Poliklinika Ivaniš ove godine obilježava tri desetljeća postojanja i rada Snimio Vedran Karuza
Dijagnosticira se puno ranih tumora, a posljedica toga je adekvatno liječenje i rana operacija. Upravo iz tog razloga imamo dosta pacijenata kojima smo prije dvadeset ili 25 godina otkrili tumore i koji su živi te još uvijek naši pacijenti. Sve to svjedoči u prilog činjenici da priča o tome da se tumorska bolest ne preživljava nije točna, kaže osnivač i vlasnik prof. dr. sc. Nikola Ivaniš.
Poliklinika Ivaniš osnovana je 1993. godine kao Ordinacija Ivaniš te će ove godine u lipnju obilježiti punih 30 godina kontinuiranog djelovanja. U ova tri desetljeća rada Poliklinika Ivaniš kontinuirano se bavi problematikom interne medicine na čelu s osnivačem i vlasnikom prof. dr. sc. Nikolom Ivanišem, poznatim riječkim i hrvatskim gastroenterologom. S njim još radi dvoje suradnika gastroenterologa, a internu medicinu u ovoj zdravstvenoj ustanovi značajno pokriva i kardiologija s četiri kardiologa koji trenutno rade u Poliklinici Ivaniš.
Veliko povjerenje
– Ukupno je u ovih 30 godina prošlo oko 50 tisuća pacijenata kroz polikliniku, što je velik broj ako se uzme u obzir da imamo puno pacijenata koji nam dolaze godinama. Takvi pacijenti nerijetko su ovdje prošli brojne terapije uključujući i upućivanja na operacije, a vrlo često dolaze nam i cijele njihove obitelji. Na taj način stvorena je grupa pacijenata iz naše, ali i Istarske i Ličko-senjske županije koji redovito koriste usluge naše poliklinike. Ta činjenica mene kao čovjeka koji je osnovao ovu polikliniku izuzetno veseli jer je to izraz povjerenja ljudi da ovdje nastojimo raditi maksimalno kvalitetno. Mi ljude uistinu pregledavamo i ne gledamo ih kao nekoga tko je ovdje došao obaviti nešto »pro forma«. Mislim da smo i po tome poznati jer se u poliklinici pacijente pregledava od glave do pete i mislim da je to ključni razlog koji navodi pacijente da koristi naše usluge, ističe Ivaniš.
Prema njegovim riječima, kao gastroenterolog od najranijih dana bavljenja strukom radeći ultrazvuk, ali odmah nakon toga i endoskopiju, smjestio je svoje stručne interese prema dijagnostici tumora.
– Kad liječnik radi gastroenterologiju, susreće se s čitavim nizom upalno-degenerativnih bolesti, počevši od čira na želucu i dvanaestniku, jednjaka do upale crijeva i parenhimnih organa. Sve je to vrlo važno jer kad čovjek oboli od neke bolesti, ta je bolest njegov najveći problem. Međutim, činjenično stanje jest da su te upalne bolesti one koje vrlo često, ako se pravilno liječe, ne ostavljaju posljedice, ili ako ih i ostavljaju, ono što nam je bitno jest da je čovjek nakon njih – živ. To je činjenica, a cijelo područje tumorskih bolesti takvo je da samo malo kasnija dijagnostika dovodi do velikih posljedica, odnosno vrlo često bez obzira na terapiju, te bolesti završavaju letalno, upozorava Ivaniš.
Suštinska medicina
Hrvatska je po dijagnostici tumora vrlo loše pozicionirana u Europskoj uniji. Ivaniš kaže da je činjenica da u Hrvatskoj imamo dosta bolnica, dovoljno zdravstvenog kadra i ne može se govoriti o nedostatku liječnika, a imamo i dosta opreme.
– Prije 20 godina imali smo jedan do dva dijagnostička aparata, a danas se oni broje u desecima ili stotinama. Imamo najmoderniju dijagnostiku, široko razvijenu endoskopiju, vrlo razvijenu ultrazvučnu dijagnostiku, o radiologiji da ne govorim koliko je razvijena i koliko imamo kvalitetne radiološke centre koji imaju najsuvremeniju opremu. Prema tome, pitanje je zašto onda mi gledajući europski prosjek stojimo loše s ranom dijagnostikom. Osobno, kao liječnik i nastavnik mislim da se griješi u edukaciji i ne stavlja se naglasak na to da se studente i mlade kolege usmjerava da je najvažnije, u prvom susretu s pacijentom, uočiti početne stadije nekog ranog stadija tumorske bolesti. Naime, ljudi nam još uvijek dolaze s tumorima trećeg i četvrtog stupnja, kad objektivno malo možete učiniti za tog čovjeka. Nisu to samo stanovnici iz ruralnih područja, već i iz urbanih sredina gdje su ordinacije obiteljske medicine i bolničke poliklinike.
Najvažnije je pacijenta dobro saslušati, a u našoj se poliklinici pacijente sluša, nakon toga ga kvalitetno pregledati, što mi i činimo, i onda stručno odrediti koja diferentna pretraga pacijentu treba. Mislim da smo tu odgovorni i da nam je takav pristup upravo donio broj pacijenata koji danas imamo – prof. dr. sc. Nikola Ivaniš
Kao specijalist težim da tumore dijagnosticiram što ranije, a tu imam veliku zahvalnost prema svojem učitelju, gastroenterologu prof. dr. sc. Milanu Prici koji je inzistirao da se mi, tada mladi liječnici, bavimo suštinskom medicinom, a ne površnom. Zbog toga se u Poliklinici Ivaniš dijagnosticira puno ranih tumora, a posljedica toga je adekvatno liječenje i rana operacija. Upravo iz tog razloga imamo dosta pacijenata kojima smo prije dvadeset ili 25 godina otkrili tumore i koji su živi te još uvijek naši pacijenti. Sve to svjedoči u prilog činjenici da priča o tome da se tumorska bolest ne preživljava nije točna. Tumorska se bolest preživljava i tumor se mora naći na vrijeme, ističe Ivaniš.
Rana dijagnostika
Smatra da preventivne akcije na nacionalnoj razini nisu dale adekvatan rezultat, posebno kad je u pitanju rana dijagnostika raka debelog crijeva te rana dijagnostika nije bila dobro usmjerena ni objašnjenja i od početka se u programe propustilo uključiti liječnike obiteljske medicine.
– Nitko bolje neće objasniti pacijentu potrebu da se odazove preventivnom pregledu, nego liječnik koji ga prati cijeli život. Sad se ide na to i aktivnost će se nastaviti preko ambulanti obiteljske medicine i vjerujem da će odaziv za dvije godine biti puno veći. Ljudi trebaju dobiti adekvatnu informaciju koji sve znak na njihovom zdravlju može biti razlog za odaziv na pregled. Ako se tako postavimo, potrebno je učiniti još nešto na području lista čekanja jer svi pacijenti nisu isti. Određeni broj pacijenata može čekati na preglede, ali to odgovorni liječnik mora procijeniti jer neki ne mogu čekati i imaju takvu simptomatolgiju i ostale nalaze da ne mogu čekati diferentne pretrage.
Stvorena je grupa pacijenata iz naše, ali i Istarske i Ličko-senjske županije koji redovito koriste usluge naše poliklinike. Ta činjenica mene kao čovjeka koji je osnovao ovu polikliniku izuzetno veseli jer je to izraz povjerenja ljudi da ovdje nastojimo raditi maksimalno kvalitetno
Mi to danas mjerimo istim mjerama i nije bitno kakve tegobe takav pacijent ima, već on čeka na pretragu tri mjeseca kao i svi. A to je također jedan od razloga zašto ljudi idu u privatne institucije. Mi ovdje nastojimo biti efikasniji i ako čovjek ima tegobe koje su vezane uz rak debelog crijeva, onda on na kolonoskopiju ne čeka, nego mu je napravljena odmah. Ako pak tu pretragu ne napravimo odmah, povećavaju nam se i troškovi, a cilj nam je da se zdravstveni novac troši racionalno. Mislim da mi u Hrvatskoj imamo dobro zdravstvo koje je dobro opremljeno i samo nam treba bolja organizacija i stavljanje težišta na stručni nadzor svega što se radi u bolnicama. Najvažnije je pacijenta dobro saslušati, a u našoj se poliklinici pacijente sluša, nakon toga ga kvalitetno pregledati, što mi i činimo, i onda stručno odrediti koja diferentna pretraga pacijentu treba. Mislim da smo tu odgovorni i da nam je takav pristup upravo donio broj pacijenata koji danas imamo, zaključuje Ivaniš.
Puno internističkih pacijenata– Radimo sve osim invazivne kardiologije: kardiološke preglede, ultrazvuk, ergometriju te nam ostaje samo, kad se postavi indikacija, da se dalje provede liječenje. Promet internističkih pacijenata je velik, a u poliklinici se u manjem opsegu rade kirurška proktologija i urologija, a to radimo s doktorima koji dolaze po pozivu, kaže Ivaniš. |