Govoreći prije šest mjeseci na Weekend Media Festivalu u Rovinju, guverner HNB-a Boris Vujčić prvi put je spomenuo riječ recesija. Nije to inače neki event gdje ima puno politike ili makroekonomskih tema, ali kad je Vujčić spomenuo recesiju, svi su se ukipili i zavladala je tišina.

O bože, neće se valjda ponoviti 2008., očito su svi pomislili. A guverner je tada kazao da je »realna mogućnost da završimo u recesiji u prva dva kvartala naredne godine zbog ovisnosti o plinu i energentima prema vanjskim izvorima koje Europa ima«. On je tada rekao da je moguće da ta recesija bude plitka i kratka, dakle ništa alarmantno, ali ključ problema ne bi bila cijena energenata, nego njihova dostupnost. »Ako dođe do nedostatka energenata, a vlade velikih zemalja odluče primijeniti ograničenja potrošnje za svoje industrije, tada je recesija neminovna i u Europi, a i u Hrvatskoj, bar nakratko«, ocijenio je u rujnu prošle godine Vujčić.

Naime, kako je tada objasnio, bilo je nemoguće procijeniti efekte potencijalne odluke da jedna Njemačka ograniči, primjerice, potrošnju energenata za samo 20 posto za svoje kemijske ili druge industrije, koje onda daju inpute cijelom nizu drugih djelatnosti u Europi i u svijetu. Tada bi lanci opskrbe na duže staze bili pogođeni, a recesija neminovna.

Vujčić je, naravno, u međuvremenu još više puta o tome govorio, a uvijek je to zvučalo nekako zlokobno, jer recesija je opće smanjenje gospodarske aktivnosti, uz pad BDP-a, pad realnog dohotka i porast nezaposlenosti. Sada su se okolnosti okrenule nabolje, guverner prestaje biti pesimist i kaže da se sada očekuje rast BDP-a u Hrvatskoj u prvom kvartalu od 0,7 posto, što bi godišnju stopu rasta BDP-a održalo na relativno dobrih 2,2 posto u ovoj godini, a to je više nego što su i međunarodne agencije predviđale, pa i više nego što je sama Vlada oprezno planirala krajem 2022. godine. Svi pokazatelji na kraju su bolji od očekivanoga. »Rast je dosta otporan«, kaže Vujčić, što dokazuje da je hrvatsko gospodarstvo žilavije nego što se misli, a također i dokaz da euro dodatno stabilizira hrvatsku privredu.

Uz to, i uvjeti financiranja su i dalje dobri, cijena novca nije poskupjela za Hrvatsku, a napokon su se i cijene energenata počele smanjivati, pa je inflacija počela padati. Iako temeljna inflacija i dalje raste, i tek slijedi nastavak borbe protiv nje, u čemu je uloga HNB-a ključna, trendovi su ipak bolji nego što su se pesimisti pribojavali.

Do recesije, dakle, ipak nije došlo. Strah Europe da će ostati bez dovoljne količine energenata nije se ostvario, i kriza, unatoč ratu u Ukrajini, nije apsolutno i potpuno pogodila europski kontinent. Svi su se snalazili kako su znali, a kad je Hrvatska u pitanju, vjerojatno je bila ključna odluka, o kojoj se govorilo baš s predstavnicima OECD-a ovih dana u Zagrebu, da Hrvatska ograniči, odnosno zabrani izvoz svoga plina. Zbog toga je država ovih dana dobila i opomenu Europske komisije, i prijeti joj Europski sud, zbog toga što je donekle odstupila od direktive EU-a o unutarnjem tržištu. Ali, to je rizik političke odluke – ove zime odlučeno je da se sav plin usmjeri na vlastito tržište kako 120.000 kućanstava ne bi ostalo bez plina. Dostupnost plina definirana je kao prioritet, a pritom nije onemogućen ni izvoz plina preko LNG terminala, pa susjedne države nisu ostale bez opskrbe, i ti ugovori su normalno bili na snazi. Iz Ministarstva gospodarstva objašnjavaju da je ključna bila opskrba vlastitog tržišta, a s Europskom komisijom će se već dogovoriti i dodatno pojasniti zašto je to bilo nužno.

Naravno, Hrvatska je dio EU-a, s ulaskom u eurozonu i šengenski prostor još je više povezana s tijekovima i trendovima u Europi, riječ je o »dubokoj integraciji«, kako to ponavlja premijer Andrej Plenković, i da je EU u cjelini završio u recesiji, to bi neminovno pogodilo i Hrvatsku. No, čini se da je statistika na strani optimističnih scenarija, a kad se tome doda i najava dobre turističke sezone, značajnije stagnacije u 2023. očito neće biti.

Možemo samo pomisliti kakvi bi ti rezultati bili da rata u Ukrajini uopće nema.