Europski parlament jedina je europska institucija koju izravno biraju građani te kao takva jedina izravno odgovara građanima i može pozivati druge institucije na odgovornost kako bi osigurala transparentnu i demokratičnu Europu.

Izbori za Europski parlament održavaju se od 6. do 9. lipnja, kada će oko 373 milijuna Europljana biti pozvano na birališta kako bi izabrali 720 članova sljedećeg saziva Europskog parlamenta. Građani Hrvatske 9. lipnja biraju svojih 12 zastupnika, a interes za parlamentarne izbore znatno je veći u odnosu na europske izbore, što u Gongu mjere prema broju pitanja koja im stižu od građana, kao i broju nepravilnosti koje zaprimaju.

– Za sada nismo zabilježili nepravilnosti vezane za EU izbore i to vrlo vjerojatno zato što je izborna promidžba slabo vidljiva, premda službena kampanja traje već mjesec dana. U odnosu na parlamentarne, europski izbori su do sada prolazili uz manje nepravilnosti – na posljednjim europskim izborima 2019. godine dominirala su kršenja izborne šutnje i zloupotreba javnih sredstava od strane pojedinih kandidata.

Najviše se prijavljenih nepravilnosti ticalo tadašnje stranke Milana Bandića, koja je obilno iskoristila gradski budžet za svoju promociju, navela je Lucija Dumančić Jovanović, koordinatorica edukacijskih programa u Gongu.

Nedavno održani parlamentarni izbori, istaknula je, obilježeni su problemom s registrom birača iz kojega su neke osobe izbrisane zbog sistemske greške MUP-a, koji im je poništio izdane i datumom važenja ispravne osobne iskaznice.

Nadležna tijela se do danas nisu očitovala o točnom broju osoba kojima su poništili valjane dokumente, kao ni o koracima koje namjeravaju poduzeti da se isto ne ponovi na nadolazećim izborima.

Gong već godinama izbore ne prati na biračkim mjestima, no detaljno promatra period prije izbora, izborni dan te period nakon izbora s naglaskom na poštivanje izbornih zakona i pravila te sukladnost s međunarodnim standardima.

Kandidati još nisu dovoljno u fokusu

Ove godine se za promatranje izbora za Europski parlament uz Gong prijavila još jedna domaća nevladina organizacija, ali u Gongu ne znaju o kome se radi i kako namjerava promatrati izbore.

– Fokus našeg promatranja su zakonski okvir, rad tijela za provedbu izbora i ostalih institucija koje su uključene u izborni proces, financiranje izborne promidžbe, zloupotreba javnih resursa i oglašavanje na društvenim mrežama.

Specifičnost Gonga u odnosu na klasične promatračke organizacije je to što odmah reagiramo na uočene nepravilnosti, upozoravamo na njih i prijavljujemo nadležnim tijelima – a reagiramo i na sve neanonimne dojave nepravilnosti o kojima nas obavijeste građani.

Fokus nam je također na zaštiti biračkih prava pa dosta radimo s građanima educirajući određene skupine i informirajući ih kroz informativne i motivacijske kampanje o izborima, navela je Dumančić Jovanović.

S obzirom na to da se izborna promidžba sve više seli u online sferu, Gong najviše prati pretkampanju i kampanju na službenim profilima stranaka i kandidata, na neslužbenim kanalima, stranicama i portalima.

Na parlamentarnim izborima tako su uočili korištenje botova kako bi se stvorilo dojam popularnosti i podrške, manipulative predizborne ankete sumnjivih agencija, te manipulaciju informacijama, odnosno korištenje i prenošenje lažnih vijesti.

Predizborne aktivnost političkih stranaka i kandidata jako se intenziviraju s približavanjem dana izbora. Period predizborne kampanje vrijeme je kada se takvo ponašanje pretendenata na vlast i očekuje, no ove nam se godine desilo da se formiranje parlamentarne većine i izvršne vlasti nakon izbora za Hrvatski sabor poklapa s periodom predizborne kampanje za Europski parlament.

– Fokus do sada, to je potpuno jasno, je cijelo vrijeme bio na nacionalnoj politici i formiranju vlasti. Tako su se poklopili izborni ciklusi za ovih dvoje izbora ove godine, u malom razmaku, no datum izbora za EU parlament se znao odavno i pripreme su se od strane političkih kandidata mogle desiti puno prije.

Mi od značajnog broja kandidata i kandidatkinja još uvijek ne možemo dobiti na uvid njihove programe za europske izbore. Političke stranke same nisu dovoljno stavile u fokus svoje kandidate i europske izbore.

Vjerojatno će se u narednim danima to promijeniti. Kako će se izborna nedjelja 9. lipnja približavati, sve više će EU izbori biti u fokusu. Također, trebamo očekivati od kandidata da budu fokusirani na europske teme i izazove, umjesto na nacionalne politike, istaknula je Dumančić Jovanović.

Upregnuli AI u širenje dezinformacija

Dezinformacije, koje se pojačano javljaju za vrijeme kampanje, ozbiljan su rizik za demokraciju i urušavanje demokratskih vrijednosti. One su, zbog brojnih faktora, prisutne u javnom prostoru i posebno se intenziviraju u predizbornom periodu. Europski opservatoriji za digitalne medije (EDMO), čiji je i Gong član, nedavno je zaključio da su tokom travnja znatno povećale dezinformacije o Europskoj uniji.

Primjerice, lažno se tvrdilo da francuske trupe stižu u Ukrajinu, da su građani EU-a pozvani da idu na bojište i općenito da se spremaju za mobilizaciju. Za razliku od prethodnih EU izbora, ovi nose dodatan rizik jer se pojavom umjetne inteligencije i u medijskom prostoru širi sadržaj koji je generiran uz pomoć umjetne inteligencije, odnosno AI alata.

Lažni tekstovi, manipulirane fotografije, audio i video zapisi generirani umjetnom inteligencijom mogu se koristiti za diskreditiranje političara i drugih javnih osoba, širenje dezinformacijskih narativa i općenito narušavanje povjerenja u izborni proces.

Također, mogu se koristiti za iluzije široke podrške ili protivljenja određenim kandidatima ili političkim stavovima, što može značajno utjecati na izborni rezultat.

– Građani moraju biti oprezni prije nego donesu neku političku odluku na osnovu pročitane informacije, trebaju se pitati je li to zaista točno i istinito. Dezinformacijski utjecaji na birače i biračice predstavlja prostor za narušavanje izbornog integriteta, posebno u kontekstu pada povjerenja u medije i institucije te traganju za alternativnim objašnjenjima događaja.

Zato je ključno građane i građanke osvijestiti o medijskoj pismenosti te im pružiti znanja, vještine i alate za kritičku evaluaciju informacija, efikasnije navigiranje digitalnim platformama, jačanje sposobnosti donošenja odgovornijih odluka vezanih za sadržaj s kojim stupe u kontakt da bi razvili otpornosti prema neprovjerenim informacijama, navela je Dumančić Jovanović.

Dodatan problem su dezinformacije generirane umjetnom inteligencijom. Zbog nedovoljnog iskustva s takvim sadržajem, naša je javnost u opasnosti od potpadanja pod dezinformacijske narative koji se mogu njime širiti.

– Gong jačanje i kapacitiranje građana za kritički pristup informacijama ostvaruje kroz radionice medijske pismenosti, gdje građanima, među ostalim, naglašavaju važnost praćenja više izvora informacija, provjere autora članka, vrijeme objave, impressuma medija itd.

Na našim radionicama medijske pismenosti sudionike i sudionice educirano i o načinima na koje se AI može koristiti, kao i koracima koje mogu primijeniti kako bi utvrdili koliko je izgledno da je neki sadržaj generiran AI-jem.

Opasnost od utjecaja dezinformacija sveprisutna je. Rješenje nije nimalo lako, ali leži u medijskoj pismenosti i kritičkom razmatranju informacija s kojima dolazimo u kontakt, istaknula je Lucija Dumančić Jovanović.

Kako do transparentnosti u oglašavanju

Europska unija ove je godine donijela Uredbu o političkom oglašavanju kako bi se građanima olakšalo prepoznavanje političkih oglasa, kako bi imali bolji uvid u to tko iza njih stoji i kako bi se uredila upotreba ciljanih oglasa.

Uredba u zakonodavstvo Europske unije unosi nova pravila o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju sa svrhom suzbijanja manipulacije informacijama i stranog uplitanja u europske izbore te je dio Europskog paketa za obranu demokracije.

Njome se uvodi zakonska obveza označavanja političkih reklama uz javno dostupne podatke o tome tko ih je i koliko platio te jesu li ciljane određene skupine korisnika, dok se subjektima iz trećih zemalja zabranjuje sponzorirati političko oglašavanje unutar Europske unije u razdoblju od tri mjeseca prije izbora ili referenduma.

– Ipak, implementacija Uredbe će započeti tek u jesen 2025. godine, kako bi se nacionalna zakonodavstva imala vremena prilagoditi, tako da na europskoj razini, također nedavno usvojen, Zakon o digitalnim uslugama jedini štiti izborni proces.

U njemu je odgovornost za sigurnost izbora stavljena na velike internetske platforme koje predstavljaju glavne pružatelje usluga političkog oglašavanja u Europskoj uniji. Komisija je također upozorila države članice da prepoznaju eventualne nedostatke u svojim nacionalnim zakonodavstvima, naročito vezane uz strano uplitanje, pojasnila je Dumančić Jovanović.

Zašto biramo u jednoj jedinici?

Od 720 zastupnika i zastupnica koji će sjediti u novom sazivu Europskog parlamenta, Hrvatska bira 12 predstavnika. Za europske izbore Hrvatska glasa kao jedna izborna jedinica, a zbog relativno malog broja zastupnika koji se biraju to ima smisla, navode iz Gonga.

– Jedna izborna jedinica na izborima za Europski parlament znači da će svi birači u Hrvatskoj birati između istih 300 kandidata i kandidatkinja na 25 kandidacijskih lista. Za sve birače i biračice, neovisno o tome gdje glasaju, glasački će listić biti isti.

Model jedne izborne jedinice i onog s više, recimo 10 kod parlamentarnih izbora, proizvode suprotne učinke. Kada bi se 140 zastupnik, koliko ih se bira u Hrvatski sabor u 10 jedinica, birao u jednoj izbornoj jedinici profitirale bi srednje i manje stranke.

Većim strankama i onim s regionalnom podrškom odgovara više izbornih jedinica s manje mandata. U slučaju parlamentarnih izbora, Gong pak predlaže šest izbornih jedinica s većim brojem mandata, čije bi granice slijedile administrativnu i regionalnu podjelu Hrvatske, a mandati varirali ovisno o broju birača koji žive na tom području. Brojni se stručnjaci slažu da bi taj model bio optimalan jer pridonosi razmjernosti i omogućava regionalno predstavništvo, istaknula je Dumančić Jovanović.

Na pitanje o transnacionalnim listama, kojih ove godine na europskim izborima još neće biti, rekla je kako se ideja reforme i europeizacije izbora javlja od izbora do izbora, što pokazuje da u Uniji, barem u progresivnijem dijelu parlamenta postoji volja da se tijela Unije približe građanima.

Posljednja takva ideja javila se 2018. godine, godinu dana prije izbora za Europski parlament, no brzo je bila odbačena na sastanku šefova država i vlada u EU s obećanjem da na tome treba raditi za izbore 2024. godine.

U lipnju prošle godine Vijeće je tu ideju ponovno stavilo na led, odbivši prijedlog Europskog parlamenta za europeizaciju i veću demokratičnost sustava glasanja.

U tom paketu odbijen je i prijedlog da građani i građanke biraju Šefa Europske komisije poznatog kao “Spitzenkandidat”, kao i da birači diljem Unije biraju kandidate s istih, transnacionalnih lista, koji se kandidiraju s europskim umjesto s nacionalnim programima.

– Ovime je još jednom potvrđena dominacija država članica nad Europskim parlamentom, kao i nad europskim idejama. Također, ovime su se još jednom zemlje oglušile na želje svojih građana. Naime, među glavnim zahtjevima Konferencije o budućnosti Europe – šira rasprava o budućnosti Europe, građani koji su bili uključeni istaknuli su da žele birati s izbornih lista za cijelu Uniju s kandidatima iz različitih država EU-a.

Transnacionalne liste potaknule bi političke stranke da se natječu za ideje, glasove i mjesta na paneuropskoj razini, navela je Dumančić Jovanović.

Svijest o važnosti EU izbora

Podaci Eurobarometra govore u prilog tome da sve veći broj građana Hrvatske prepoznaje ove izbore kao važne.

– Predsjednica EP Roberta Metsola nedavno je izjavila da su Europljani svjesni važnosti izbora te činjenice da je glasanje još važnije u ovom geopolitičkom kontekstu. Dok se svijest o važnosti izbora povećava, nastavak edukacije i informiranja građana ključni su kako bismo razumjeli koje su to europske politike i kako one utječu na naše živote.

Ako vidimo se odluke donesene u institucijama EU itekako reflektiraju na naš život u Hrvatskoj za očekivati je da će to graditi interes građana za europsku politiku uopće, a onda i to koje predstavnike šaljemo da u EP zastupaju naše interese, rekla je Lucija Dumančić Jovanović.

S jedne strane ipak postoji percepcija da nam daleki Bruxelles diktira neka pravila ponašanja i da smo nemoćni izboriti nacionalni interes među drugim političkim igračima. S druge strane, ako se primjerice osvrnemo na rad Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i pozitivnu sliku koju ovo tijelo ima u hrvatskoj javnosti, ima jako izraženih stavova da nam treba Europska unija da uredi neke sfere života (poput borbe s korupcijom) za koje imamo skepsu spram domaćih institucija, dodala je.

Kada se provode istraživanja o namjeri sudjelovanja na izborima uvijek, rezultati pokazuju znatno veći interes za izbore nego što se on realizira u stvarnosti. Stoga je vjerojatno najzorniji prikaz interesa građana za europske izbore sam podatak o izlaznosti na te izbore u prijašnjim ciklusima.

– Iako je vidljiva tendencija rasta od 2013. godine na ovamo za EU izbore, izlaznost je još uvijek znatno manja (samo 30%), nego što je izlaznost na izbore za Hrvatski sabor koja je na izborima 2020. godine bila 47%, a na ovim posljednjima nešto viših, 62%, navela je Dumančić Jovanović.

Europski parlament je jedina institucija Europske unije koja je izravno izabrana od strane njezinih građana. Kao takva, predstavlja interese svojih birača i biračica i djeluje u njihovo ime, pa na taj način osigurava da glas građana bude zastupljen u poprilično kompleksnom procesu donošenju odluka na europskoj razini.

– Zastupnici u Parlament bivaju izabrani iz različitih političkih skupina tj. stranaka država članica. Ovo omogućava da se širok spektar stavova i interesa uzima u obzir pri donošenju europskih politika.

Parlament ima ovlast da prihvaća, mijenja ili odbija zakonodavne prijedloge. U tijeku zakonodavnog postupka može značajno utjecati na sadržaj zakona, a to može imati izravan učinak na svakodnevni život građana EU-a. Tu leži njegova važnost uz još neke druge ovlasti kao što su nadzor nad radom drugih institucija, navodi sugovornica.

Mladi se ne daju impresionirati floskulama

Gong je u suradnji sa udrugom Delta iz Rijeke organizirao dijalog kandidata za zastupnike u Europskom parlamentu i mladih biračica. Iako su mladi često poimani kao apatični i nezainteresirani, ova grupa mladih je pokazala da itekako čitaju s razumijevanjem, postavljaju britka pitanja i ne daju se impresionirati uobičajenim floskulama.

– Njihovi zahtjevi od predstavnika stranaka su bili konkretni i s duge liste možemo izdvojiti – osiguravanje bolje zaštite ljudskih i manjinskih prava, plaćeno stažiranje, priuštivo stanovanje, smanjenje stakleničkih plinova, veće subvencije za mlade poljoprivrednike i menstrualno bolovanje.

Iskustvo Gonga je da se mladi ne daju nasamariti od strane političkih kandidata i kandidatkinja u susretima s njima, traže jasne odgovore – kako planiraju postići ono što obećavaju, rekla je Dumančić Jovanović.

Inkluzivnost, jedno od obilježja demokratičnosti društva, često se odnosi na pitanje tko ima pravo sudjelovati u donošenju odluka o upravljanju zajednicom. U proteklih nekoliko godina, dio europskih zemalja spustilo je dobnu granicu za stjecanje političkih prava sa 18 na 16 ili 17 godina, a glavni argumenti za spuštanje dobne granice tiču se razvijanja navike glasanja među mladima.

– Uključivanje 16-godišnjaka i 17-godišnjaka u političko odlučivanje važno je jer, ako ih isključimo iz mogućnosti političkog sudjelovanja, to odražava činjenicu da odrasli imaju, a mladi nemaju moć. Ovu inicijativu u Gongu svakako vežemo uz nužnost postojanja Građanskog odgoja i obrazovanja u školama.

Važno je poznavati politički sustav u kojem živiš i kako možeš ostvariti svoja politička, ali i druga prava u tom sustavu. No treba biti fer i reći da se ne provjerava političko znanje i razumijevanje političkih procesa punoljetnih građana i građanki – ono nije preduvjet sudjelovanju na izborima.

Dajući mladima pravo glasa, potičemo ih da se aktivno uključe u društvene procese i pridonose oblikovanju budućnosti zajednice u kojoj žive, rekla je Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga.