S v.d. voditeljicom Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Majom Ljubić Kutnjak, razgovarali smo o važnosti euroizbora i načinu rada Parlamenta, u koji Hrvatska bira 12 zastupnika.

Po čemu su EU izbori važni, i je li točno da se 86 posto propisa koji se odnose na Hrvatsku, bazično najprije usvajaju u EP-u?

– Europski izbori koji se održavaju 9. lipnja zaista jesu važni za hrvatske građane, i vidimo sve veći interes za njih. Prema našem proljetnom istraživanju, 57 posto građana Hrvatske bi izašlo na te izbore. Naravno pravi test je 9. lipnja, a ono što je važno poručiti jest da se u Europskom parlamentu donose zakoni koji zaista utječu na našu svakodnevicu.

Doista, oko dvije trećine zakona koje donosi Hrvatski sabor temelji se na EU zakonodavstvu. U Europskom parlamentu imat ćemo 720 zastupnika, u nedjelju ćemo birati njih 12 iz Hrvatske, a važno je spomenuti da oni unutar svojih političkih skupina pregovaraju i pronalaze većinu za teme važne i za Hrvatsku i EU i na taj način pridonose politikama koje utječu i na naše živote, i koje će na ovim izborima odrediti smjer u kojem će se Europa kretati.

Ono što se u obliku uredbi donese u EU parlamentu, to ide u direktnu primjenu u državama članicama, tako da ne možemo reći da je Bruxelles nešto daleko, da to nema veze s nama, jer praksa pokazuje suprotno.

EU fondovi

Vratila bih se na odaziv, on raste iz izbora u izbore, a za Hrvatsku su ovo četvrti europski izbori. Odaziv je 2019. bio oko 30 posto, možemo li sad očekivati i više?

– Ako pogledamo taj slijed, 2013. su bili ad hoc izbori jer smo tek ušli u EU, a ako gledamo od 2014. do danas, stalno imamo rast od oko 20 posto više u odnosu na prethodni ciklus. Prvi odaziv je bio oko 20 posto, potom 2014. oko 25 posto, i na zadnjima 30 posto, stoga bi taj linerarni rast bio minimum onoga što i sad možemo očekivati, ali svakako interpretiramo podatke na način da je rad EU-a u ovih zadnjih pet godina, kad smo bili suočeni s nizom kriza, ipak prepoznat.

Vidi se da u krizama EU ipak dobro reagira, a znamo da smo imali uzastopne krize, od Brexita, pandemije do energetske krize, uz inflatorne pritiske i krizu životnih troškova. Možemo reći da je EU pokazao spremnost da se suoči s tim, i da činimo zajednicu država članica koja može pronaći zajedničke odgovore, te da imamo rješenja koja su ipak zajedno bolja nego da svaka država članica za sebe rješava te krize.

Dojam je da građani sve više primjećuju i financijske koristi od članstva – hrvatska država je imala u ovom razdoblju oko 25 milijardi eura na raspolaganju. Je li to motiv da građani sebe prepoznaju u tim politikama i izađu na izbore?

– Apsolutno. Mi jesmo još uvijek neto primateljica, što znači da i dalje više primamo nego uplaćujemo sredstava, i prošle godine nakon 10 godina članstva podvukla se crta i vidjelo se što je sve učinjeno. Naravno, građani upravo najviše primjećuju EU fondove kao nešto najviše vidljivo.

Vidimo da se jako puno radi u infrastrukturi, i nakon potresa smo vrlo brzo dobili milijardu eura pomoći. Ali ne samo financijski, bila je tu primjetna i pomoć u solidarnosti – mislim da to vide naši građani, uz dodatne mjere oporavka nakon pandemije. Sjetimo se samo tog revolucionarnog paketa pomoći putem zajedničkog zaduživanja, što je također bilo prvi put u povijesti EU-a.

Pokazali jesmo da možemo svi zajedno brzo reagirati i da svi zajedno imamo konkretne rezultate. Tu bih dodala i da 80 posto građana u Hrvatskoj smatra da ovaj aktualni geopolitički kontekst čini ove europske izbore još važnijima. Stoga mislim da će to sve utjecati na veću izlaznost.

Zamor birača

Međutim, nedavno smo imali parlamentarne izbore, sastavljanje Vlade je potrajalo nekoliko tjedana, pa je pitanje zamora birača.

– Uvijek kažem da su svaki izbori prilika, i građani trebaju uvidjeti da je ostalo prostora za angažman, i da se kampanja ipak vidi. EP vodi svoju institucionalnu kampanju, i mislim da se i to vidi kod građana. Posebno je važno da i mladi to vide.

Na ovim izborima jedna lista mladih, influencera, čak ima svoju listu, a i EP u svojoj kampanji posebnu pažnju posvećuje mladima.

– Tako je. Na ovim izborima 30-ak kandidata na hrvatskim listama spada u tu skupinu mladih, a dobro je naravno da u EP-u bude i mlađih zastupnika. Što se tiče naše kampanje koju provodi sam EP, govorimo o oko 370 milijuna građana u Europi koji imaju pravo glasa, dok je mladih 26 milijuna.

Naravno, mi u svojoj kampanji kao EP nastojimo dati i hrvatski kontekst, a posebno se obraćamo mladima da bismo ih educirali o izborima. Mladi u istraživanjima kažu da žele sudjelovati, ali im je bitno da, ako već iskažu svoju viziju, da se njihov glas zaista čuje.

Odnosno da žele dijalog s donositeljima odluka, a ne da samo daju svoj glas i da kasnije ne sudjeluju u oblikovanju politika. Tu vidimo da mladi itekako znaju zagovarati svoje stavove. Teme koje ih zanimaju su univerzalne – zapošljavanje, stanovanje, socijalne politike, gospodarski rast, ali spominju i klimatske promjene, a jako ih zanima i jednakost u društvu, jako su senzibilni na ravnopravnost.

Jako ih zanima da budu uključeni i u proces donošenja odluka, kroz svoje udruge i slično. To i jest u ovom mandatu bilo anticipirano kroz Konferenciju o budućnosti Europe, i zaključci građana jesu uključeni. Određeni zakoni koje je EP donosio, i odgovaraju tim očekivanjima građana.

Znaju li mladi, a i ostali, prepoznati fake news?

– Što se tiče dezinformacija i lažnih vijesti, mladi smatraju da jesu dovoljno digitalno pismeni da bi to mogli prepoznati, barem je to njihova percepcija. Mi smatramo da mlade treba, naravno, dodatno sustavno educirati, vidimo to i kroz razne komentare udruga i stručnjaka.

Metode dezinformiranja su sve sofisticiranije, a mi na razini EU-a nastojimo i kroz Akt o digitalnim uslugama uvesti red i kad je riječ o radu velikih digitalnih platformi kao što su Meta, TikTok i drugi – njime su obuhvaćene sve internetske platforme čiji su korisnici u Europskoj uniji. Što više korisnika imaju, digitalne platforme imaju veću odgovornost za suzbijanje štetnog sadržaja, govora mržnje i dezinformacija, a algoritmi i prakse njihovog moderiranja moraju biti transparentniji.

U ovom mandatu donesena su i nova pravila o umjetnoj inteligenciji. Mladi su tu, naravno, najpodložniji, imaju relativno kratku pažnju i stoga u razgovorima s raznim dionicima skrećemo pažnju da tu temu treba uvrstiti u obrazovne programe.

To je svakako jedna od tema budućnosti.

– Tako je, a EP je u veljači osvojio i Akt o političkom oglašavanju na online platformama, koji će biti u primjeni u okviru 18 mjeseci. Ali u primjeni već jest dio koji se odnosi na europske izbore, da tri mjeseca prije EU izbora akteri izvan EU-a ne mogu financirati kampanje.

Cilj je da se smanji vanjsko uplitanje. Kad je riječ o konkretnom aktu, građane se želi bolje informirati o tome tko stoji iza političkog oglasa, tko ga plaća, koliko ga plaća, jer u protivnom netko može misliti da je to neka neutralna informacija, a oglašivač itekako može utjecati na vaše stavove i u konačnici vaš odabir na izborima.

Poveznica s Bruxellesom

Da se malo vratimo na hrvatsku politiku – kako su se naši eurozastupnici snalazili u EP u ovom mandatu? Oni funkcioniraju na način da nisu izravno povezani s Vladom, nego rade kroz stranačke grupacije.

– Tako je, 12 zastupnika ne sjedi u EP-u po nacionalnoj zastupljenosti, već po stranačkim grupacijama, pa imamo pučane, socijaliste, liberale, zelene itd. Ovih pet godina je pokazalo, po meni, da hrvatski zastupnici znaju kako unutar svojih grupacija ispregovarati teme koje su im bitne, a to je važno i za Hrvatsku.

Naravno, teme ovise o tome u kojem odboru radite, a on vam je dodijeljen, ne birate ga. Dakle, to su teme potrošačkih prava, kvalitete hrane, politike oko javnog zdravlja, posebno u eri pandemije. Potom to su teme zaštite žena, rodne ravnopravnosti, zaštite reproduktivnog zdravlja.

Tu je i tema vanjske politike, posebno politike proširenja kao i zelenog plana, sigurnosti i migracija, potom razvoja željezničke mreže. Iako naši zastupnici dolaze iz male zemlje, rekla bih da uspješno pregovaraju i uspješno zastupaju Hrvatsku, da se slažu oko tema od našeg interesa bez obzira na stranačku pripadnost.

Neki od tih zastupnika nama su u medijima potpuno neuhvatljivi, osim na digitalnim kanalima. Vama jesu dostupni? Naizgled, udaljeni su i od hrvatskih medija i hrvatskih birača.

– Jedna od uloga Ureda Europskog parlamenta jest da budemo poveznica između onoga što se zbiva u Bruxellesu i hrvatskih građana – povezujemo sve dionike, organiziramo događanja na kojima razgovaramo o konkretnim donesenim europskim zakonima i kako će njihova primjena utjecati na svakodnevicu naših građana.

Naravno, ako se radi o nezavisnim zastupnicima, oni dobivaju manji prostor od zastupnika u velikim klubovima, nisu zaduženi za važnija izvješća, ali na kraju sve ovisi o njima samima koliko svoj rad žele izložiti javnosti. Parlament je institucija koja potiče transparentnost i sve sjednice su dostupne na 24 jezika EU-u, ali o zastupnicima samima ovisi ta komunikacija prema građanima.

Treba li dodatno pozivati građane Hrvatske da izađu na ove izbore u nedjelju?

– Poslužila bih se našim sloganom kampanje koja se provodi u svim državama članicama: »Iskoristi svoj glas, ne daj da ti drugi kroje budućnost«. Mislimo da se EU izbori trebaju promatrati kao i nacionalni, baš zbog tog zajedničkog zakonodavstva.

Rezultate očekujemo oko 23 sata u nedjelju, a prve izlazne ankete već oko 19 sati, a sve ćemo pratiti i ovdje u Kući Europe u Zagrebu. Poruka građanima je: izdvojite 9. lipnja tih 15 minuta i izađite na glasanje, a prije toga se naravno informirajte o programima stranaka.