Kad se podvuče crta, Hrvatska je ove godine imala iznimnu ljetnu sezonu. U rujnu su rezultati bili čak i bolji nego u 2019., a ulazak naše zemlje u »crveno« na karti ECDC-a nije kao lani, preko noći, ispraznio kapacitete. Hrvatska je s razlogom ponovno pobjednica Mediterana, na stranu probleme koje su imali naši konkurenti. Ono što je zasigurno jedna od poanti ove turističke godine jest činjenica da se tražila kvaliteta, uz manji broj gostiju, ostvarivali bolji financijski rezultati, a što je u konačnici i poanta cijele priče. S druge strane, eskalirao je problem radne snage, odnosno manjka kadrova u turizmu, što će biti jedna od gorućih tema i u godinama koje slijede. No, oni koji su ovu vrlo tešku sezonu iznijeli na svojim leđima zaslužuju sve pohvale.
O tome što je obilježilo ovu turističku godinu, ali i o tome što hrvatski turizam očekuje nagodinu, kada će krenuti prvi javni pozivi za dodjelu EU sredstava turističkom sektoru, ali i što se najavljuje za listopad kao »Mjesec hrvatskog turizma«, razgovarali smo s Nikolinom Brnjac, ministricom turizma i sporta.

Iznimno dobra glavna sezona je za nama, jeste li osobno zadovoljni i što biste izdvojili kao najveći izazov i kao najveći uspjeh turističke godine?

– Hrvatska je na emitivnim tržištima prepoznata kao odgovorna i kvalitetno pripremljena turistička destinacija, što nam je i bio jedan od ciljeva kada smo krenuli u pripremu sezone. U ovom trenutku ostvarili smo 70 posto ukupnog turističkog prometa čitave 2019. godine, ali i 70 posto vrijednosti fiskaliziranih računa u turističkim djelatnostima. Vjerujem kako ovakvim rezultatima svi možemo biti zadovoljni, a i ne manje važno, motivirani za daljnje aktivnosti. Cijela priprema glavnog dijela turističke godine odvijala se u izazovnim okolnostima, ali smo dobrom koordinacijom i suradnjom Hrvatsku uspjeli pozicionirati kao jednu od najuspješnijih turističkih destinacija na Mediteranu. Rezultat je to sinergije čitavog turističkog sektora, resora u Vladi i Stožera civilne zaštite.

Kako je Hrvatska prošla u odnosu na konkurente na Mediteranu?

– Donošenjem odgovarajućih epidemioloških mjera i preporuka te odgovornošću građana i turista uspjeli smo održati povoljnu epidemiološku situaciju, koja je bila ključna za interes turista, odnosno odvijanje turizma. Hrvatska je bila najsigurnija turistička destinacija na Mediteranu, što je uz sve poduzete aktivnosti, počevši s projektom »Safe stay in Croatia«, jasnim kriterijima prelaska granice te aktivnostima kojima smo turistima omogućili jednostavniji povratak u matične države, rezultiralo i time da smo imali uspješniju sezonu i od naših konkurentskih destinacija. I sada, kada smo prema karti Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) u crvenom, zahvaljujući standardiziranju procesa putovanja unutar EU-a, u Hrvatskoj od početka rujna boravi i više turista u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine.

Koliko bi se moglo ove godine, u konačnici, zaraditi od turizma? Znamo da je lani prema podacima HNB-a zarada praktički prepolovljena.

– Prema podacima Porezne uprave od početka godine do kraja kolovoza ukupno je fiskalizirano računa u vrijednosti od 17 milijardi i 767 milijuna kuna, odnosno 46 posto više nego u istom razdoblju protekle godine te 84 posto onih iz istog razdoblja 2019. godine. Tijekom srpnja i kolovoza 2021. fiskalizirano je računa u vrijednosti od 12 milijardi i 152 milijuna kuna, odnosno 13 posto više nego tijekom srpnja i kolovoza 2019. Dosadašnji turistički rezultati u 2021. godini pokazali su nam kako naši gosti traže sigurnost i kvalitetu. Najveću popunjenost, čak i veću od 90 posto, imali su smještajni objekti visokih kategorija, 4 i 5 zvjezdica. Smještajni kapaciteti visokih kategorija vrlo često imaju i raznoliku dodatnu ponudu čime se generira veća potrošnja i dodana vrijednost za turizam što nam svima treba biti cilj. Ne samo zato što tijekom ljetnih mjeseci ostvarujemo veće prihode, već i zbog toga što stvaranjem dodatne ponude otvaramo mogućnost i za bolje poslovanje tijekom čitave godine.

Ponudu turističkih sadržaja nastojimo u što većoj mjeri prilagoditi lokalnim značajkama u skladu s društvenim, gospodarskim, kulturnim, okolišnim i geografskim okruženjem te i na taj način turizam učiniti inkluzivnim.

Ušli smo već debelo i u posezonu, koja je krenula odlično, pa neke destinacije, poput Kvarnera, u rujan ulaze s istim rezultatima kao i rekordne 2019. Na koji se način ustvari želi potaknuti goste da Hrvatsku posjete u posezoni? Koji su proizvodi posebno zanimljivi u ovom razdoblju?

– Rezultati koje bilježimo na početku ove posezone, posebice u destinacijama poput Istre, Kvarnera, juga Hrvatske te Zagreba, potvrđuju kako Hrvatska ima sve predispozicije postati cjelogodišnja turistička destinacija. Upravo odmicanje od masovnosti te okret prema održivom i inovativnom turizmu naši su strateški ciljevi, koji će biti i adresirani u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine, čija je izrada u tijeku.
Vesele nas informacije da rezervacije za rujan i listopad i dalje pristižu te da zasada nema otkaza. Svi koji posjete Hrvatsku i u ovim mjesecima moći će uživati u bogatoj enogastronomskoj ponudi, vrhunskom smještaju i raznovrsnim turističkim sadržajima diljem zemlje.

Listopad će ove godine biti »Mjesec hrvatskog turizma«. Što nam to donosi, na koji se način domaćeg gosta želi animirati na putovanja vlastitom zemljom?

– Prošle godine pokrenuli smo akciju »Tjedan odmora vrijedan« u kojoj su uglavnom domaći turisti mogli posjetiti sve dijelove Hrvatske uz povoljnije cijene turističkih usluga. Ove godine tjedan smo produžili na cijeli mjesec te listopad posvećujemo hrvatskom turizmu, odnosno istraživanju još neistraženih dijelova Hrvatske uz posebne pogodnosti. Vjerujem kako će »Mjesec hrvatskog turizma« najviše pobuditi interes kod domaćih turista, ali i kako će biti dodatni motiv dolaska stranih gostiju.
Usavršavanje

U najavi su i »Dani hrvatskog turizma« koji su lani zbog pandemije izostali. Možete li dati okvirnu najavu onoga što se očekuje od ovogodišnjeg DHT-a?

– Ovogodišnje »Dane hrvatskog turizma« zamislili smo kao krunu »Mjeseca hrvatskog turizma«, a tema koja će biti okosnica događanja je radna snaga u turizmu, pa nas posebno veseli tradicionalna dodjela nagrada za turističke djelatnike. S obzirom na okolnosti, sve će biti organizirano za manji broj uzvanika i u skladu s epidemiološkim preporukama i mjerama.

»Turizam za uključivi rast« tema je Svjetskog dana turizma 2021. Gdje se tu može naći Hrvatska?

– Svjetski dan turizma ove je godine usredotočen na turizam za inkluzivni, odnosno uključivi rast, što je zapravo dodatni podsjetnik da gledamo dalje od turističke statistike i aktivnosti usmjerimo na ljude. Turizam je idealan alat za pokretanje pozitivnih promjena u društvu, socijalno uključivanje, interakciju, upoznavanje kultura i običaja, učenje, ali i odmor i razonodu za sve, bez iznimke.
U našim aktivnostima vodimo računa o mogućnostima uključivanja svih skupina društva, posebice kada govorimo o dostupnosti turističkih usluga, dok ulaganjima kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti želimo i dalje poticati usavršavanje i obrazovanje kod sadašnjih i budućih djelatnika u turizmu, a samim time i svima, koji to žele, pružiti priliku za rast i razvoj. Strateški smo usmjereni i na razvoj održivog turizma koji pretpostavlja pažljivo osmišljavanje putovanja i interpretaciju destinacija na način da se ublažavaju negativni utjecaji turizma na lokalne zajednice i okoliš. Ponudu turističkih sadržaja nastojimo u što većoj mjeri prilagoditi lokalnim značajkama u skladu s društvenim, gospodarskim, kulturnim, okolišnim i geografskim okruženjem te i na taj način turizam učiniti inkluzivnim.

Kada već govorimo o inkulzivnosti, u našoj se zemlji posljednjih godina u ukupnu turističku ponudu sve više nastoje uključiti i kontinentalne destinacije koje, iako je i dalje priobalje u fokusu, itekako imaju što za ponuditi, posebice u pred i posezoni. Koji su nam proizvodi na kontinentu forte i koliko je u cijeloj toj priči bitno udruživanje kao što je to napravio, primjerice, Klaster Slavonije?

– Turizam na kontinentu je integralni dio naše sveukupne turističke ponude i izuzetno je bitan za razvoj cjelogodišnjeg turizma. Kontinuirano radimo na razvijanju posebnih oblika turizma, koji su dostupni tijekom čitave godine, s posebnim fokusom na zdravstveni, sportski, kulturni, gastro, riječni i cikloturizam. Aktivnostima kao što su » Mjesec hrvatskog turizma«, »Doživi domaće«, »Istraži ruralnu Hrvatsku«, dodatno usmjeravamo interes prema hrvatskim kontinentalnim gradovima, toplicama, ruralnim prostorima, prirodnim i kulturnim obilježjima, avanturama i raznim atrakcijama. Ministarstvo turizma i sporta svake godine provodi i niz programa bespovratnih potpora poput »Programa razvoja javne turističke infrastrukture« iz Fonda za razvoj turizma, kojima se sufinanciraju centri za posjetitelje i interpretacijski centri, plaže na rijekama, cikloturistička i ostala javna turistička infrastruktura.
Vlada je donijela niz zakonodavnih promjena koje omogućavaju veću učinkovitost turističkog sustava, pa tako i kroz udruživanje turističkih zajednica, u cilju sadržajnije promocije destinacije. Klaster Slavonije izvrstan je primjer kako zajedničkim nastupom, odnosno promocijom na tržištu možemo očekivati i veću prepoznatljivost destinacije, što možemo vidjeti i na primjeru Gorskog kotara koji ove godine, nakon udruživanja, bilježi gotovo 95 posto rezultata u odnosu na 2019. godinu.
Gorski kotar kao primjer.

Spomenuli ste i Gorski kotar. Kako vidite ovaj dio PGŽ-a, kao zimsku ili kao ljetnu destinaciju, te u kojem smjeru se ta destinacija treba razvijati? Na koji način država pomaže razvoj turizma u Gorskom kotaru?

– Gorski kotar idealna je oaza za sve one koji traže aktivan odmor, ali i dokaz kako proaktivnim odnosom prema očuvanju prostora, bioraznolikosti prirodnih i društvenih resursa razvijamo kvalitetan i tražen turistički proizvod. Ovogodišnja turistička slika jasno pokazuje da se Gorski kotar destinacijski prepoznaje s obzirom na 95 posto dolazaka i gotovo toliko turističkih noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Cilj nam je regiju Gorskog kotara dodatno podići na karti vidljivosti turističkih destinacija i to tijekom cijele godine.
Zajednička nastojanja Ministarstva turizma i sporta s lokalnom zajednicom i ostalim dionicima u turizmu predstavljaju okosnicu budućeg turističkog iskoraka, jamac su kvalitetnog razvoja turističkih proizvoda, poboljšanja konkurentnosti regije i definiranju investicijskih prioriteta Gorskog kotara, posebice kada govorimo o smještajnim kapacitetima visokih kategorija, osobito kuća za odmor koje su popunjene od 150 do 240 dana godišnje. Dakle, odgovor na Vaše pitanje je ukratko – Gorski kotar sve više postaje cjelogodišnja destinacija, dobar primjer i za razvoj ostalih destinacija na kontinentu.

Odmicanje od masovnosti te okret prema održivom i inovativnom turizmu naši su strateški ciljevi, koji će biti i adresirani u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine, čija je izrada u tijeku.

Kada govorimo o budućnosti, pred hrvatskim turističkim sektorom je mogućnost povlačenja 2,2 milijarde kuna EU sredstava kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti do 2026. To podrazumijeva i reformu sustava, u kojem smislu, što će se financirati, kakvi projekti? Imamo li uopće već spremnih projekata koji mogu konkurirati za europska sredstva?

– Ponosna sam što smo za turizam u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti osigurali alokaciju od 2,2 milijarde kuna, što je dosad najveći paket izravnih potpora hrvatskom turizmu iz europskih sredstava. Ovo je ključni trenutak za hrvatski turizam kada možemo, zahvaljujući sredstvima koja su nam na raspolaganju, planirati ulaganja upravo u onakav turizam kakav dugoročno želimo.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti zapravo je reformski dokument, investicije su u funkciji reforme i svi projekti koji će se sufinancirati kroz NPOO morat će doprinijeti postizanju ciljeva reforme, odnosno zelenoj i/ili digitalnoj tranziciji te društvenoj održivosti turizma. Reforma koju smo predvidjeli NPOO-om uključuje i izradu strateškog okvira za održivi razvoj turizma do 2030. te izmjene zakonodavnog okvira. Strateški okvir obuhvaća izradu nove Strategije razvoja održivog turizma do 2030. i Nacionalnog plana održivog turizma do 2027. godine koji će odrediti ciljeve razvoja turizma u Hrvatskoj do 2030. godine, dok se promjena zakonodavnog okvira odnosi na donošenje krovnog Zakona o turizmu. Investicije će zato biti usmjerene na ulaganja u inovacije, energetsku učinkovitost, korištenje održivih izvora energije, digitalnu povezanost i učinkovitije korištenje digitalnih tehnologija.
Dio ulaganja usmjeren je i na edukaciju i jačanje kapaciteta radne snage, jer bez educiranih radnika, koji će moći odgovoriti na izazove inovacija, novih proizvoda i tehnologija, a koji su, kako smo svi svjesni, ključ uspjeha, nema ni kvalitetnog i održivog turizma.

Otvorenim dijalogom rješavat ćemo sve izazove – Nikolina Brnjac

Osim pripreme provedbe NPOO-a, Ministarstvo intenzivno sudjeluje i u pripremi novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, kako bismo osigurali dodatna sredstva koja će biti na raspolaganju do 2030. godine. Na koliko sredstava mogu računati sami poduzetnici u turizmu? Kada se očekuje početak raspisivanja javnih poziva?

– Reforma turističkog sektora pretpostavlja da turistički sektor do 2026. godine iskoristi predviđeni iznos od 2,2 milijarde kuna, uz 100 posto sufinanciranja prihvatljivih troškova projekta. Ovaj iznos dodjeljivat će se temeljem javnih poziva koje će raspisivati Ministarstvo, pri čemu će 60 posto sredstava biti namijenjeno poduzetnicima s ciljem izravnih ulaganja u privatni sektor. Preostali dio sredstava namijenjen je ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu, no mogu ih koristiti i privatni poduzetnici u okviru javno-privatnog partnerstva te tako doprinijeti oporavku gospodarstva u cjelini.
Prve pozive Ministarstvo planira objaviti najkasnije u trećem kvartalu 2022., a objavi poziva prethodit će takozvani road show, kako bismo kroz izravnu komunikaciju s poduzetnicima osigurali maksimalnu iskorištenost sredstava koja su im na raspolaganju.
Osim sredstava NPOO-a poduzetnici će imati i na raspolaganju značajna sredstva koja će se dodjeljivati iz EU fondova temeljem operativnih programa, a točne iznose znat ćemo po završetku procesa programiranja. Ta sredstva poduzetnici će moći koristiti do 2030. godine.
Za nas je izuzetno važno da će poduzetnici u turizmu moći pristupiti i horizontalnim investicijama koja su kroz NPOO i EU fondove namijenjena svim gospodarskim sektorima.

Za kraj, što biste poručili hrvatskim turističkim djelatnicima?

– Prvenstveno bih se zahvalila svima koji su i ove izazovne godine uložili maksimalne napore kako bismo mogli ostvariti ovako izvrsne rezultate. Hvala im i na odgovornosti koju su pokazali, na suradnji i prilagodbi. Zajedničkim snagama uspjeli smo Hrvatsku pozicionirati kao uspješnu, kvalitetnu i odgovornu turističku destinaciju. Sigurna sam da ćemo i u razdoblju pred nama otvorenim dijalogom nastaviti uspješno rješavati sve izazove.