Vlada je predložila izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kako bi povećala djelotvornost nacionalnih institucija u borbi protiv korone. Međutim, u jučerašnjoj raspravi u Saboru velik dio oporbe dočekao je na nož zakonsko uvođenje COVID-potvrda i povećanje kazni za odgovorne osobe koje u javnim djelatnostima nisu osigurale te dodatne mjere.

Budući da je virus neprijatelj svih ljudi, neovisno o stranačkim i drugim bojama, očekivalo bi se da će gotovo cijeli Sabor pozdraviti dodatne mjere sigurnosti kako bi bitka protiv korone bila učinkovitija. Međutim, u našem parlamentu, kao u mnogima u Europi, znatan dio oporbe različitim doskočicama i isticanjem nedosljednosti u dosadašnjim mjerama nastoji dovesti u pitanje COVID-potvrde, ali i opravdanost borbe protiv pandemije koja hara svijetom i našom zemljom već dvije godine.

Nema sumnje da svaka vlada mora osigurati djelotvorne mjere u slučaju opasnosti za javno zdravlje. Možemo samo zamišljati što bi se dogodilo u obrnutoj situaciji, poput one u Brazilu, gdje je mjere protiv korone potkopavao sam predsjednik države, Jair Bolsonaro, omalovažavajući virus. Da su hrvatske vlasti uglavnom sjedile prekriženih ruku, znatan dio oporbe danas bi ih možda prozivao zbog mlakih mjera, uz optužbe da su izazvale nepotrebna umiranja.

One koje žele ukidanje COVID-potvrda i »stožerokracije« te Saboru dati središnju ulogu u donošenju mjera protiv korone, valja podsjetiti da parlament nije taj koji treba operativno voditi borbu protiv pandemije, kao ni protiv bilo koje druge nepogode. Sabor treba raspravljati o mjerama i stvarati im okvir, ali neposrednu, dnevnu bitku protiv nepogoda vodi izvršna vlast. Zbog toga ona i postoji. Ovisno o vrsti opasnosti, izvršna vlast osniva stožere pojačane stručnjacima koji hitno trebaju donositi mjere u javnom interesu, dok ne bude prekasno. Da toga nema, vlast u krizama ne bi mogla biti djelotvorna, a umjesto kolektivne akcije imali bismo kaos.

Neki se protive COVID-potvrdama jer one potiču ljude na cijepljenje, pa povlače pitanje ljudskih prava među kojima je i pravo da sami odluče hoće li se cijepiti ili neće, u okolnostima kada je cijepljenje volontersko. Nekima COVID-potvrde i testiranja smetaju jer ugrožavaju njihovu komociju, vjerujući da hrvatske, europske i svjetske zdravstvene institucije pretjeruju kada je riječ o opasnosti od korone.
Sve te dvojbe nastoje iskoristiti neke političke stranke u Hrvatskoj i Europi, koje pandemiju vide kao priliku za širenje svog utjecaja, pri čemu im nije najvažnije hoće li očuvati zdravlje ljudi. Hoće li protivnici COVID-potvrda dugoročnije povećati popularnost, nije zajamčeno. Primjerice, nakon što je prigrlila »antivaksere« i kojekakve urotničke teorije oko pandemije, Alternativa za Njemačku (AfD) – koja je izrasla na protivljenju useljenicima – na rujanskim je izborima u toj zemlji izgubila petinu glasova u odnosu na 2017. godinu.

To se događa u doba pojave nove varijante korone, omikrona, dok se još ne zna kakve će posljedice imati. Ima optimista koji pretpostavljaju da bi omikron mogao biti nagovještaj kraja sadašnje pandemije i početka njezinog pretvaranja u endemiju poput sezonske gripe – ali još nema dovoljno podataka. S druge strane, stručnjaci upozoravaju da sadašnja pandemija nije posljednja, a Svjetska zdravstvena organizacija poziva države da se na međunarodnoj razini bolje organiziraju za nove viruse, koji mogu biti i smrtonosniji od korone.

U neizvjesnoj situaciji hrvatskoj Vladi, kao i ostalima u Europi i svijetu, ne ostaje drugo nego da na nacionalnoj razini pooštravaju mjere protiv širenja korone, od uvođenja COVID-potvrda, pa do obaveznog cijepljenja. Borba protiv pandemije ne može se temeljiti na volonterstvu. Pitanje je koliko vremena još treba proteći da bi nevjerne Tome nešto naučile iz ove pandemije i kada će protivnici pooštrenih mjera protiv korone početi predlagati bolja rješenja za zaštitu javnog zdravlja.