Kada je Hrvatska izborila samostalnost, strateški ciljevi bili su uzlazak u euroatlantske integracije, odnosno u Europsku uniju i NATO. Oba su cilja uspješno ostvarena. Iako suverenisti raznih boja zazivaju politiku izolacionizma, nije Hrvatska otok pa da može egzistirati kao samodostatna država. Većina građana bezrezervno je podržala takav integracijski put Hrvatske. Jedan od razloga bio je i očekivanje da će euroatlantske integracije značiti dizanje životnog standarda i bolji život. Nadali su se ljudi da ćemo ostati gospodari koji su svoji na svome, a uz to će neminovno doći do dizanja životnog standarda. S tim da nam glava neće biti neprestano okrenuta prema Istoku. Malo je onih koji su tvrdili da nitko nikada nije dobio nešto besplatno i da sve ima svoju cijenu. Postignut je politički konsenzus, održavali su se parlamentarni izbori i nikoga politički relevantnog nije bilo da u svoju političku agendu unese nešto kao protivljenje euroatlantskim integracijama. Svi politički relevantni akteri tvrdili su da se Hrvatska vraća kući i nastojali su taj proces što više ubrzati. Kruna tih nastojanja bili su uvođenje eura od siječnja 2023. godine i ulazak u Schengen. Na marginama i u fusnotama moglo se pronaći upozoravajuće informacije da ono što je protumačeno kao jedan od najvećih povijesnih uspjeha mlade hrvatske države ima i svoje naličje.

Odmahivali smo rukom i stajali u redovima kako bi kupili pakete kovanica s hrvatskim motivima na euru. Vrlo brzo je stiglo otrežnjenje unatoč iskazivanju dvojnih cijena, u kunama i eurima, tijekom 2023. godine. Dobili smo eure i lišili se straha o tečaja kune u odnosu na europsku valutu. Cijena su bila velika poskupljenja koja traju do dana današnjeg. I trajat će i dalje jer je jasno da unatoč svim naporima inflacija nije zaustavljena. Ulazak u euroatlantske integracije značio je da će nas zadesiti ono što je zadesilo sve zemlje istočne Europe koje su ulazile u Europsku uniju. Značilo je to da će dio stanovništva otići potražiti sreću u nekoj od zemalja Europske unije. Značilo je to da je otišao najvitalniji dio hrvatskog stanovništva. S tim da je velik dio tih ljudi kupio kartu u jednom smjeru. Sada Vlada predlaže neke mjere koje bi trebale stimulirati hrvatske državljane na povratak, ali malo je vjerojatno da će se to dogoditi. Hrvatska je suočena s demografskom katastrofom. Kada bi morali izdvojiti koji su najveći razlozi za kupovanje karte za zemlje zapadne Europe u jednom smjeru, vrlo je vjerojatno da bi najviše ispitanika navelo da je to zbog nemogućnosti pronalaska posla s plaćom koja bi omogućila dostojanstven život i zbog nemogućnosti kupovine krova nad glavom. Ili barem najma. U zadnjih nekoliko godina i to je nemoguća misija s obzirom na to da su cijene nenormalne. Tome treba dodati i nesigurnost podstanara. Opet se Plenković sa suradnicima kao trudi to promijeniti, ali iz svega onoga što je predloženo u setu poreznih zakona koji bi trebali stupiti na snagu od 1. siječnja 2025. godine, jasno je da se negativni trendovi neće zaustaviti. Demografski ambis još će se više produbiti.

Jedan od strateških ciljeva Hrvatske, a čime bi se ta strateška priča zaokružila, je ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a što bi se moglo dogoditi tijekom 2026. godine. Budući da sada već imamo iskustvo i s negativnim aspektima naših integracija, jasno je da postoji cijena i za ovaj ekskluzivni klub. Budući da je nekretninsko tržište u Hrvatskoj liberalizirano, ono će se još više liberalizirati. Što znači da će broj onih koji će dobiti mogućnost kupnje hrvatskih nekretnina još više porasti.

Veća potražnja podrazumijeva i veće cijene što je još jedan signal da do pada metra kvadratnog stana teško da će doći. Kao što je izvjesno da će lakše kupiti nekretninu stranci nego domicilno stanovništvo. Jer je sve prepušteno isključivo tržištu i u tom kontekstu hrvatski građani nemaju što tražiti u odnosu na zapadnoeuropsku konkurenciju koja je dubljeg džepa.

Riječ je o začaranom krugu s izrazito jakom centrifugalnom silom koja će i dalje tjerati hrvatske državljane na autobusne kolodvore s kartom u jednom smjeru.