Gradonačelnik Kristijan Jurjako već je 12 godina na čelu Grada Cresa, a posljednje četiri godine zamjenik mu je Marin Gregorović. Zahvaljujući dobroj suradnji posljednjih se godina nižu uspješno realizirani projekti, što njih dvojica rado ističu.
– Ovo nisu rezultati samo mene, mog zamjenika, predsjednika vijeća i vijećnika, pročelnica i djelatnika gradske uprave ili čelnika i djelatnika gradskih ustanova i tvrtki. Ovo je rezultat zajedništva i suradnje. Ovo je rezultat predanog rada svakog od vas uključenih u pojedini projekt, naše dobre suradnje sa svima, od ministarstava i državnih institucija, preko Primorsko-goranske županije i županijskih institucija do gradova i općina, rekao je Jurjako na ovogodišnjoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj povodom Dana Grada, na kojoj se osvrnuo na sve učinjeno protekle godine.

Centar Beli

A osvrt na učinjeno u protekle četiri godine treba započeti s tri velika projekta realizirana na kraju prošlog mandata, a koji su u punu funkciju ušli u drugoj polovici 2017. To su komunalna luka Grabar i autobusni kolodvor u Cresu, a u Belom stalni postav Centra za posjetitelje s oporavilištem za bjeloglave supove.
U lučici Grabar osigurana su 82 nova komunalna veza i 25 tranzitnih vezova za nautičare. Ukupna investicija iznosila je oko 10 milijuna kuna koje su zajednički osigurali Županijska lučka uprava Cres i Primorsko-goranska županija, a manjim dijelom i Grad Cres. Na novom autobusnom kolodvoru uređena su četiri stajališta za autobuse s putničkim peronima, pet parkirališnih mjesta i jedno za invalidne osobe, te još tri za taxi vozila. Zbog izgradnje autobusnog terminala proširena je ulica Peškera i uređena pripadajuća infrastruktura, a sve skupa je koštalo više od tri milijuna kuna koja je Grad osigurao kreditom, uz sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja. S uloženih oko 4 milijuna kuna PGŽ-a, Ministarstva turizma i Grada Cresa obnovljena je derutna zgrada nekadašnje područne škole u Belom i u njezinu prizemlju postavljena izložba o creskim bjeloglavim supovima i biološkoj raznolikosti županije, rekonstruirani su okolni pomoćni objekti te izgrađena nova volijera za oporavak supova. Suvremeni Centar za posjetitelje Beli s oporavilištem za bjeloglave supove tako je postao vrijedan dodatak turističkoj ponudi otoka, ali i središte brige o tim veličanstvenim čuvarima creskog neba.

Centar za posjetitelje Beli

Folklor u Orlecu

Tijekom 2018. značajne su investicije realizirane u manjim mjestima na otoku, pa je tako u Orlecu otvoren Centar otočnog folklora i započela rekonstrukcija kanalizacije, a na sjeveru otoka je dovršena još jedna faza ceste Beli – Podbeli. Centar otočnog folklora financirali su PGŽ i OŠ Frane Petrića, a ukupno je u obnovu uloženo 840.000 kn. Prizemlje je uređeno za potrebe folklornog društva, s dvoranom za održavanje proba i skupova te izložbenim prostorom za predmete tradicijske kulture, a na katu su opremljena dva stana za smještaj deficitarnog učiteljskog kadra OŠ Frane Petrića.
Te su godine prepoznata nastojanja Grada Cresa da njegove službe budu na raspolaganju potencijalnim investitorima, ali i svim poduzetnicima, pa je Cres dobio status Grada s povoljnim poslovnim okruženjem (BFC certifikat). Gradonačelnik Jurjako je još ponosniji što je iste godine Cres postao Grad prijatelj djece.
– To prestižno priznanje pokazuje da u Cresu vlada optimizam, da se Cres brine o svojoj djeci i o svojim mladima, kaže Jurjako i podsjeća na niz mjera kojima se potpomažu obitelji s djecom. Naknade za novorođenčad su proteklih godina značajno povećane, a posebnu brigu vodi se o gradskom vrtiću Girice.
– U posljednjih desetak godina udvostručili smo sredstva za predškolski odgoj i rezultati nisu mogli izostati. Zgradu vrtića smo energetski obnovili, a upravo je u tijeku projekt dogradnje i adaptacije. Posebno sam ponosan što smo kadrove stručno ekipirali jer, iako na otoku nije lako osigurati kvalitetne stručnjake, u creskom vrtiću smo uspjeli dobiti psihologinju i logopedicu, izjavio je Jurjako. Posebnost Cresa je što se djeci sa sela sufinanciraju putni troškovi do vrtića.

Dogradnja Dječjeg vrtića Girice

Energetska tranzicija

Odličnu suradnju Grad ima s OŠ Frane Petrića, u kojoj Grad sufinancira niz nadstandardnih aktivnosti, a 2018. godine uveden je produženi boravak.
– Zahvaljujući podršci PGŽ-a kao osnivača škole, te stručnosti i sposobnosti djelatnika škole na čelu s ravnateljem Josipom Popeom, škola je postala jedna od tehnološki najmodernijih u Hrvatskoj, kaže Jurjako Dodati treba da je Grad Cres po izdvajanju za stipendije godinama u top 10 gradova u Hrvatskoj, a studentima i srednjoškolcima sufinanciraju se i putni troškovi.
Početkom 2019. godine Cres je dobio još jedno priznanje za svoj rad: Europska komisija izabrala je cresko-lošinjsko otočje za projekt energetske tranzicije kao jedno od svega šest pilot područja u Europi.
– Sudjelovanje u ovoj inicijativi omogućilo nam je izradu zajedničke vizije održive energetske budućnosti naših otoka i sveobuhvatnog programa energetske tranzicije. Cres svoj razvoj vidi isključivo kao ekološki održiv, te stoga provodimo niz mjera koje to dokazuju. Dovršili smo projekt zamjene kompletne javne rasvjete ekološki prihvatljivijom, a na Cresu se gradi najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, objasnio je zamjenik gradonačelnika Marin Gregorović koji je cresko iskustvo s energetskom tranzicijom, kao primjer dobre prakse, imao priliku predstaviti na nekoliko nacionalnih i međunarodnih skupova.

Zamjena javne rasvjete energetski učinkovitom

Palača Moise

2019. godine dovršena je višegodišnja obnova Palače Moise, do tada najveći europski projekt realiziran u Cresu, vrijedan više od 4 milijuna eura, najvećim dijelom financiranih kroz europski program IPA 2013. Nositelj projekta bilo je Ministarstvo kulture, a nakon obnove u njoj se nalazi edukacijski centar Sveučilišta u Rijeci.
– Od obnove Palače i njenog stavljanja u funkciju Cres ima višestruke koristi. Obnovljena je do tada zapuštena najveća zgrada u središtu grada, a kulturni i obrazovni programi koji se u njoj odvijaju imat će i pozitivne implikacije na razvoj turizma, pogotovo izvan sezone, kaže Jurjako te podsjeća da je oko Palače Moise Grad rekonstruirao kanalizaciju i druge instalacije, te postavio novi parter.

Primopredaja obnovljene Palače Moise

U sklopu energetske obnove zgrada osnovnih škola PGŽ-a, najveće kapitalne županijske investicije u školstvu, PGŽ je uložio 7,7 milijuna kuna u obnovu creske OŠ Frane Petrića, u čemu je Grad Cres sudjelovao sa 400.000 kuna. Obnovljeni su fasada, krov i stolarija, instalirani i mjerni uređaji za daljinsko očitanje potrošnje energije i vode te postavljen energetski učinkovit sustav rasvjete. Na krovu škole ugrađeni su solarni kolektori za toplu vodu.
Za cestogradnju na otoku također je značajna 2019. godina jer je europskim sredstvima izgrađena cesta OU7 na Melinu, vrijedna gotovo 2 milijuna kuna, Hrvatske ceste izgradile su treću traku na pristaništu Porozina u što je ukupno uloženo 5 milijuna kuna, uključujući i doprinos Grada Cresa na uređenju javne rasvjete. Rekonstruirana je županijska cesta za Orlec, te započela izgradnja sirane u Loznatom, a Grad Cres uredio pristupnu cestu.

Treća traka na Porozini

Sunčana elektrana

Najbrojnija creska udruga, ona koja okuplja umirovljenike, uselila se u nove prostorije koje je uredio Grad Cres, a 2019. godina ostat će zapamćena po dva važna događaja – međunarodnoj vatrogasnoj vježbi Modex Cres 2019 na kojoj je sudjelovalo više od 300 vatrogasaca, te prvom Creskom kaiću – Danu pomorske baštine i tradicije. Prošlu godinu obilježili su početak izgradnje sunčane elektrane Orlec, dogradnja dječjeg vrtića Girice i radovi na reciklažnom dvorištu Pržići.

– Kad bude dovršena, elektrana snage 6,5 MW godišnje će proizvoditi oko 8,5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 2.500 kućanstava. Projekt SE Cres je do ishođenja lokacijske dozvole razvijala Primorsko-goranska županija, kada projekt vrijedan 41 milijun kuna preuzima HEP. Sunčana elektrana Cres doprinijet će jačanju sigurnosti opskrbe električnom energijom i povećanju stupnja energijske samodostatnosti otoka Cresa i Lošinja, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističkih sezona, objašnjava Gregorović.
Gospodarenje otpadom jedan je od segmenata u kojem Cres prednjači jer je upravo na prostoru nekadašnjeg odlagališta otpada izgrađena prva pretovarna stanica u županiji, pa se od 2017. godine komunalni otpad više ne odlaže na otoku.
– Ponosan sam što je i na području gospodarenja otpadom Grad Cres u samom hrvatskom vrhu. Među prvima smo uveli zakonom propisani sustav odvojenog prikupljanja otpada i na cijelom otoku postavili smo polupodzemne spremnike za odvojeno prikupljanje otpada. Lani smo izgradili reciklažno dvorište kako bi se naš sustav odvojenog prikupljanja otpada podigao na još višu razinu, kaže Jurjako.

Creski kaić – dan pomorske baštine i tradicije

Na gradilištu najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj

Zapadna luka

Nabavka polupodzemnih spremnika s odgovarajućim kamionima za njihovo pražnjenje koštala je oko 2 milijuna kuna uz 60-postotno sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Upravo je u tijeku projekt sanacije i zatvaranja odlagališta otpada kojim će se regenerirati više od 2 hektara površine. Pretovarna stanica, reciklažno dvorište i sada konačna sanacija odlagališta otpada projekti su ukupno vrijedni oko 21 milijuna kuna, a sa 85% su financirani europskim sredstvima.

Nekada odlagalište otpada u budućnosti suvremeni centar za gospodarenje otpadom

Uz sanaciju odlagališta otpada i uređenje parkirališta u Martinšćici u koje Grad ulaže milijun kuna, privodi se kraju i najveći europski projekt realiziran na Cresu, rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres.
– Projekt je vrijedan gotovo 40 milijuna kuna i sa 75% financira se europskim sredstvima. Izgrađen je vanjski lukobran dužine 185 metara i širine oko 6 metara, te proširen obalni pješački pojas u dužini od 280 metara, a novi prostor opremljen električnim ormarićima, kamenim klupama, lučkim svjetlom, bitvama za privez, čekaonicom za putnike i rasvjetom. Time će, već do početka turističke sezone, Cres dobiti kvalitetnije lučko pristanište i uređeni pristupni pješački put do centra grada, ali i novu, moderniju vizuru, zaključio je dogradonačelnik Gregorović, ujedno predsjednik Upravnog vijeća Županijske lučke uprave Cres koja je nositelj ovog značajnog projekta.

Zapadna obala luke Cres – projekt  vrijedan gotovo 40 milijuna kuna

Kristijan Jurjako i Marin Gregorović

Sadržaj nastao u suradnji s Gradom Cresom