Uskrs je najstariji i najvažniji kršćanski blagdan uz čiju se proslavu od davnina vežu brojni simboli i obredni običaji. Zanimljivo je napomenuti kako već početkom 4. stoljeća započinje običaj paljenja uskrsne svijeće na početku vazmenog bdijenja. Vatra, kao simbol samog čina uskrsnuća i pobjede svjetlosti nad tamom zauzima važno mjesto u kršćanskoj tradiciji diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

Iako se uskrsni običaji razlikuju od zemlje do zemlje, većina njih dijeli jedno zajedničko obilježje, a to je ukrašavanje i razmjena pisanica.

Pisanice- simbol novog života

Stara rimska poslovica kaže kako sav život dolazi iz jajeta. Ono je drevni simbol novog života, obilja i rađanja. Mnoge kulture, posebice germanski i slavenski narodi, od davnina njeguju običaj darivanja i razmjene jaja za koje se, prema narodnom vjerovanju, smatralo da tjeraju zle sile i donose sreću.

S vremenom su kršćani prisvojili jaje kao uskršnji simbol pridajući mu novo značenje: baš kao što pile izlazi iz jajeta i počinje živjeti, tako je i Isus izašao iz groba i započeo novi, vječni život. Zbog toga i razbijanje jajeta također ima svoje simboličko značenje- naime, guljenje kore jajeta predstavljalo je kotrljanje stijene s Isusove grobnice, dok je ljuska jajeta simbolizirala praznu grobnicu nakon Isusovog uskrsnuća.

Prve pisanice tradicionalno su se bojale crvenom bojom koja je simbolizirala Kristovu krv prolivenu na križu, a uz porijeklo ovog običaja vežu se zaista neobične legende, poput one koja kaže kako je Marija, Isusova majka, odlučila ponuditi jaja rimskim vojnicima kako bi olakšali Isusove muke. Kad se približila vojnicima, niz lice su joj potekle suze koje su, kapnuvši na jaja, promijenile njihovu boju te su tako postala simbol Marijine ljubavi prema sinu.

Druga legenda govori nam nešto drugačiju priču, a veže se uz lik Marije Magdalene koja je pokušavala uvjeriti rimskog cara Tiberija kako je Isus ustao iz mrtvih. On joj se narugao kazavši kako je to moguće jednako kao i da jaja u njezinoj košari postanu crvena. Kad je Marija Magdalena pogledala u košaru, ostala je zaprepaštena: jaja su zaista postala crvena.

Fabergéova jaja- vrhunac zlatarske umjetnosti

Najpoznatiju zbirku uskršnjih jaja izradio je za ruske careve poznati zlatar imena Petar Karl Fabergé, a izrađena su od skupocjenih metala te potom ukrašavana zlatom, srebrom i draguljima. Prvo takvo jaje svojoj je supruzi Mariji Fjodorovnoj za Uskrs poklonio ruski car Aleksandar III. Njoj se jaje toliko svidjelo da je car nastavio s darivanjem svaki sljedeći blagdan, a tradiciju je potom preuzeo i njegov nasljednik Nikola II, posljednji ruski car. Svako Fabergéovo jaje ima svoje ime, npr. labud, carević ili ružin pupoljak, a čuvaju se u muzejima ili zbirkama kolekcionara te predstavljaju remek- djelo zlatarske umjetnosti.

Neobična priča o uskršnjem zecu

Simpatični zec koji dobroj djeci donosi jaja s vremenom je postao popularan simbol najvažnijeg kršćanskog blagdana. Iako je porijeklo mita o uskršnjem zecu dosta nejasno, poznato je da su u drevnim narodima zečevi, baš kao i jaja, simbolizirali plodnost i novi život.

Prema nekim vjerovanjima, mit o uskršnjem zecu vezan je uz germansku božicu proljeća Ostara (Eostre) čija je sveta životinja i vjerni pratitelj bio upravo zec, simbol plodnosti. Mnoštvo je mitova, legendi i priča koji se vežu uz porijeklo uskršnjeg zeca, no ono što sigurno znamo jest da se u drugoj polovici 18. stoljeća u Srednjoj Europi spominje priča o zecu koji na uskrsno jutro na skrivenim mjestima ostavlja djeci jaja.

S vremenom je priča o uskršnjem zecu postajala sve popularnija, no i danas u nekim zemljama možemo pronaći njegove “suparnike” poput kukavice koja u Švicarskoj donosi uskršnja jaja, u dijelovima Srednje Europe donosili su ih lisice, rode ili kokoti, dok je u Australiji ta dužnost pripala tobolčaru bilbyju.

Foto: Pexels

Uskrs, simboli Uskrsa, pisanice, uskrsni zec