U Zagrebu je jučer održan Parlamentarni samit Krimske platforme. Riječ je o diplomatskoj inicijativi osmišljenoj prije nešto više od godinu dana s namjerom da se ojača pozicija Ukrajine u njezinoj namjeri da vrati poluotok Krim pod svoje okrilje nakon ruske aneksije koja se dogodila 2014. godine. Međutim, umjesto da vrati Krim, Ukrajina je u međuvremenu ostala i bez dodatnog dijela teritorija koje je nakon organiziranih referenduma anektirala Rusija. Pa je sada međunarodna zajednica odlučila iskoristiti Platformu kao instrument za dodatnu podršku Ukrajini i pritisak na Rusiju, te je prvi samit parlamentarne dimenzije održan u Zagrebu. Time je Hrvatska iskočila kao jedna od zemalja koja u političkom smislu prednjači u podršci Ukrajini.

Kao prvo, time je Hrvatska pokazala da se pridružila zemljama kao što su Poljska, Litva, Letonija i Estonija koje su najglasnije kada je u pitanju ukazivanje na rusku invaziju Ukrajine i potrebu da se Moskva povuče barem na početne pozicije ili bude pobijeđena na vojnom polju. Iako je Ukrajina dodatno podigla ljestvicu i sada najavljuje da joj krajnji cilj nije samo vraćanje na situaciju od 24. veljače, već potpuno oslobođenje zemlje, uključujući i poluotok Krim koji je Rusija okupirala i anektirala 2014. godine.

Da Sjedinjene Države poštuju i cijene ovakvu Hrvatsku poziciju potvrđuje ne samo dolazak predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, nego i ono što je ona govorila tijekom svog dvodnevnog boravka u Zagrebu. To bi svakako trebalo dodatno poboljšati američko-hrvatske odnose, posebno kada je u pitanju suradnja na vojnosigurnosnom području. Tu bi izvjesni problem možda mogla predstavljati činjenica da će Hrvatska ponovo kupiti francusko oružje, ovaj put elemente protuzračne obrane, nakon što se već odlučila za kupnju Rafalea nauštrb američkih F 16. Ali interesi Amerike ipak su širi od kupnje oružja, ma koliko i za njihovu industriju ovakve nabavke nisu beznačajne. Tako da su odnosi Hrvatske i Amerike nakon ovog samita bolji i čvršći. Ostala Pelosi na svojoj funkciji ili ne, nakon skorih izbora za Kongres, njezin posjet Hrvatskoj ipak nešto znači.

Naravno, postoji i izvjesna opasnost za Hrvatsku zbog preuzimanja ovako vidne uloge u protivljenju ruskoj invaziji. Ali ona je ipak neznatna s obzirom na to Rusija u ovom trenutku ima puno većih problema od toga da pomno prati kako se postavila Hrvatska u ovoj tužnoj ukrajinskoj priči. Osim toga, ovaj će rat, izgleda, ipak trajati godinama. U tom razdoblju dogodit će se jako puno stvari nakon kojih ovaj samit u Zagrebu može biti i zaboravljen. A i nakon toga Rusija će biti opkoljena nevidljivom, ali učinkovitom željeznom zavjesom.

I još nešto. Hrvatska vanjska politika opet se pokazala neozbiljnom u smislu da i dalje nastavlja govoriti s dva glasa, jedan je premijerov i Vladin, a drugi je predsjednikov. Prvi glas govori snažno, na trenutke možda i presnažno, u podršci Ukrajini i njezinim nastojanjima da se prvo odupre ruskoj invaziji, a potom i oslobodi okupirane dijelove zemlje. Iz Vlade snažno osuđuju rusku invaziju i njezine posljedice, spremni su podržati Ukrajinu do kraja, do samog oslobađanja teritorija, uključujući i Krim. S druge pak strane, predsjednik Republike puno je skeptičniji prema cijeloj priči i inzistira na tome da je takozvana međunarodna zajednica često cinična kada su u pitanju ovakve situacije. Pa usput i izvrijeđa neke njezine predstavnike, a zadnju je porciju dobila šefica Kongresa Nancy Pelosi.

Milanović je ovdje opet debelo pretjerao. Trebao se sastati s Pelosi ako je američka strana već dala do znanja da bi ona željela s njim razgovarati. Da se odazvao, ne bi to bilo nikakvo snishodljivo ponašanje, već naprosto prilika za razgovor. Kakve veze ima to što ona nije izvršna vlast i strogo formalno gledajući ispod njegovog ranga kao predsjednika Republike.

Sve u svemu, ovaj je samit Krimske platforme pokazao da Hrvatska ipak ima vidljivost kao mala zemlja koja zastupa čvrsta stajališta kada su u pitanju neke vrijednosti. Tu bi poziciju trebala pretočiti i u neke konkretne koristi. I to ne samo vezano za sigurnosnu, već i za gospodarsku dimenziju. Ovo je okupljanje dobra polazna pozicija i za to.