Mali Lošinj najveći je grad na hrvatskim otocima, grad koji, iako je otočna sredina, ima veliki broj djece i mladih, ali i mladih obitelji, gospodarstvenika i poljoprivrednika o kojima, uz sve velike investicije, vodi računa. Što je konkretno napravljeno u proteklih nekoliko godina, razgovarali smo s gradonačelnicom Anom Kučić.
Ani Kučić ovo je prvi mandat gradonačelnice, no prije toga bila je članica Gradskog poglavarstva, zamjenica gradonačelnika u dva mandata Garija Cappellija, a njegovim imenovanjem ministrom turizma u listopadu 2016. pa do lokalnih izbora u svibnju 2017. bila je obnašateljica dužnosti gradonačelnika. Navedeno iskustvo bilo je dragocjeno, stoga ne čudi da je u posljednje četiri godine Mali Lošinj postao predvodnik brojnih inicijativa i pozitivnih pomaka u osiguravanju kvalitetnih uvjeta života u tom otočnom biseru.

Foto: Vedran Karuza

Odgojni nadstandard

Na Lošinju je gotovo 1.300 djece i mladih, vrtić djeluje na pet lokacija, osnovna škola jedna je od najvećih na jadranskim otocima, a srednja škola ima bogatu povijest.
– Za predškolski odgoj i obrazovanje u posljednje četiri godine izdvojili smo 40 milijuna kuna, a i u 2021. godini planirana su financijska sredstva u iznosu od 10,7 milijuna kuna kojima se pokriva redovan rad vrtića, te cjelodnevni boravak u Osnovnoj školi Maria Martinolića, kao i sve izvannastavne i izvanškolske aktivnosti naših učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Sve vrtićke skupine su u skladu s Državnim pedagoškim standardom, upisi se obavljaju više puta godišnje tako da su sva djeca upisana. Možemo se pohvaliti nadstandardom o kojem mnogi vrtići na kopnu sanjaju – o našoj djeci se, uz mnogobrojne odgojno-obrazovne djelatnike, brinu i dvije psihologinje, logopedinja, pedagoginja te dvije osobne asistentice za djecu s teškoćama u razvoju koje su ujedno i radne terapeutkinje, pojašnjava gradonačelnica Ana Kučić.
U centralnom obojektu u Malom Lošinju obnovljeno je dječje igralište, a uskoro kreću i radovi na dječjem igralištu objekta Žižula u Velom Lošinju. Paralelno s tim, na više drugih lokacija također su obnovljena dječja igrališta poput onog na Zagazinjinama ili u Velom Lošinju, gdje je obnovljeno dječje igralište Mali princ.

Foto: Vedran Karuza

Subvencije u školstvu

Što se tiče osnovne škole, Grad osmu godinu zaredom sufinancira cjelodnevni boravak u osnovnoj školi za učenike od 1.do 4. razreda, što za cijeli ovaj mandat iznosi više od 2 milijuna kuna, a ukupno i puno više. Isto tako, za sve osnovnoškolce nabavljaju se radne bilježnice i ostali materijal. Kako su od prošle godine odlukom Vlade RH osigurani besplatni udžbenici, na ovaj način prve školske dane učinjeni su ugodnijima, kako učenicima, tako i njihovim roditeljima kojima je to ranije bio poprilično velik trošak.
Uz studentske stipendije u visini od 850 kuna koje Grad dijeli već dulji niz godina, 2019. godine usvojena je nova Odluka o stipendiranju učenika te su uvedene i učeničke stipendije od 500 kuna za one učenike koji imaju prebivalište na području Grada Malog Lošinja, a školuju se izvan njega, ukoliko željeno zanimanje nisu u mogućnosti steći školujući se na području gradova Cresa i Malog Lošinja. Inače, iz proračuna se izdvaja približno 700 tisuća kuna za stipendiranje 60-ak studenata, sedam učenika te jednog studenta s područja Grada Vukovara. Čak 270 tisuća kuna izdvaja se za subvencioniranje autobusnih karata učenicima i studentima do mjesta školovanja. Temeljem Ugovora s autoprijevoznikom Arriva, Grad subvencionira i 300-tinjak studentskih vikend karata i oko 30 karata za srednjoškolce te po dvije povratne karte za studente izvan područja Rijeke.

Muzej pomorstva

I za kulturu, odnosno programe triju ustanova – Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica i čitaonica i Lošinjski muzej u sklopu kojeg je i Muzej Apoksiomena – te za kapitalne projekte u kulturi na godišnjoj razini izdvaja se 10 milijuna kuna što čini sedminu ukupnog proračuna Grada.

Muzej Apoksiomena
Foto: Vedran Karuza

– Unatrag nekoliko godina, iznos veći od milijun kuna smo dobili od Ministarstva kulture za sanaciju oštećenja Osorskih bedema, a ove godine uputili smo zamolbu da se sredstva iskoriste za dio zidina koji se nalazi uz parkiralište na ulazu u Osor. Za projekt uređenja Kaštela izvršena su kompletna arheološka istraživanja utvrde, te je u pripremi natječaj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja i utvrđivanje moguće namjene ovog vrijednog arheološkog prostora. Isto tako, radimo na projektu Aleje kapetana u suradnji sa Turističkom zajednicom grada, a na inicijativu Kluba pomoraca. Nakon upisanog vlasništva 2019. godine postali smo punopravni vlasnici prve etaže u staroj pomorskoj školi gdje će se u suradnji s Lošinjskim muzejem realizirati projekt pomorske zbirke – Muzeja pomorstva, za što je pokrenuta procedura izrade projektne dokumentacije kao i zatražena inicijalna sredstva od Ministarstva kulture, govori nam gradonačelnica Kučić.

Foto. Vedran Karuza

Top destinacija

Već godinama, Mali Lošinj je u prvih 10 destinacija u Hrvatskoj. Upravljanje održivim razvojem, koji je strateško pitanje i velika odgovornost, provodi se na svim razinama destinacije, što dokazuje činjenica da je šesti put uvršten među Top 100 održivih destinacija svijeta, a 2019. godine Lošinj je proglašen i najuspješnijom destinacijom turizma zdravlja. Osim toga, interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja – Loger »Nerezinac« dobitnik je godišnje hrvatske turističke nagrade za Inovaciju godine na Danima hrvatskog turizma, tradicionalnom susretu turističkih djelatnika te svih dionika u turističkom sustavu Republike Hrvatske – (DHT). Vrijedi istaknuti i da organizacija Responsible Tourism Partnership već godinama u sklopu svjetskog turističkog sajma u Londonu dodjeljuje WTM Responsible Tourism Awards (Nagrade za odgovorni turizam). Među istaknutima 2020. godine našla se i Turistička zajednica Grada Malog Lošinja zbog odgovora na izazove uzrokovane pandemijom COVID-19. Pohvaljena je zbog protokola koji je Turistička zajednica grada Malog Lošinja, u suradnji s Gradom Malim Lošinjem, Epidemiološkom službom i ostalim dionicima u destinaciji,osmislila u slučaju sumnje na zarazu COVID-19. Plan predviđa svojevrsnu »Policu osiguranja«, odnosno, novčanu naknadu štete za iznajmljivače privatnog smještaja i troškove samoizolacije gosta, brzu koordinaciju vlasti u slučaju sumnje na zarazu, kao i siguran povratak u matičnu zemlju. Osim spomenutog, priznanje je dodijeljeno i zbog jedinstvene FERRY FREE akcije u kojoj su sudjelovali svi – od velikih turističkih organizacija do malih iznajmljivača.

Foto: Vedran Karuza

Socijalna pomoć

Lošinj je među predvodnicima održivog razvoja turizma u Hrvatskoj. Među prvima se uključio u projekt Europske komisije: ETIS – Europski sustav pokazatelja za turizam za održiva odredišta, sudjeluje i u projektu CROSTO – Hrvatski opservatorij održivog razvoja turizma i brojnim drugima. Radi se na projektu Integriranog upravljanja kvalitetom u destinaciji (IQM) u koji je uključeno više od 130 dionika s ciljem podizanja kvalitete u svim segmentima ponude, stvaranjem standarda kvalitete, povezivosti dionika i prepoznatljivosti Lošinja kao destinacije izvrsnosti.
Kad je riječ o socijalnom programu, iz godine u godinu izdvajaju se sve veća financijska sredstva tako da je u 2017. godini izdvojeno 1,8 milijuna kuna, a proračunom za 2021.godinu planirano je čak 2,9 milijuna kuna. Raznim oblicima socijalne pomoći obuhvaćeno je oko dvjestotinjak korisnika.
– Ova izazovna vremena jako su utjecala na građane pa smo upravo iz tog razloga izmijenili Odluku o socijalnom standardu građana kojom je povećan iznos socijalnog cenzusa, čime smo obuhvatili još veći broj naših socijalno ugroženih građana i obitelji, dok smo zadržali postojeće standarde u zdravstvu i u svim odgojno obrazovnim institucijama i programima što nam je iznimno važno. Isto tako, ovom odlukom uvećan je i iznos mjesečne pomoći za podmirenje troškova najamnine stana te je omogućena pomoć za podmirenje troškova ogrjeva korisnicima koji nisu korisnici zajamčene minimalne naknade pri nadležnom centru za socijalnu skrb, pojašnjava nam gradonačelnica Ana Kučić.

Potpore u zdravstvu

Posebno zanimljiva mjera je uvođenje potpore umirovljenicima s niskim primanjima u iznosima od 1.000,00, 600,00 i 400,00 kuna u zavisnosti od njihovih primanja.
I zdravstvena skrb je na zavidnoj razini. Godišnje se iz gradskog proračuna za osiguranje kvalitetnog zdravstvenog programa izdvaja 1,2 milijuna kuna. Tako se, već više od 10 godina, financiraju svi liječnici – specijalisti koji na Lošinj dolaze jednom do dva puta mjesečno, što na godišnjoj razini iznosi približno 500 tisuća kuna. Uz to, sufinanciraju se troškovi raznih zdravstvenih ustanova poput Zubotehničkog laboratorija, Zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, Zavoda za hitnu medicinu, pedijatrijske ambulante, Centra za hemodijalizu, troškova stacionara, turističkih ambulanti, te rad medicinskih sestara na otocima Susku i Unijama, kao i rad djelatnika na hitnoj. Nekoliko puta godišnje intervenira se i nabavlja medicinska oprema i aparati za razne ambulante, kako u Ispostavi Doma zdravlja, tako i u ambulantama na manjim otocima ili u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, iako se u akcije kojima se prikupljaju sredstva za opremu ili sama oprema nerijetko uključe i razne udruge i organizacije.
– Najveći iskorak radimo u tome što osiguravamo stambeno zbrinjavanje za liječnike koji dolaze izvana, kao i to što dio liječničkog kadra dodatno sufinanciramo. Isto tako, pokrenuli smo izmjene i dopune prostorno-planske dokumentacije kako bi se iznašle alternativne lokacije za izgradnju budućeg, novog Doma zdravlja u suradnji s Primorsko goranskom županijom, ističe gradonačelnica Kučić.ž

Foto: Vedran Karuza

Bez prireza

I o gospodarstvu i poljoprivredi koji su uz turizam glavne djelatnosti, vodi se računa. Unatrag nekoliko godina, dodijeljeno je više od 5 milijuna potpora gospodarstvu i poljoprivrednicima s ciljem očuvanja radnih mjesta i olakšanja poslovanja poduzetnicima, te poticanja poljoprivredne proizvodnje i ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu. Potpore su dodijeljene u osam različitih konkretnih mjera, a to su: potpore novoosnovanim tvrtkama/obrtima, potpore za zapošljavanje, potpore za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata, potpore jačanju poduzetničkih kompetencija i konkurentnosti na tržištu, potpore za jačanje promotivnih aktivnosti, potpore za nabavu strojeva i opreme, potpore za očuvanje i razvoj tradicijskih i deficitarnih obrtničkih zanimanja te potpore poljoprivredi. Trenutno je u pripremi odluka koja će fokus imati na raznim potporama za zapošljavanje i samozapošljavanje. Inače, u istraživanju »Najbolji grad u 2020.« koje je proveo portal gradonačelnik.hr Mali Lošinj je bio finalist za dobivanje nagrade u kategoriji gospodarstva, a u samom vrhu našao se jer nema prirez, već nekoliko godina zaredom nije zadužen, a nalazi se u top pet gradova po izvornim prihodima po stanovniku te u top 15 u kategoriji nezaposlenost per capita.
Za vrijeme pandemije COVID-19, Grad je donio niz olakšica za gospodarstvenike s ciljem očuvanja radnih mjesta, poput oslobađanja od plaćanja poreza na korištenje javnih površina, oslobađanja od plaćanja zakupnine poslovnih prostora, plaćanja koncesijskih odobrenja, te komunalne naknade.
S ciljem valorizacije poljoprivrednog zemljišta kao i stavljanja u funkciju još većeg broja neiskorištenih poljoprivrednih zemljišta koja su u vlasništvu Grada, nakon provedenog savjetovanja s javnošću, donesena je Odluka o utvrđivanju visine zakupnine za nekretnine u vlasništvu Grada Malog Lošinja. Ovom odlukom, uz definiranje cijena građevinskog zemljišta koje se kreće u zavisnosti od zone te namjene, definirana je i visina zakupa poljoprivrednog zemljišta i ona po novoj odluci iznosi samo 0,01 kn po metru kvadratnom.

EU projekti

Velika sredstva ulagana su i u poljoprivrednu infrastrukturu pa su tako izgrađeni vodovodi po starom putu prema kampu u Punta Križi i od aerodroma Lošinj pa do Kurila, a isto tako je obnovljen i dio maslinarskog, odnosno poljskog puta u Velom Lošinju, na potezu od crkve Svete Nikole prema uvali Kriška.
No, u Gradu nisu okrenuti samo prema vlastitim proračunskim sredstvima, već su u razdoblju od 2017. do 2021. godine na europske i nacionalne izvore financiranja prijavili 51 projekt te izdali 14 pisama podrške za sve one projekte čija realizacija će se odvijati na njihovom području. Ukupan iznos prijavljenih projekata je 529 milijuna kuna EU projekata, te 33 milijuna kuna nacionalnih projekata. Ističemo samo dio njih: rekonstrukcija dječjeg igrališta u Dječjem vrtiću Cvrčak, uređenje plaže Kadin, WiFi4EU, izgradnja reciklažnog dvorišta, rekonstrukcija ribarnice u Malom Lošinju, rekonstrukcija ulice Studenac, interpretacijski centar Loger Nerezinac, aglomeracije, obnova Osorskih bedema, izgradnja kompostane i sortirnice i mnoštvo soft programa poput onog u tijeku Očuvajmo zdravlje otočana ili projekta Budi društveno koristan za osobe koje su u tom trenutku bile nezaposlene.

Energetska tranzicija

Kada govorimo o Lošinju, neizostavno je spomenuti projekt energetske tranzicije u kojem su zajedno sa Cresom pilot projekti Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji za čistu energiju EU otoka.
– Radimo na razvoju širokopojasne infrastrukture, pametnom upravljanju vodoopskrbom i komunalnim uslugama. Sve naše zgrade imaju energetske preglede, sufinanciramo zamjenu azbestnih krovova našim sugrađanima, potičemo ih da ugrađuju solare na vlastite obiteljske kuće, sufinanciramo kamate za energetsku obnovu višestambenih zgrada, postavljamo pametne klupe te elektropunionice diljem otoka, a radimo i na dvije fotonaponske elektrane, jedna u Ustrinama, a druga na Unijama, kaže gradonačelnica Kučić.
Uz sva ulaganja u predškolski odgoj, obrazovanje, zdravstvo, te očuvanje radnih mjesta, preduvjet za život na otoku je rješavanje stambenog pitanja, stoga su svoj fokus u Lošinju stavili i na stanogradnju. Na samom početku mandata dovršeni su stanovi u dvije zgrade po POS modelu u Creskoj ulici, nakon toga 92 stana na Rukaviću, od čega su 22 pripala Gradu, nedavno su izgrađeni stanovi na Kalvariji, a kroz čitavo vrijeme adaptiran je postojeći stambeni fond u vlasništvu Grada te su na taj način također zbrinjavani oni najpotrebniji, od kadrova koji su nužni na otoku poput zdravstva, sudstva, policije, i slično.
– I u narednom periodu će, kao i u ovom koji je iza nas, prioritet biti stanogradnja kroz više različitih modela sukladno novim odlukama poput davanja gradskih stanova te gradskih ruševina i terena u najam na duži period. Trenutno se priprema prvi javni poziv u kojem će se na taj način stambeno zbrinuti desetak obitelji. U tijeku su pripremni radovi za izgradnju dvije zgrade s 11 stanova u Ćunskom, a spremna je dokumentacija za početak izgradnje u Nerezinama, Sv.Jakovu, Velom Lošinju, te u Malom Lošinju na više lokacija, pojašnjava nam gradonačelnica Kučić.

Investicije u mjestima

Pohvalno je što se stanogradnja ne orijentira samo na Mali Lošinj, a u samom Gradu potvrđuju kako je ovo bio mandat malih mjesta i u fokusu ulaganja bili su upravo oni. Naime, na području Grada Malog Lošinja djeluje 11 mjesnih odbora: Artatore, Belej, Ćunski, Ilovik, Nerezine – Sv.Jakov, Osor, Punta Križa, Susak – Srakane, Unije, Ustrine i Veli Lošinj.
U zadnjem kvartalu ove godine započinje izgradnja kolektora otpadnih voda te priključenje svih kućanstava u Ćunskom i Artatorama na pročišćivač otpadnih voda čime se izravno utječe na zaštitu plaža i obale te kvalitetu života mještana. Ujedno će se izvoditi i oborinska odvodnja ulica te obnoviti asfalt, te urediti ulice kroz naselja.
U Beleju je ostvarena dugogodišnja želja mještana te je sanirana i proširena prometnica prema uvali Koromačno u dužini od 1 kilometra. Na najstrmijem dijelu postavljena je i odbojna ograda. Cijela investicija vrijedna je 750 tisuća kuna.
Kroz natječaj koji Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije jednom godišnje provodi pod nazivom Program razvoja otoka, Gradu Malom Lošinju odobreno je 180 tisuća kuna bespovratno za uređenje parkirališta u naselju Ćunski. Navedenim uređenjem koje ukupno iznosi 1,6 milijuna kuna predviđeno je 45 parkirališnih mjesta od čega tri parkirališna mjesta za osobe smanjene pokretljivosti, uredit će se prilaz, izvesti nogostup i oborinska odvodnja te postaviti javna rasvjeta. Projekt je u fazi odabira izvođača radova koji bi trebali započeti početkom travnja. Isto tako, u Ćunskome su započeli i pripremni radovi na lokaciji gdje Grad gradi dvije stambene zgrade.

Nove dionice cesta

Nakon dovršenja višegodišnjeg projekta izgradnje vodoopskrbe i odvodnje otoka Ilovika vrijednog 14.5 milijuna kuna, započinju i veliki radovi na izgradnji luke i ceste Mrtvaška vrijedni čak 230 milijuna. Uz to, Grad je sa 630 tisuća kuna obnovio krov na osnovnoj školi, od čega je 100 tisuća kuna osigurala Primorsko-goranska županija. Isto tako, za potrebe smještaja učiteljice uređen je stan na prvom katu škole, u što je uloženo više od 130 tisuća kuna. Isto tako, Grad je financirao radove na priključenju škole na vodu i odvodnju, te grijanje vrijedne 120 tisuća kuna. Uskoro će započeti i radovi na uređenju školskog igrališta. Saniran je mol na otočiću Sv. Petar vrijedan 300 tisuća kuna za koji je osigurano i sufinanciranje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Započeli su radovi na izgradnji posljednje dionice državne ceste D100 od Osora do Nerezina, nakon čega se nastavljaju radovi i kroz sama naselja gdje će se izvoditi radovi na odvodnji oborinskih i sanitarnih voda.

Radovi na državnoj cesti Osor Nerezine

U dogovoru s mjesnim odborom Osor započelo se s pripremom projekta za buduću cjelovitu sanaciju partera na ulazu u naselje, dok je paralelno s tim u tijeku i izrada projekta, te zatim ishođenje dozvola za rekonstrukciju javne rasvjete.
Krajem 2019. godine dovršeni su radovi na području od Punta križe do kampa Baldarin gdje se izvodilo polaganje novog cjevovoda u sklopu izgradnje vodoopskrbne mreže kojim se mještanima omogućila sigurnija opskrba pitkom vodom. Projekt je vrijedan 5 milijuna kuna, a čak 4,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava osigurano je iz EU fondova. Za vrijeme polaganja cijevi za vodu, HEP je položio i svoje kabele na više lokacija od Osora do Baldarina te se tako uz pitku vodu, osigurala i sigurnija opskrba električnom energijom. Povrh navedenih sredstava za vodoopskrbu, tijekom izvođenja radova, uloženo je još dodatnih oko 1,5 milijuna kuna kako bi se izvelo asfaltiranje ceste nakon izvođenja radova u što većoj širini u većem dijelu zahvata te se time omogućilo neometano prometovanje vozila, biciklista i pješaka. U ovoj godini HEP nastavlja s radovima na polaganju kabela od Punta križe do Smrečja. Po dovršetku radova, navedena dionica od Punta križe do kampa Baldarin je asfaltirana, a Grad je u Pogani izveo i radove na oborinskoj odvodnji vrijedne 250 tisuća kuna.

Asfaltirana cesta na dionici od Punta križe do kampa Baldarin

Javna rasvjeta

Na Susku je izgrađen desalinizator za pitku vodu vrijedan gotovo 5 milijuna kuna te nova riva vrijedna 16,7 milijuna kuna uz sufinanciranje i Grada Malog Lošinja. U suradnji s Hrvatskim vodama sanirane su vododerine, izvedena je cesta – betoniran kanal koji predstavlja nerazvrstanu cestu od sela do groblja tako da traktori mogu neometano prometovati dok su prijašnje kiše stvarale rovove tako da se i po nekoliko dana nije moglo odvesti komunalni otpad iz gornjeg sela. Obnovljeni su svi kanali odvodnje prema moru. Izgrađen je novi pristan na Malim Srakanama, a na Velim Srakanama je betonirana staza od rive pa do crkve i kroz naselje.
I na Unijama je izgrađen desalinizator vrijedan 5 milijuna kuna, a pri kraju je i prva faza izgradnje mreže vodoopskrbe i odvodnje sanitarnih otpadnih voda vrijedna 6,8 milijuna kuna. Na jesen se nastavlja s drugom fazom vrijednom 13,5 milijuna kuna i time će sva kućanstva biti priključena na mrežu. Saniran je krov čitaonice i pošte. Postavljena je zaštitna ograda na obalnom zidu, te kupljen građevinski materijal za izvođenje staze prema Maračuolu. Trenutno su u tijeku i radovi na dogradnji pristana vrijedni 37 milijuna kuna koje vodi Županijska lučka uprava. U sklopu projekta »Unije – samoodrživi otok« uz sve navedeno, izgradit će se i fotonaponska elektrana koja će osigurati znatno stabilniju opskrbu električnom energijom.
Izvedeno je raskršće kod Ustrina čime je riješen problem skretanja u Ustrine iz smjera Malog Lošinja, kao i problem skretanja za Srem, Plat, Verin iz smjera Cresa. Radovi su bili vrijedni gotovo 2 milijuna kuna. U 2021. godini planiran je nastavak aktivnosti na pripremi tehničke dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole za fotonaponsku elektranu kod Ustrina koja obuhvaća: provođenje postupka glavne ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu, izradu Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja sunčane elektrane, dovršenje idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole
Dovršena je javna rasvjeta od Valdarki do hotela Punta, kao i projektna dokumentacija za javnu rasvjete na dionici državne ceste Mali Lošinj – Veli Lošinj koja će se rekonstruirati u sklopu radova na aglomeraciji, najkasnije do 2023. godine. Uređeno je dječje igralište Mali princ i igralište kod škole.
Uz sva ulaganja u mala mjesta i otoke, ni Mali Lošinj nije ostao bez velikih ulaganja pa je tako u proteklih nekoliko godina rekonstruirana ribarnica, izgrađena cesta u poduzetničkoj zoni na Kalvariji, izvedeni su građevinski radovi na odvodnji oborinskih voda u naseljima Poljana 1 i Poljana 2, saniran je magistralni cjevovod na području Zagazinjina, uređena je plaža na Kadinu, izvedena je šetnica od Kadina do Zagazinjina, izvedeno je popločenje i kompletna komunalna infrastruktura u ulici Studenac, a uskoro bi trebao krenuti i projekt zamjene cjelokupne javne rasvjete vrijedan 9,5 milijuna kuna.

Sadržaj nastao u suradnji s Gradom Mali Lošinj