Prošlotjedna najava premijera Plenkovića o dodatnom smanjenju PDV-a na drvo i energiju iz toplana ove jeseni – premda je zakašnjela jer će većina dotad nabaviti drva po staroj cijeni – potvrđuje da će Banski dvori nakon proljetnog paketa mjera za zaštitu standarda građana donijeti i jesenski paket. Što će sve u njemu biti, tek će se vidjeti, a to zasigurno ovisi o razvoju situacije s cijenama energenata i hrane.

Očito je da Vlada, zlu ne trebalo, ima još prostora za smanjenje PDV-a i trošarina kako bi ublažila poskupljenje energenata. Međutim, prostor za državnu intervenciju putem poreznog rasterećenja proizvoda sve se više sužava. Po svemu sudeći, da bi zaštitila standard najugroženijih, Vlada će od jeseni sve više novca morati građanima davati izravno u džep – subvencijama poput energetskog dodatka koji je već dobilo 720 tisuća umirovljenika s mirovinama nižim od 4.100 kuna.

Samim građanima, pak, neće preostati drugo nego štednja – bilo na grijanju, vožnji automobilom ili na nečemu trećem, kako bi smanjili račune. Vlada je zbog toga prošli tjedan donijela smjernice za dobrovoljnu štednju, kojom bi od početka kolovoza do kraja ožujka trebalo potrošnju plina smanjiti za 15 posto, čime bi se stvorile veće zalihe energije za zimu.

Kako je već poznato, preporuka je Vlade da minimalna temperatura hlađenja stanova i ureda ne bude niža od 25 stupnjeva Celzija, a da se maksimalno grijanje tijekom hladnih mjeseci smanji na 21 stupanj. Da bi smanjili račune i uštedjeli energiju, građanima se preporučuje što češće korištenje javnog prijevoza umjesto automobila. Preporučuju im se i hodanje te vožnja biciklom. Radi se o kratkoročnim mjerama koje bi trebalo provoditi odmah.

Kakvi će biti učinci štednje koja se preporučuje ne samo građanima, nego i svim javnim institucijama te poduzećima, drugo je pitanje. Očito je da Vladine mjere nisu obavezne, nego dragovoljne. One nisu »revolucionarne«, kako je uoči donošenja smjernica najavio ministar gospodarstva Davor Filipović, unaprijed objašnjavajući da »naši ljudi znaju što raditi kada treba štedjeti energiju«.

Zaista, dio građana, osobito onih s malim prihodima, već godinama štedi struju, plin i ne zna gdje bi još mogao stegnuti vlastiti energetski remen. S druge strane, ima puno onih koji ne razmišljaju o tome tuširaju li se pet ili deset minuta i je li njihov bojler namješten na 70 stupnjeva Celzija, ili na preporučenih 50 do 55 stupnjeva. No, mnogi će početi razmišljati o štednji jer će na to biti prisiljeni sve višim računima za energiju.

Energetska kriza, naime, zahvatila je Europu prošle jeseni, a pogoršala se nakon ruskog napada na Ukrajinu te početka ekonomskog i energetskog rata Zapada i Rusije. Treba imati na umu da se prave posljedice tog rata nisu još ni osjetile. Dok je nafta barem 20 posto skuplja nego početkom godine, cijena plina samo je u posljednjih tjedan dana na europskom tržištu skočila oko 20 posto i trenutačno je osam do devet puta viša nego lanjskog proljeća. Ako izuzmemo poskupljenje benzina i dizela, posljedice skoka cijena energije na tržištu zapravo još nismo pravo osjetili, jer je struja poskupjela deset posto, a plin 20 posto. Pitanje je u kojoj će meri i dokad vlade europskih država, uključujući i Hrvatsku, moći opskrbljivačima energije uskraćivati dio prihoda ili subvencionirati nižu cijenu.

Građani će o štednji morati razmišljati ne samo zbog rasta cijena, nego i zato što će oskudica energije, kako se bude približavala zima, u cijeloj Europi biti sve izrazitija. S obzirom na to da Rusija polako zavrće ventile svojih plinovoda, glavno pitanje neće biti po kojoj će cijeni zemlje nabavljati plin iz alternativnih izvora, nego hoće li ga uopće biti dovoljno – za grijanje stanova, za industriju i proizvodnju struje. U tom sklopu, prošlotjedne preporuke Vlade za štednju energije zaista nisu revolucionarne. Možemo reći da je dobro dok su dragovoljne.