Nautički turizam jedan je od najistaknutijih dijelova hrvatske turističke ponude, a jedna od najvažnijih uzdanica našeg nautičkog turizma je zasigurno ACI d.d., najveći lanac marina na Mediteranu. U svojih 40 godina djelovanja ACI je postavio temelje i standarde koji hrvatsku nautičku ponudu danas svrstavaju među najatraktivnije u svijetu.

Kada je 1. srpnja 1983. započeo svoje poslovanje, bio je to jedinstven pothvat u svjetskim razmjerima, jer su usred gospodarske i političke krize popraćene turbulentnim zbivanjima u bivšoj državi na Jadranu širom otvorena vrata suvremenom nautičkom turizmu. Od početnih 16 marina Umag, Rovinj, Pula, Pomer, Supetarska Draga, Rab, Žut, Piškera, Jezera, Vodice, Skradin, Trogir, Split, Milna, Vrboska i Palmižana, do danas, kada u sustavu ACI marina posluju 22 luke nautičkog turizma, ACI marine su simbol kvalitete i vrhunske usluge.

Strategija razvoja održivog turizma do 2030. ističe nautički turizam kao jedan od posebnih oblika turizma koji ćemo posebno poticati, međutim on mora biti utemeljen na očuvanju okoliša te kvalitetnim marinama i ostaloj infrastrukturi.

Sve ACI marine nalaze se u blizini gradskih jezgri, povijesnih građevina i prirodnih ljepota te istovremeno pružaju intimu koja izdvaja nautiku od svih drugih oblika ponude u turizmu. A baš odvojenost od gužvi, mir i uživanje u prirodnim ljepotama kao posebni nautički aduti pokazali su se iznimno važnima u vrijeme pandemije, kada su turisti počeli još izraženije tražiti upravo takvu ponudu.

Ukorak s trendovima

Iznimno me veseli što je ACI kroz cijelo svoje postojanje pratio trendove i promjene ,u nautičkom turizmu, osluškivao ono što nautičari traže i žele i prilagođavao svoju ponudu. U tome sigurno leži i ključ njegovog uspjeha, a to potvrđuju i brojne nagrade koje je tijekom godina kontinuirano osvajao, međutim najveća nagrada su zadovoljni nautičari, koji se svake godine iznova vraćaju u njihove marine. A čak dvije od njih, Rovinj i Cres, kategorizirane su s rijetkih elitnih pet sidara koja klijentima jamče ispunjavanje najviše razine kvalitete u pogledu niza posebnih uvjeta i visokih standarda opremljenosti i izgleda prostora u kojima se djelatnost obavlja, načina na koji se usluge pružaju, sadržaja koji marina nudi te u konačnici i u pogledu primjene načela zaštite okoliša u svakodnevnom poslovanju.

Posebno je važno, kada govorimo o budućnosti našeg turizma općenito, pa tako i nautičkog turizma, osigurati usmjerenost prema održivim i zelenim praksama, kako u lukama nautičkog turizma tako i na plovilima, i zato me raduje što gotovo sve ACI marine imaju Plavu zastavu koja po strogo definiranim kriterijima jamči održivo upravljanje i gospodarenje morem te kopnenim pojasom određene marine. Također je važno istaknuti da je ACI nositelj brojnih certifikata koji jamče najviše standarde, prema međunarodnim normama, za kvalitetu, okoliš, energetsku učinkovitost, kao i za sustav upravljanja informacijskom sigurnošću.

ACI se od samih početaka ističe kao tvrtka čija je primarna misija briga o moru, priobalju i cjelokupnom okolišu, što je u skladu s novom Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine, koja u fokus stavlja brigu o resursima, s posebnim naglaskom na okoliš, prostor i klimu.

Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, predsjednica Glavne skupštine ACI

Očuvani resursi i inovativne prakse te kvalitetna usluga i infrastruktura temelji su na kojima treba nastaviti graditi i razvoj hrvatske nautike. Pravilno gospodarenje otpadnim vodama, smanjenje otpada od hrane i jednokratne plastike, štednja pitke vode i korištenje obnovljivih izvora energije, kao i rješenja koja smanjuju ugljični otisak danas više nisu pitanje izbora, nego obveza svih odgovornih dionika u turizmu.

Strategija razvoja održivog turizma do 2030. ističe nautički turizam kao jedan od posebnih oblika turizma koji ćemo posebno poticati, međutim on mora biti utemeljen na očuvanju okoliša te kvalitetnim marinama i ostaloj infrastrukturi. Svoje strateško usmjerenje prema održivom turizmu Ministarstvo turizma i sporta podupire i kroz poticanje ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju javne i privatne turističke infrastrukture kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao i Višegodišnji financijski okvir Europske unije.

Zakon o turizmu

Sljedeće godine na snagu će stupiti i prvi hrvatski Zakon o turizmu koji će omogućiti upravljanje razvojem turizma na temelju egzaktnih podataka, a Zakonom će se, između ostaloga, unaprijediti okvir za poticanje ulaganja u turizmu te će se prvi put stvoriti i poseban okvir poticaja za održivu nautiku. Poticat će se projekti u turizmu visoke dodane vrijednosti, koji između ostaloga uključuju i charter flotu, kao i djelatnosti smještaja gostiju na plovilima nautičkog turizma za krstarenje i plovila za jednodnevne i višednevne izlete. Radi smanjivanja emisija stakleničkih plinova iz turizma osigurat će se dekarbonizacija turističke infrastrukture i zelena tranzicija turističke flote. Poticat će se korištenje izvora energije s niskim udjelom ugljika, odnosno obnovljive izvore energije (poput energije vjetra i sunčeve energije), provedbu mjera energetske učinkovitosti te provedbu mjera zaštite okoliša. Prvi put će se omogućiti korištenje potpora za charter flotu, i to za obnavljanje ili kupnju čistih vozila ili vozila s nultom stopom emisije, kao i ulaganje u marine, i to prihvatnih kapaciteta za crne tankove u marinama.

Recentna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da su u posljednje tri godine i turisti promijenili svoje navike u putovanjima, traže održive destinacije, destinacije koje se brinu o okolišu, gdje mogu doživjeti mir i ljepotu prirode te se povezati s lokalnim običajima i stanovništvom. To nam ukazuje na činjenicu da će u budućnosti uspjeh turizma ili destinacije uvelike počivati na održivosti i iznimno me veseli što je ACI d.d. to već prepoznao te svoje poslovanje prilagođava u tom smjeru.

Čestitam na ovih prvih 40 godina i želim puno uspjeha u nadolazećim godinama kako bismo zajednički hrvatski turizam učinili još boljim, konkurentnijim i uspješnijim!

Članak je nastao u suradnji s partnerom ACI