U Rijeci su se kućanstva dijelila i dijele se na tri kategorije – ona koja se griju na drva ili drvne derivate kao što su briketi i peleti, ona koja se griju preko Energa ili na plin i ona koja koriste električnu energiju za grijanje. Najveći luzeri su oni koji su se grijali ili se griju na drva. Takve obitelji najprije su morale kupiti drva, pa gledati da ih ne prevare, a koliko god se pazilo, na jedno pet kubika drva nestalo bi barem pola kubika, pa je trebalo zvati ekipu koja je pilila drva i na kraju angažirati susjede koji će pomoći iscijepati, unijeti i posložiti drva. I investirati u nekoliko gajbi piva kako bi se nagradili dobri susjedi. Oni savjesni su već od svibnja kretali u nabavu da bi do kolovoza sve bilo pospremljeno i onda bi se mirno čekala zima. Sretnici koji su imali centralno grijanje čekali su samo da Energo odredi datum početka sezone grijanja kako bi se skinuli u kratke rukave i kratke hlače u svojim domovima jer od topline nisu mogli živjeti. Ekipa koja se grijala na razne peći na struju bila je također u lošoj poziciji jer je uvijek trebalo štedjeti, a to je značilo da su stambene prostorije uglavnom bile hladne. Mučenici koji su se bavili drvima nekoliko mjeseci uz to su još bili i ekološki neosviješteni jer nisu koristili ekološki prihvatljive izvore toplinske energije kao što su plin ili struja. Desetljećima se narod tjeralo da se osvijesti pa je ekologija bila osnovna varijabla kada je riječ o projektiranju stambenih objekata. Drva su stavljena u stranu, a oni koji su se i dalje grijali na njih tretirani su kao nazadni konzervativci koji pridonose klimatskim promjenama.

Krajem veljače ove godine sve se promijenilo. Najprije napadom Rusije na Ukrajinu, a onda uvođenjem sankcija Rusiji. Kako svaka batina ima dvije strane, vrlo brzo se ispostavilo da je Europa previše ovisna o ruskom plinu i da to neće dobro završiti. Ljeto je i glupo je razbijati glavu problematikom grijanja dok toplinski val razvaljuje Hrvatsku, razvaljuje je toliko da cvokoćemo od vrućine. Da stvari ne stoje dobro i da itekako treba razmišljati o načinu na koji ćemo se grijati ove zime, svjedoče kampanje koje se u europskim državama provode već duže vrijeme. Građanima se prosljeđuju preporuke kako uštedjeti energiju jer je očito da su procjene takve da se deficit plina neće riješiti. Pa je ta problematika došla na dnevni red Vlade koja je prihvatila smjernice za dobrovoljnu štednju energije od početka kolovoza do kraja ožujka, koje se odnose na građane, javne ustanove i privatna poduzeća. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović odradio je domaći zadatak koji je zadala Europska komisija.

– Malim promjenama u ponašanju možemo postići značajne uštede, znalački je primijetio ministar Filipović jer za svaki stupanj niže temperature prilikom hlađenja prostorija potroši se tri do pet posto više energije godišnje, a za svaki stupanj više temperature grijanja u prostorijama potroši se tri do pet posto energije više. Inače Europska unija očekuje da države članice uštede 15 posto kada je riječ o potrošnji plina na dobrovoljnoj osnovi. Znači veliki plan se temelji na dobrovoljnosti i solidarnosti. Znači da od velikog plana neće biti ništa i da će se svatko morati snalaziti kako god zna i umije kada je riječ o grijanju. Priče o idealnim temperaturama prostorija, rasporedu kućanskih aparata, načinu odzračivanja radijatora…, priče su za malu djecu. Taj je posao ionako već odrađen jer građani Hrvatske moraju štedjeti otkada znaju za sebe. Za uštedu će biti ključne dvije stvari, cijena plina i blagost ili oštrina zime.

Kako sada stvari stoje, cijena kubika plina bit će tolika da će nesretnici koji se griju na plin morati štedjeti i puno više od tih 15 posto jer neće moći plaćati račune, a pomoći im može samo, što je potpuna ironija, globalno zatopljenje, odnosno blaža zima. Tako ispada da su oni koji se griju na drva ili drvne derivate nakon dugo vremena ispali face i da mnogi sa zavišću njuše miris svježe iscijepanih drva jer znaju da će ove zime barem nekome biti toplo. I ponavljaju u sebi – drva, drva, amo, jer utjehe nema u plinu.