Medicinski fakultet u Rijeci neodvojiv je od zdravstvenih ustanova u Primorsko-goranskoj županiji, a pogotovo kada je riječ o Kliničkom bolničkom centru Rijeka, jer, kako pojašnjava prof. dr. Alen Protić, prodekan za poslijediplomske studije i cjeloživotno obrazovanje na riječkom Medicinskom fakultetu te predstojnik Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i terapiju boli u KBC-u Rijeka, veliki je broj nastavnika fakulteta zaposleno u zdravstvenim ustanovama koje su ujedno i nastavne baze.

Uključivanje studenata u rad medicinskog fakulteta započinje već od prvih dana njihovog studija kada se najaktivnije, najzainteresiranije, a često i najbolje studente postepeno uvodi u znanstveni rad te pomaganje u nastavi u smislu demonstratura. Tijekom kliničke nastave studenti dobivaju osnove, ali i uvid u pojedine specijalnosti razvijajući postepeno stav o svojoj profesionalnoj karijeri

– U posljednje tri godine sadašnja uprava Medicinskog fakulteta angažirala se na značajnom povećanju broja nastavnika, jer se pokušavamo približiti ideji sveučilišne bolnice. Paralelno s povećanjem broja nastavnog osoblja, poglavito asistenata, stvorili su se preduvjeti za reorganizaciju kliničke nastave u smislu smanjivanja broja studenata po jednom nastavniku i uvođenja novih digitalnih tehnologija u svrhu praćenja nastavnih aktivnosti te kontrole kvalitete same nastave. Upravo se navedeno vidi u studentskim anketama jer smo kraju prošle generacije dobili najbolje ocjene nastave na fakultetu do sada.

Smanjenje smrtnosti

Jesu li i sami studenti aktivno uključeni u rad Medicinskog fakulteta?

– Uključivanje studenata u rad medicinskog fakulteta započinje već od prvih dana njihovog studija kada se najaktivnije, najzainteresiranije, a često i najbolje studente postepeno uvodi u znanstveni rad te pomaganje u nastavi u smislu demonstratura. Tijekom kliničke nastave studenti dobivaju osnove, ali i uvid u pojedine specijalnosti razvijajući postepeno stav o svojoj profesionalnoj karijeri. Nadalje, studenti su postali kreativni sudionici u promjenama izvedbenih nastavnih planova kako radom u fakultetskom vijeću tako i u povjerenstvima našeg fakulteta. Postupno se u višim godinama studija uključuju u studentske udruge koje organiziraju znanstvene, nastavne, ali i izvanastavne aktivnosti što je uvijek bio potpis našeg fakulteta. Ovdje ne mogu ne spomenuti kako smo sadašnji dekan prof. dr. Goran Hauser i ja također bili predsjednici krovnih studentskih udruga na našem fakultetu u svoje doba pa samim time studentskim udrugama pridajemo dodatni značaj te one dobijaju maksimalnu potporu od strane uprave fakulteta.

Prof.dr. Alen Protić

Postoji li i angažiranje studenata u radu s bolesnicima?

– Naravno, najbolji primjer je bila pandemija COVID-19 kada su se studenti masovno, na dobrovoljnoj bazi uključivali u kritičnim momentima deficita osoblja. Tada su u velikoj mjeri pomogli medicinskim tehničarima koji su na svojim leđima morali iznijeti možda i najgori dio pandemije. Uključivanje studenata u rad s najtežim COVID-19 bolesnicima se pratilo, mentoriralo, nagrađivalo, a definitivno priznavalo kao odrađena klinička nastava ovisno o duljini i mjestu njihovog angažmana. Naime, vrijedi podsjetiti da je tijekom COVID-19 pandemije u sklopu COVID Respiracijskog Centra, koji je većinu vremena osim PGŽ-a pokrivao i Istarsku te Ličko Senjsku županiju, liječeno 1.040 bolesnika od kojih je 350 bolesnika bilo vrlo kritično na invazivnim oblicima mehaničke ventilacije. Upravo se tada primjetilo kako je smrtnost rasla usljed povećavanja omjera medicinski tehničar: pacijent na štetu medicinskih tehničara pa je bilo potrebno uključivanje fizioterapeuta i studenata volontera u rad s najugroženijim bolesnicima. Takav nam je način organizacije omogućio smanjenje smrtnosti u usporedbi s drugim bolnicama u regiji, a nužno je naglasiti kako je operacijski program naših onkoloških bolesnika u KBC-u Rijeka tijekom cijelog perioda pandemije bio u potpunosti održan.

Optimizacija i translacija

Spomenuli ste sveučilišnu bolnicu, u kojem smislu je ta ideja ostvariva za našu regiju i kako je zamišljena?

– Ideja sveučilišne bolnice nije nova, kao takva postoji u nizu razvijenih medicinski centara u Europi i svijetu. Ovdje se ne radi o potrebi kopiranja bilo kojeg europskog ili svjetskog modela, već pokušaju približavanja kvalitetnim, isprobanim rješenjima. Naime, uključivanjem velikog broja zdravstvenih djelatnika u znanstveno-nastavne aktivnosti naših fakulteta, bilo da se radi o Medicinskom fakultetu u Rijeci, ili Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci, približavamo se ideji sveučilišne bolnice. Ovdje bih naveo učenje pokojnog prof. dr. Alana Šustića koji je zagovarao ideju stvaranja kurikuluma svakog pojedinog zdravstvenog djelatnka. Naime, prema Šustićevoj ideji, pojedinac, zdravstveni djelatnik bi u postotcima definirao svoj rad iz segmenata: briga za bolesnika, edukacija, znanstveni rad i dokumentacija. U skladu s mogućnostima i željama pojedinca, ali naravno i s potrebama zdravstvenog sustava, na taj način bi se optimalizirao rad svih djelatnika zdravstvenih ustanova, što bi rezultiralo dodatnom poboljšanju skrbi za naše bolesnike, boljom znanstvenom produkcijom i kvalitetnijom nastavom.

Kakva je suradnja Medicinskog fakulteta u Rijeci sa zdravstvenim ustanovama u regiji na znanstveno-istraživačkom planu?

– Suradnja na znanstveno-istraživačkom planu pogotovo između Medicinskog fakulteta u Rijeci i Kliničkog bolničkog centra Rijeka postoji već desetljećima, međutim za naglasiti je kako se u posljednjih sedam godina dodatno intenzivirala. Ponovno moram spomenuti pandemiju COVID-19 gdje su se dodatno otvorili mostovi suradnje između Medicinskog fakulteta i KBC-a Rijeka, ali i s istraživačkim centrima izvan Hrvatske što je rezultiralo velikim brojem objavljenih znanstvenih radova te prijavama na međunarodne projekte. Upravo pojam translacijska medicina koja se sve češće spominje u javnosti predstavlja tijesnu suradnju između predkliničkog i kliničkog istraživačkog rada što znanost približava rješavanjima medicinskih problema, a nekada dovodi i do revolucionarnih otkrića.