americi, Africi ili na Bliskom istoku, očito je da kriza stvara sve veće razlike između razvijenih i nerazvijenih zemalja, između bogatih i siromašnih, čak i na području kreditnih rejtinga.
Hrvatska je pritom pošteđena iako ne pripada bogatima i razvijenima. Međutim, znakovito je kako je od rušenja kreditnog statusa od početka pandemije pošteđena cijela Europska unija, uključujući gotovo sve zemlje srednje i istočne Europe. Osim toga, u drugom tromjesečju ove godine sve tri agencije odjednom su gotovo prestale mijenjati kreditne statuse zemalja. Promijenile su rejtinge samo dva posto država u svijetu, najmanje otkako djeluju.
Promatrači se s razlogom pitaju zašto su nakon prošlogodišnjeg masovnog kresanja rejtinga agencije u prvoj polovini ove godine gotovo prestale raditi. Ni u trećem kvartalu nisu se pokazale aktivnima, a portal CountryRisk vjeruje da će tako ostati do kraja godine. Neki misle da agencije izbjegavaju dolijevati ulje na vatru jer njihovo rušenje državnih rejtinga može unezvjeriti vjerovnike, povećati kamate na kredite, pokrenuti bankrote zemalja te potaknuti dužničke i financijske krize, u trenutku kada je oporavak svijeta od pandemije nesiguran. Pravog odgovora za zatišje u radu agencija, međutim, nema.
Ipak, to što su europske zemlje poput Hrvatske u očima agencija dobro prošle, iako nisu velike i bogate, ukazuje na to da su njihove vlasti kvalitetno odgovorile na pandemiju i da imaju izgleda razmjerno brzo izaći iz krize. Za razliku od malih zemalja na drugim kontinentima, Hrvatska ima priliku da ubrza rast i zato što je članica Europske unije koja je pokrenula programe za oporavak zemalja, ne samo osiguranjem cjepiva, nego i obilnim novcem. Nema sumnje da je europski kišobran nad našom zemljom, to jest činjenica da se u izlasku iz krize može osloniti na Uniju, jedan od ključnih faktora zbog kojih i agencija Standard & Poor’s u ovom trenutku poručuje kreditorima da u slučaju Hrvatske nemaju velikih razloga za zabrinutost.
Branko Podgornik
Europski kišobran održava rejting Hrvatske
Branko Podgornik
20. rujan 2021 12:57
Za razliku od malih zemalja na drugim kontinentima, Hrvatska ima priliku da ubrza rast i zato što je članica Europske unije koja je pokrenula programe za oporavak zemalja, ne samo osiguranjem cjepiva, nego i obilnim novcem
Dok se državni dug povećava, Hrvatska i njezine vlasti mogu biti zadovoljne što je Standard & Poor’s prošlog vikenda zadržao kreditni rejting naše zemlje na istoj razini. Ta agencija, koju se smatra važnijom u usporedbi sa sestrinskim agencijama Fitch i Moody’s, održava isti kreditni rejting naše države još od proljeća 2019. godine, kada je procijenila da je Hrvatska zaslužila izaći iz kruga zemalja rizičnih za kreditore i ući u gornju, bolju skupinu dužnika koji imaju takozvani investicijski rejting.
Drugim riječima, Hrvatska je zadržala rejting u trenutku kada je cijeli svijet pogodila jedna od najvećih kriza u modernoj povijesti, koja je samo u jednoj godini dugove država povećala za 15 do 20 posto. Kada dugovi skaču, naime, agencije najčešće uključuju alarm i snižavaju rejtinge.
Kreditni rejtinzi su poruka vjerovnicima treba li i pod kojim uvjetima posuđivati novac nekoj zemlji te kakav je rizik od bankrota dužnika. Dok Hrvatska, poput ostalih, prolazi nezapamćene nevolje, Standard & Poor’s očito uvjerava kreditore kako nemaju posebnog razloga za zabrinutost, ni za podizanje kamata na dugove naše zemlje. Naravno, to će pomoći ministru financija Zdravku Mariću da proračunske troškove za kamate održi na razmjerno niskoj razini.
Ta je ocjena važna i zato što su tri spomenute agencije, od pojave pandemijske krize početkom 2020. do kraja veljače ove godine, srezale kreditne rejtinge oko 50 država, najviše u modernoj povijesti. Status se pogoršao svakoj petoj zemlji u svijetu. Istina, to se dogodilo uglavnom zemljama u razvoju, a razvijeni su u pravilu ostali neokrznuti. Primjerice, Italija je jedan od najproblematičnijih dužnika u Europi i svijetu, ali je njezin rejting prošle jeseni unaprijeđen, što bi malo tko očekivao.
Budući da agencije pošteđuju razvijene zemlje, a loše vijesti šalju uglavnom državama u Latinskoj Americi, Africi ili na Bliskom istoku, očito je da kriza stvara sve veće razlike između razvijenih i nerazvijenih zemalja, između bogatih i siromašnih, čak i na području kreditnih rejtinga.
Hrvatska je pritom pošteđena iako ne pripada bogatima i razvijenima. Međutim, znakovito je kako je od rušenja kreditnog statusa od početka pandemije pošteđena cijela Europska unija, uključujući gotovo sve zemlje srednje i istočne Europe. Osim toga, u drugom tromjesečju ove godine sve tri agencije odjednom su gotovo prestale mijenjati kreditne statuse zemalja. Promijenile su rejtinge samo dva posto država u svijetu, najmanje otkako djeluju.
Promatrači se s razlogom pitaju zašto su nakon prošlogodišnjeg masovnog kresanja rejtinga agencije u prvoj polovini ove godine gotovo prestale raditi. Ni u trećem kvartalu nisu se pokazale aktivnima, a portal CountryRisk vjeruje da će tako ostati do kraja godine. Neki misle da agencije izbjegavaju dolijevati ulje na vatru jer njihovo rušenje državnih rejtinga može unezvjeriti vjerovnike, povećati kamate na kredite, pokrenuti bankrote zemalja te potaknuti dužničke i financijske krize, u trenutku kada je oporavak svijeta od pandemije nesiguran. Pravog odgovora za zatišje u radu agencija, međutim, nema.
Ipak, to što su europske zemlje poput Hrvatske u očima agencija dobro prošle, iako nisu velike i bogate, ukazuje na to da su njihove vlasti kvalitetno odgovorile na pandemiju i da imaju izgleda razmjerno brzo izaći iz krize. Za razliku od malih zemalja na drugim kontinentima, Hrvatska ima priliku da ubrza rast i zato što je članica Europske unije koja je pokrenula programe za oporavak zemalja, ne samo osiguranjem cjepiva, nego i obilnim novcem. Nema sumnje da je europski kišobran nad našom zemljom, to jest činjenica da se u izlasku iz krize može osloniti na Uniju, jedan od ključnih faktora zbog kojih i agencija Standard & Poor’s u ovom trenutku poručuje kreditorima da u slučaju Hrvatske nemaju velikih razloga za zabrinutost.