Kao što kaže stari vic, uvijek smo u krizi, a onda i u stabilizacijskim mjerama. Ali kad se kriza, o kojoj se puno govori i ponekad na ulicama viče, dotakne čak i banaka, onda je to dokaz da se doista teško živi.

Ukratko, radi se o tome da je bojkot trgovina zbog visokih cijena, iako polako zamire, ipak uspješno ukazao na to kakve besmislene troškove građani sve imaju, ne samo u trgovinama gdje čokoladu plaćaju trostruko skuplje nego u Njemačkoj ili Italiji, nego i kod telekoma, ali i u bankama. I dok cijenama Vlada nastoji doskočiti limitiranjem cijena bar 70 osnovnih proizvoda, pa se sad kruh ipak može naći po ograničenoj cijeni, u razgovore s moćnim bankama krenulo se iza zatvorenih vrata i potiho.

Održano je nekoliko krugova razgovora, a rezultat je Vladin prijedlog da takozvani osnovni račun, onaj na koji zaposlena osoba prima plaću ili umirovljenik mirovinu, bude oslobođen od bilo kakvih naknada. Budući da je to račun koji mora osigurati likvidnost osobe koja ostvaruje dohodak, u Vladi su od banaka zatražili da taj prostor potpuno oslobodi od svoga troška, a ako će ga kompenzirati da to čini na druge načine.

To je ona naknada koju mjesečno plaćamo, a da ne znamo za što, i koja obično iznosi od desetak pa i do preko 20 eura mjesečno. Iako sve obavljamo putem netbankinga, pa službenike ni ne vidimo i ne stvaramo tu vrstu troška, a na tom računu imamo samo jedan jedini prihod – plaću – ipak plaćamo iznose koji na godišnjoj razini prelaze i stotinu ili čak dvjesto eura.

Sada banke, koje inače iz Hrvatske godišnje izvlače preko milijardu eura dobiti jer su uglavnom u stranom vlasništvu, protestiraju i na javnom savjetovanju oštro provjeduju protiv takve politike Vlade. Hrvatska vlast želi ih, kažu, zaviti u crno. Novčarske institucije kažu da je namjera ministra financija Marka Primorca da dovede u pitanje održivost njihova poslovanja.

»Prema našim saznanjima, trenutno ne postoji niti jedna djelatnost i poduzeće – bilo u javnom ili privatnom sektoru – koja nudi širok spektar svojih usluga besplatno jer je takvo poslovanje u potpunosti neodrživo«, kažu u svom ciničnom priopćenju, kao da im je zabranjeno bilo kakvo ostvarivanje dobiti, a ne rasterećenje samo dijela računa koje imaju. Čak ni to što je i HNB stao iza ovakvog Vladina prijedloga zakona, ne pomaže.

Inače, treba reći da su banke u Hrvatskoj poslovale u prvih 9 mjeseci prošle godine s dobiti od 1,2 milijarde eura: to je za 109,5 milijuna ili 10 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. S dobiti je u prvih devet mjeseci 2024. godine poslovalo svih 20 banaka u Hrvatskoj.

A ukupni kamatni prihodi banaka od siječnja do kraja rujna 2024. iznosili su 2,4 milijarde eura, što je 456,3 milijuna eura ili 24 posto više u odnosu na prvih devet preklanjskih mjeseci.

Istovremeno, ukupna imovina kreditnih institucija u prvih devet mjeseci 2024. povećala se u odnosu na kraj 2023. za 4,3 posto i iznosila je 81,9 milijardi eura, pri čemu se imovina povećala kod većine kreditnih institucija, kako je objavljeno u zadnjim dostupnim izvještajima HNB-a.

Dakle, dok krize kod građana itekako ima, kod banaka nema. No, ipak Vlada se nalazi pred udarom Hrvatske udruge banaka koja de facto traži da se povuče ovaj zakonski prijedlog, a on samo kaže da se osnovni prihod građana na tekućem računu ne smije dodatno financijski teretiti. Uz prijedlog da se još barem nekoliko transakcija mjesečno dopusti bez naknade i na bankomatima drugih banaka.

Prvi spor Plenkovićeve Vlade i banaka bio je oko minusa na tekućem računu, kad su banke htjele jednostrano i bez najave jednostavno ukinuti te minuse. Potom su nastali neki kompromisni prijedlozi, pa su osobe s manje sigurnim primanjima ipak bile obuhvaćene tom mjerom.

A sad je na stolu ovaj novi sukob. Vlada međutim drži škare i sukno (barem dok u Saboru imaju većinu), zato je za očekivati da buka banaka neće uroditi plodom. Ali nažalost onda je za očekivati da se to nadomjesti rastom dijela kamata na kredite i rastom drugih naknada na koje banke imaju pravo.