Prema ocjeni S&P Globala cijene plina u Europi skočile su u nebo u razdoblju od kolovoza do rujna ove godine. Samo u rujnu je cijena zemnog plina za potrošače porasla za 17 posto. Cijene prirodnog plina, kako prenosi Politico, porasle su za više od 400 posto, dok su veleprodajne cijene električne energije za više od 200 posto. Ova nestašica plina, kako ističu stručnjaci, uzrokovana je posljedicom različitih čimbenika diljem svijeta, posebice onih povezanih s pandemijom. Porast cijene električne energije i pandemijska kriza olako mogu dovesti do posljedica eksplozivne prirode jer mnoge obitelji već sada se teško bore s većim računima za struju i plin u vrijeme kada se još nisu oporavile od posljedica pandemijskih mjera protiv COVID-19.

Neki tržišni igrači većinu krivnje pripisuju geopolitičkim napetostima, poput onih povezanih s kontroverznim projektom Sjeverni tok 2. Ovaj cjevovod od 55 milijardi prostornih metara plina koji povezuje Rusiju s Njemačkom preko Baltičkog mora je završen, ali još uvijek čeka odgovarajuća odobrenja za puštanje u pogon. Cijene energije koje rastu u svim državama članicama Unije izazivaju sve veću zabrinutost kod potrošača i vlada, posebice sada kada se postupno približava zima.

The Financial Times izvješćuje da »posljednja povećanja cijena prijete s inflatornim učincima na područje gospodarstva koje ovisi o plinu za grijanje i proizvodnju energije«. U nedavnom intervjuu za španjolske novine El País, Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku, prozvao je za takvo stanje Rusiju. Povjerenica EU-a za energetiku Kadri Simson tijekom samita ministara energetike EU-a objavila je da je »policija EU-a za borbu protiv monopola« počela prikupljati potrebne dokaze kako bi pokazala da se porast plina najvjerojatnije može pripisati nezakonitim aktivnostima. Pritom je dobro pazila da ne spomene ime ruskog Gazproma. Pritom treba naglasiti da je samit ministara energetike zemalja članica EU-a završio bez dogovora. Sastanak je sazvan kako bi se razgovaralo o tome kako izbjeći buduća povećanja cijena prirodnog plina, ali, nažalost, nije bilo moguće pronaći sintezu između različitih stavova i pristupa. Sada grupacija Gazprom može opskrbljivati ​​Njemačku i Europu dvama plinovodima, ne koristeći više one u Poljskoj i Ukrajini koji su tim zemljama donosili veliku financijsku korist. Pritom valja spomenuti da je još 20. rujna ruska agencija Interfax prenijela informaciju da je »Gazprom odbio rezervirati dodatni tranzitni kapacitet kroz Ukrajinu«. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da »mogućnost povećanja isporuke ruskog plina Europi nije povezana s puštanjem u rad rusko-njemačkog plinovoda Sjeverni tok 2, već s ugovorima koje je Moskva dogovorila s europskim partnerima«. Neki analitičari vjeruju da Kremlj vidi rekordne cijene plina kao priliku da pomogne Gazpromu kako bi izvršio pritisak na svoje zapadne partnere da ubrzaju odobrenje kontroverznog plinovoda Sjeverni tok 2 koji za Rusiju predstavlja ključnu infrastrukturu za udvostručavanje količina prirodnog plina iz Rusije u Njemačku. Zaobilaženje Ukrajine konkretno znači da će ta zemlja kroz ostvarivanje prava na tranzit ostati bez oko milijarde eura.

Istovremeno, dok se zemlje Europske unije međusobno svađaju, mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, vodeći prvenstveno računa o nacionalnim interesima, i glavna direktorica za izvoz Gazproma Elena Burmistrova potpisuju ugovor o opskrbi plinom od 4,5 milijardi kubičnih metara godišnje za idućih petnaest godina, bez prolaska kroz Ukrajinu, već izravno putem plinovoda koji prolaze kroz Crno more i Balkan kao produžetak Turskog toka, prenosi Insider Over. Angela Merkel je na konferenciji za novinare nakon neformalnog samita EU-Zapadni Balkan, koji je održan od 5. do 6. listopada u Sloveniji, rekla da »Rusija, prema njezinim informacijama, u potpunosti ispunjava svoje obveze iz sporazuma o isporuci plina Europi«. Tako misli i bivši njemački kancelar Schröder, sada na dužnosti predsjednika Uprave tvrtki Nord Stream i Nord Stream 2. »Rusija je više od 50 godina, kao i bivši Sovjetski Savez, bila pouzdan europski dobavljač, čak i tijekom Hladnog rata«, kazao je. Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovio je svoju spremnost »pomoći Europi da se izbori s aktualnom energetskom krizom pružanjem i većih količina plina ako bude potrebno.« »Novi plinovodi, uključujući kontroverzni Sjeverni tok 2, osigurat će stabilnost i predvidljivost opskrbe plinom u količinama koje su potrebne europskim zemljama u godinama koje dolaze«, izjavio je Putin na energetskoj konferenciji Russian Energy Week održanoj nedavno u Moskvi. No, ruski predsjednik tvrdi da je »manjak plina u Europi, koji može iznositi čak 70 milijardi kubičnih metara, povezan je s politikom Europske komisije, a ne Rusije«, prenosi Sputnik. Rusija je u 2019. godini isporučila više od 40 posto uvoza plina u Europskoj uniji.
No, kada razgovaramo o energetskoj krizi Unije i oštrim kritikama koje Unija i pojedine njezine članice upućuju na račun Rusije i njezine kompanije Gazprom, ne smijemo zaboraviti da Unija već dugi niz godina provodi sankcije prema Rusiji. Ove posljednje su odlukom Vijeća EU-a produljene do kraja 2021. godine. Uz ekonomske sankcije, Unija je uvela i diplomatske mjere, pojedinačne mjere ograničavanja – zamrzavanje imovine i ograničenja putovanja… Kako je moguće u takvim okolnostima očekivati ostvarivanje normalne komunikacije i pozitivno ozračje za tako prevažne pregovore u interesu Unije? Pritom valja imati na umu da je Rusija glavni dobavljač sirove nafte, prirodnog plina i čvrstih fosilnih goriva za EU. Prema ocjeni Europskog vijeća za vanjske odnose,
Unija bi trebala zaštititi svoje srednjoročne potrebe stabilizacijom opskrbe plinom kao »gorivom za premošćivanje« za postupni prelazak na obnovljive izvore energije. Premda Rusija ne može sebi priuštiti da izgubi europske zemlje kao svoje glavne kupce, pojedini mediji izvješćuju da Rusija već razmišlja kako ojačati svoju poziciju disperzijom proizvodnje energenata u Aziju, posebice u Kinu, gdje njezini ogromni prirodni resursi postaju sve interesantniji. I dok Europska unija još uvijek razmišlja o dugoročnoj energetskoj strategiji, prema procjenama Europske komisije, računi za struju za građane mnogih zemalja EU-a povećat će se za 400 do 500 eura godišnje, a rast i nestabilnost ovakvih cijena energenata utjecat će na opći rast cijena hrane i ostalih vrsta proizvoda. Nažalost, Europska komisija i dalje ne prepoznaje vlastite pogreške koje su dovele EU do svega toga. »Sada, uoči nadolazeće zime, ipak je najbitnije«, kako navodi Dennis Hesseling, voditelj odjela za infrastrukturu, plin i maloprodaju u Agenciji EU-a, »da se isporuke iz Gazproma odvijaju ujednačenim tempom uz ispunjavanje svih ugovornih obveza.«