Oporba tvrdi kako postoji problem, jer u popisu ima 500.000 birača viška, zbog čega će, kako kažu, potpuno jasno »glasati i mrtvi«, dok vladajući ističu da su pravila jednaka za sve
Kad se u javnosti pojavio konačni prijedlog izgleda novih izbornih jedinica, negdje pred ljeto, SDP-ov matematički guru Arsen Bauk izračunao je da će po novom modelu njegova stranka, SDP, vjerojatno osvojiti barem dva mandata više nego je to bio slučaj na zadnjim izborima 2020. godine. Usporedio je izborne jedinice i rezultate otprije tri i pol godine s onim što je predložila HDZ-ova Vlade. I došao do izračuna da je SDP na dobitku, a HDZ barem za jedno mjesto u gubitku. Ipak, unatoč tome što oporba po ovom novom prijedlogu ne gubi broj mjesta, u Saboru se već u drugom čitanju tog zakona vodi ista rasprava, o tome da vladajući ovim prijedlogom sebi žele pogodovati.
Kako je poznato, izborni sustav je ostao isti kao ranije, samo su se izborne jedinice, sukladno preporuci Ustavnog suda, uskladile s brojem stanovnika koji je u pojedinim dijelovima Hrvatske, poput Slavonije, znatno pao. Kao i dosad, ostaje 10 izbornih jedinica, plus dvije koje se odnose na izbor zastupnika nacionalnih manjina i državljana s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, odnosno dijasporu, u kojima se bira po 14 zastupnika. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz službene evidencije o broju birača iz registra birača, pri čemu je broj birača u svakoj izbornoj jedinici u zakonskom okviru od plus/minus 5 posto, a raspon je od minus 2,13 do plus 2,26 posto.
Oporba tvrdi kako postoji problem, jer u popisu ima 500.000 birača viška, zbog čega će, kako kažu, potpuno jasno »glasati i mrtvi«, dok vladajući ističu da su pravila jednaka za sve. Čini se da je najveći problem u tome što postoji enormno velik broj hrvatskih državljana koji žive izvan svog mjesta prebivališta, bilo izvan Hrvatske, bilo u drugim dijelovima Hrvatske, najviše u Zagrebu, a koji se i dalje vode kao birači u pojedinoj općini ili gradu, odnosno izbornoj jedinici. Taj podatak samo dokazuje da je oko pola milijuna ljudi na poslu negdje drugdje nego je prijavljen, ali iz nekog razloga ti ljudi još nisu promijenili svoje prebivalište na službenom mjestu, a to je MUP.
Neki su se toliko uznemirili u parlamentu, poput Mostova Marina Miletića, da su čak ministra uprave Ivana Malenicu pozvali da bude pravi katolik i kršćanin, i apelirali na njegovu kršćansku svijest, da ne kreće u ove izmjene, jer gdje će mu ljudska duša. Vjerojatno zato jer je Most izračunao da će njihovo desno biračko tijelo u 8. jedinici izgubiti ono jedno Miletićevo mjesto u korist ministra Olega Butkovića koji će sada umjesto u 7. jedinici biti u 8. jedinici. Nekad je HDZ u riječko-istarskoj jedinici dobivao maksimalno tri mjesta, sad puca na pet. A to sigurno znači da će Mostu biti teže nego 2020. na tom području.
Drugi su, pak, poput Sabine Glasovac zaplakali nad sudbinom upravo Mostovog bivšeg ministra Vlahe Orepića, koji je počeo sređivati registar birača, a onda ga je HDZ smijenio. No, nije ga HDZ zato smijenio nego zato jer je tada premijer Andrej Plenković tajnici naložio da pripremi potpis za smjenu tadašnjih Mostovih ministara među kojima je bio i Orepić, jer nisu shvatili da kao članovi Vlade ne bi trebali glasati protiv ministra financija i njegovog budžeta.
Dakle, politizacije je dosta, no to neće biti prepreka da se izbori regularno održe. Sve što će se dalje događati više neće biti na regulativi, nego na taktici i sadržaju koji nude političke stranke. Pobijedit će oni kojima birači više vjeruju, a manji primjeri gerrymanderinga, poput tog famoznog Butkovićevog prelaska iz 7. u 8. jedinicu, sigurno neće biti presudni za rezultat. Jer ako Novi Vinodolski uđe u 8. jedinicu, a hoće, jednako tako će i Matulji otići u 7. jedinicu, pa će balans donekle biti postignut – jedna i druga jedinica imaju podjednaki broj birača, dapače Matulji su veći od Novoga, a u jednoj je čvrst SDP, dok je u drugoj jači HDZ. Dakle, ništa presudno. Slično je i s ostalim jedinicama, pri čemu je potpuno logično da su one depopulacijski pogođene morale biti povećane, odnosno spojene s gušće naseljenim područjima.
Svaka vlast pisala bi te nove izborne jedinice na svoj način. Frankenštajn može poprimiti različite oblike. Ali kao i uvijek – sve je na biračima. Ako SDP umjesto nekadašnjih 40 mjesta sada osvoji upola manje, 20-ak, za to neće biti krive izborne jedinice, nego glasovi birača. A birači nikad nisu u krivu.
Uvodnik
Birači nikad nisu u krivu
Tihana Tomičić
21. rujan 2023 11:50
Ilustracija / Snimio M. LEVAK
Oporba tvrdi kako postoji problem, jer u popisu ima 500.000 birača viška, zbog čega će, kako kažu, potpuno jasno »glasati i mrtvi«, dok vladajući ističu da su pravila jednaka za sve
Kad se u javnosti pojavio konačni prijedlog izgleda novih izbornih jedinica, negdje pred ljeto, SDP-ov matematički guru Arsen Bauk izračunao je da će po novom modelu njegova stranka, SDP, vjerojatno osvojiti barem dva mandata više nego je to bio slučaj na zadnjim izborima 2020. godine. Usporedio je izborne jedinice i rezultate otprije tri i pol godine s onim što je predložila HDZ-ova Vlade. I došao do izračuna da je SDP na dobitku, a HDZ barem za jedno mjesto u gubitku. Ipak, unatoč tome što oporba po ovom novom prijedlogu ne gubi broj mjesta, u Saboru se već u drugom čitanju tog zakona vodi ista rasprava, o tome da vladajući ovim prijedlogom sebi žele pogodovati.
Kako je poznato, izborni sustav je ostao isti kao ranije, samo su se izborne jedinice, sukladno preporuci Ustavnog suda, uskladile s brojem stanovnika koji je u pojedinim dijelovima Hrvatske, poput Slavonije, znatno pao. Kao i dosad, ostaje 10 izbornih jedinica, plus dvije koje se odnose na izbor zastupnika nacionalnih manjina i državljana s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, odnosno dijasporu, u kojima se bira po 14 zastupnika. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz službene evidencije o broju birača iz registra birača, pri čemu je broj birača u svakoj izbornoj jedinici u zakonskom okviru od plus/minus 5 posto, a raspon je od minus 2,13 do plus 2,26 posto.
Oporba tvrdi kako postoji problem, jer u popisu ima 500.000 birača viška, zbog čega će, kako kažu, potpuno jasno »glasati i mrtvi«, dok vladajući ističu da su pravila jednaka za sve. Čini se da je najveći problem u tome što postoji enormno velik broj hrvatskih državljana koji žive izvan svog mjesta prebivališta, bilo izvan Hrvatske, bilo u drugim dijelovima Hrvatske, najviše u Zagrebu, a koji se i dalje vode kao birači u pojedinoj općini ili gradu, odnosno izbornoj jedinici. Taj podatak samo dokazuje da je oko pola milijuna ljudi na poslu negdje drugdje nego je prijavljen, ali iz nekog razloga ti ljudi još nisu promijenili svoje prebivalište na službenom mjestu, a to je MUP.
Neki su se toliko uznemirili u parlamentu, poput Mostova Marina Miletića, da su čak ministra uprave Ivana Malenicu pozvali da bude pravi katolik i kršćanin, i apelirali na njegovu kršćansku svijest, da ne kreće u ove izmjene, jer gdje će mu ljudska duša. Vjerojatno zato jer je Most izračunao da će njihovo desno biračko tijelo u 8. jedinici izgubiti ono jedno Miletićevo mjesto u korist ministra Olega Butkovića koji će sada umjesto u 7. jedinici biti u 8. jedinici. Nekad je HDZ u riječko-istarskoj jedinici dobivao maksimalno tri mjesta, sad puca na pet. A to sigurno znači da će Mostu biti teže nego 2020. na tom području.
Drugi su, pak, poput Sabine Glasovac zaplakali nad sudbinom upravo Mostovog bivšeg ministra Vlahe Orepića, koji je počeo sređivati registar birača, a onda ga je HDZ smijenio. No, nije ga HDZ zato smijenio nego zato jer je tada premijer Andrej Plenković tajnici naložio da pripremi potpis za smjenu tadašnjih Mostovih ministara među kojima je bio i Orepić, jer nisu shvatili da kao članovi Vlade ne bi trebali glasati protiv ministra financija i njegovog budžeta.
Dakle, politizacije je dosta, no to neće biti prepreka da se izbori regularno održe. Sve što će se dalje događati više neće biti na regulativi, nego na taktici i sadržaju koji nude političke stranke. Pobijedit će oni kojima birači više vjeruju, a manji primjeri gerrymanderinga, poput tog famoznog Butkovićevog prelaska iz 7. u 8. jedinicu, sigurno neće biti presudni za rezultat. Jer ako Novi Vinodolski uđe u 8. jedinicu, a hoće, jednako tako će i Matulji otići u 7. jedinicu, pa će balans donekle biti postignut – jedna i druga jedinica imaju podjednaki broj birača, dapače Matulji su veći od Novoga, a u jednoj je čvrst SDP, dok je u drugoj jači HDZ. Dakle, ništa presudno. Slično je i s ostalim jedinicama, pri čemu je potpuno logično da su one depopulacijski pogođene morale biti povećane, odnosno spojene s gušće naseljenim područjima.
Svaka vlast pisala bi te nove izborne jedinice na svoj način. Frankenštajn može poprimiti različite oblike. Ali kao i uvijek – sve je na biračima. Ako SDP umjesto nekadašnjih 40 mjesta sada osvoji upola manje, 20-ak, za to neće biti krive izborne jedinice, nego glasovi birača. A birači nikad nisu u krivu.