Čovjek ne zna kako bi reagirao na vijest da je broj ljudi na burzi rada u Hrvatskoj u studenom porastao za 26 tisuća u odnosu na isti lanjski mjesec. U usporedbi sa zloslutnim upozorenjima iz Hrvatske udruge poslodavaca iz proljeća, da bi se broj otpuštenih do kraja 2020. mogao povećati na 400 tisuća, sadašnjih 158 tisuća na burzi ne čini se puno.

Međutim, svako izgubljeno radno mjesto je tragedija za pojedinca i za obitelj u kojoj živi, osobito kada rastuća pandemija smanjuje prilike za novi posao. Oko dvije trećine otpuštenih ljudi došlo je na burzu iz ugostiteljskih i ostalih uslužnih tvrtki, koje su ovih dana ponovo zatvorene. Riječ je o najteže pogođenom sektoru, jer najviše ovisi o slobodnom kretanju ljudi.

U tom sklopu je prošlotjedna najava iz Vlade da će opet otvoriti novčanik te poduzetnicima isplatiti dodatnih 1,2 milijarde kuna pomoći dok ne mogu raditi došla kao olakšanje. Ta će hvalevrijedna subvencija trajati do kraja veljače, pa će poslodavci i njihovi zaposleni neko vrijeme mirnije spavati. Ali to im neće otkloniti brige za egzistenciju.

Vladina pomoć, naime, odgađa suočavanje s gorkom istinom. Mnogi radnici neće se imati kamo vratiti na posao, jer dio tvrtki neće preživjeti krizu prouzročenu koronom. U svim zemljama, pa i u Hrvatskoj, stvarna nezaposlenost ljudi, prisiljenih na boravak kod kuće, daleko je veća od statističke. Raste i broj tvrtki koje su zapravo bankrotirale, ali održavaju glavu iznad vode samo zahvaljujući državnom pojasu za spašavanje.

Gospodarsko stanje najteže je u privatnom sektoru. Pandemija je srezala prihode u čak 72 posto hrvatskih tvrtki koje pripadaju mikro, malim i srednjim poduzetnicima – oni čine više od 99 posto svih domaćih tvrtki. Gotovo polovina tih tvrtki zabilježila je pad prometa u »značajnoj mjeri«, prema istraživanju koje su u studenom i prosincu proveli HUP, Croma i Best Advisory, po uzoru na slično istraživanje kuće McKinsey u pet najvećih europskih ekonomija. Ako se kriza nastavi i ako im prihodi ostanu na sadašnjoj razini, barem svaki četvrti poduzetnik vjeruje da će u sljedećih šest mjeseci bankrotirati. Čak 43 posto poduzetnika u Hrvatskoj dosad je imalo problema s isplatom plaća, što je dvostruko više nego u Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, Britaniji i Njemačkoj.

To istraživanje je iznova potvrdilo da Hrvatska pripada europskim zemljama koje će najviše stradati od posljedica korone. Naši su poduzetnici nerijetko u goroj situaciji od kolega u Italiji i Španjolskoj, koje se smatra najvećim žrtvama krize. Ne treba ni spominjati da su u Hrvatskoj najpesimističnije odgovore dali poduzetnici u prijevozu, turizmu, ugostiteljstvu, uslužnim djelatnostima, umjetnosti, rekreaciji i zabavi.

Većina poduzetnika nada se boljim danima kada korona bude jenjala. No, trećina njih misli da njihov položaj neće popraviti ni cjepivo protiv korone. Kod mikro, malih i srednjih poduzetnika radi 72 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj, ali gotovo 30 posto firmi boji se da će morati otpuštati radnike. Bude li pandemija potrajala i bude li njihove prihode skresala još za 10 do 30 posto, polovina hrvatskih poduzetnika kaže da im predstoji stavljanje ključa u bravu.

Nadajmo se da do najgoreg scenarija neće doći. Vladinu pomoć za isplatu plaća dosad su primili poduzetnici za više od 500 tisuća zaposlenih, što znači da je svaka treća plaća u Hrvatskoj subvencionirana djelomice ili u cijelosti. S obzirom na sumorno stanje u gospodarstvu, očito je da bi bez te pomoći Hrvatsku zahvatio val stečajeva i otpuštanja radnika. Upozorenja poslodavaca o mogućih 400 tisuća nezaposlenih očito nisu iz prsta isisana. U Banskim dvorima toga su vjerojatno svjesni, pa ni Vlada prošlog tjedna, kada je najavila novo zaključavanje, nije imala druge nego opet produljiti spašavanje firmi i radnih mjesta, uz najavu premijera Andreja Plenkovića da će pomoć gospodarstvu trajati »dok bude trebalo«. Državnoj pomoći, koja je bila zamišljena kao kratkotrajna, ne vidi se kraj.