Riječanin dr. sc. Sven Maričić mjesto docenta na riječkom Tehničkom fakultetu krajem prošle godine zamijenio je pozicijom pomoćnika rektora za nove tehnologije u Puli / arhiva NL
Riječki znanstvenik Sven Maričić uvodi nove kolegije iz područja 3D modeliranja, 3D printa i 3D skeniranja, a Sveučilište je već potpisalo ugovore o suradnji s tvrtkama poput Rimac Automobili
Jedna od aktualnih boljki hrvatskih Sveučilišta i dalje je omjer suficitarnih i deficitarnih zanimanja koji ne prati tehnološke promjene i tržište rada. Prema prošlogodišnjim analizama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje hrvatski visokoškolski sustav i dalje primjerice »proizvodi« previše ekonomista, ali zato »šteka« kad je riječ o medicini i STEM području – matematičarima, fizičarima, biolozima, kemičarima i prije svega inženjerima s područja elektrotehnike, strojarstva i informacijskih tehnologija.
Pulsko sveučilište odlučilo je, međutim, doskočiti ovom problemu i u potezu posve jedinstvenom u hrvatskim okvirima, oblikovati dio svojih programa prema potrebama tržišta. Ovo, jedno od najmanjih i najmlađih hrvatskih Sveučilišta poznato prije svega po naklonjenosti humanističkim i umjetničkim studijima, u svojoj je strategiji do 2020. godine predvidjelo i jačanje STEM sadržaja.
Na toj liniji, prošle je godine u sklopu Odjela za informacijsko-komunikacijske tehnologije pokrenut preddiplomski stručni studij Proizvodno strojarstvo čiji bi se program trebao doslovce prilagođavati situaciji na tržištu. Potrebe istarske industrije prethodno su pomno su istražili prof.dr.sc. Bernard Franković i prof.dr.sc. Giorgio Sinković, a da sve neće ostati samo na praznim riječima dokazuje i činjenica da je Sveučilište već potpisalo i ugovore s nekolicinom tvrtki, između ostalih sa sve većom zvijezdom na području globalne auto-industrije – Rimac Automobilima, a očekuje se i potpisivanje ugovora s regionalnim predstavništvom japanskog Daikina.
Odličan primjer kako se znanjem novih tehnologija, u ovom slučaju 3D printanja mogu činiti konkretne promjene u zajednici, i to putem studentskog angažmana, zanimljiv je recentni projekt s Pulskog sveučilišta – izrada originalnog mikroskopa za vrtiće.
Naime, pod mentorstvom Svena Maričića grupa studenata s raznih studija dizajnirala je i potom pomoću 3D printera izradila mikroskop prilagođen vrtićkom uzrastu. I sam izgled mikroskopa bio je posve originalan i inspiriran slovom S na glagoljici, u čemu im je pomogao zagrebački dizajner Dinko Tolić.
U izradu su bili uključeni studenti i studentice proizvodnog strojarstva, informatike i predškolskog odgoja, a u razvijanju softvera surađivao je i bivši Maričićev student Dalen Bernaca koji je – slijep. Kad je mikroskop bio gotov, studentice predškolskog odgoja predstavile su ga pod vodstvom prorektorice Nevenke Tatković predškolskoj grupi u Dječjem vrtiću Pula, prikupivši informacije o tome kako na njega reagiraju djeca tog uzrasta. Nakon ohrabrujućih rezultata i pozitivnih reakcija, autorski tim izradit će tridesetak primjeraka ovog originalnog mikroskopa i podijeliti ga pulskim vrtićima, a potom će prionuti razvijanju sofisticiranijeg modela za osnovne škole.
– Cijeli projekt je nastao i razvio se unutar pola godine, a ono što je najbolja stvar je da smo to napravili vlastitim snagama i da je to bio plod multidisciplinarne suradnje sastavnica Sveučilišta. Ideja iza mikroskopa je da on bude primjer kako se s popularizacijom znanosti može krenuti još od vrtića. Takvi su uređaji dosta skupi i komplicirani i željeli smo razviti nešto što se temelji na novim tehnologijama, našem znanju, no i našoj tradiciji. Umjesto da koristimo skupe strojeve, proizvodni proces izrade nadomjestili smo digitalnom proizvodnjom, odnosno projektiranjem, izradom na 3D printeru i rezultat je bio skraćeno vrijeme razvoja proizvoda na svega par mjeseci. To je i dokaz da se putem 3D tehnologije može proizvesti apsolutno sve, naglašava Maričić. Za potrebe projekta njegov je tim koristio 3D printer koji razvijaju u suradnji s hrvatskom tvrtkom 3Dreams, a jedino što za sada i dalje moraju »uvesti« su leće i elektronički sustav koji se ne proizvode u Hrvatskoj. Multidisciplinarni pristup među pulskim studentima zaokružit će pulski studentski start-up iTočka koji će raditi marketing i promociju za ovaj neobični projekt.
Riječke snage
Inovativnosti pulskog studija Proizvodnog strojarstva uvelike je pridonio Riječanin dr. sc. Sven Maričić, koji je mjesto docenta na riječkom Tehničkom fakultetu krajem prošle godine zamijenio pozicijom pomoćnika rektora za nove tehnologije u Puli. Ovaj sveučilišni transfer je gotovo siguran dobitak za Puljane, obzirom da se Maričić zadnjih godina profilirao kao najveći hrvatski stručnjak za 3D tehnologiju, koji je primjerice prvi u Hrvatskoj započeo s primjenom 3D printera u kirurgiji. Upravo je 3D tehnologija jedan od važnih segmenata koji će već od iduće školske godine sadržavati novi studijski program u Puli.
– Sveučilište u Puli je shvatilo da se mora okrenuti STEM-u jer se radi o zanimanjima budućnosti. Meni je osobno velika čast da mogu sudjelovati u kreiranju novog programa, a činjenica da se radi o malom integriranom Sveučilištu također ima niz prednosti. Na primjer, za pokretanje dva studentska tehnološka start-up projekta u prostoru SPIN inkubatora koji vodi prof. Robert Zenzerović, ovdje je bilo dovoljno nekoliko tjedana, što je znanstvena fantastika u odnosu na situaciju na Sveučilištu u Rijeci. Pulsko sveučilište se želi otvoriti poduzetništvu, što znači da ćemo naše programe pisati i prilagođavati onome što je potrebno gospodarstvu. Cilj nam je da u razdoblju od tri do pet godina imamo studente koji već na višim godinama sudjeluju u pokretanju svojih tvrtki u suradnji s gospodarstvom sredine u kojoj žive i rade, pojasnio je Maričić.
Maričić smatra da »se većina današnjih proizvodnih procesa vrlo teško može realizirati bez rješenja iz područja 3D tehnologije«.
– Uvođenjem novih kolegija iz područja 3D modeliranja, 3D printa i 3D skeniranja stvarat ćemo kadar za kojeg vlada potreba u velikom broju hrvatskih firmi. Naravno, pratit ćemo direktne rezultate programa na tržištu i iskustva iz prakse, ističe Maričić spominjući i buduću suradnju s tvrtkama poput STEMI – poznate po međunarodno nagrađivanom projektu robota-pauka, »Info-bip« – hrvatskim softverskim divom iz Pule koji posluje na šest kontinenata, te časopisom Bug.
Aco Momčilović iz Rimac Automobila ističe da s njihove »točke gledišta« na hrvatskom tržištu najviše nedostaje inženjera elektrotehnike i strojarstva, naročito onih sa specijalizacijom u autoindustriji.
– Osim inženjera također nedostaje i ljudi sa specifičnim iskustvima u proizvodnji. To je moguće i posljedica trenutnog lošeg stanja proizvodnih firmi u zemlji, ali sigurno da će svaki stručnjak za rad na 3 ili 5-osnoj glodalici lako naći posao. Ono što mi kao kompanija nudimo je i to da će zaposlenici imati rijetku priliku raditi sa najnovijim tehnologijama i strojevima, na projektima svjetske klase, tvrdi Momčilović.
Tehnologija budućnosti
Tvrtka Rimac Automobili, koja je nizu svojih poslovnih uspjeha nedavno pridodala i ugovor o proizvodnji baterija za Aston Martin, ima primjerice odjel 3D printinga s četiri printera, koji, otkrio nam je njihov šef ljudskih resursa Aco Momčilović, namjerava značajno proširiti.
– Tu tehnologiju koristimo u svakodnevnom radu i projektima koje radimo. Vidimo to definitivno kao jednu od tehnologija budućnosti i samim time nešto što ćemo i mi dalje razvijati. Osim toga, naš odjel proizvodnje je već sada na visokoj razini sofisticiranosti, a ona će se još sigurno povećavati, tako da će nam i dalje nedostajati vrhunski obrazovanih kadrova u raznim segmentima. Od lakirnice, kompozitnih materijala, strojne obrade do nečega što ćemo tek formirati, kazao je Momčilović komentirajući suradnju s pulskim Sveučilištem.
Ugovore koji podrazumijevaju svojevrsnu razmjenu znanja, no i »prihvat« studenata na praksu već imaju sklopljene sa zagrebačkim FER-om i FSB-om, te osječkim ETFOS-om, a samo su prošle godine na praksu ili rad na projektima primili preko 50 studenata. Zapošljavanje studenata nakon odrađene prakse, tvrdi Momčilović, zasigurno će im biti jedan od većih izvora novih djelatnika i u narednim godinama.
Originalni mikroskop za vrtiće
Iz suradnje s Daikinom, jednim od svjetskih lidera u proizvodnji sustava dizalica topline, ventilacije i klimatizacije trebao bi u sklopu pulskog studija Proizvodno strojarstvo nastati i mini laboratorij u kojem bi studenti na Daikinovim sustavima vježbali rješavanje specifičnih problema ili pak učili specifičnosti projekata iz tog područja.
– Jedan od problema naših fakulteta tehničkog smjerova je to što diplomanti izlaze nespremni za posao. Između ostalog, nedostaju im i osnovna menadžerska znanja. Nama primjerice treba oko dvije godine da bi takav novi mladi inženjer postao profitabilan za tvrtku. Glavni cilj ove suradnje bio bi stoga da studentima pokažemo da se projekti na terenu odvijaju drugačije nego u teoriji, ističe Branko Glumac, prodajni inženjer iz Daikina zadužen za područje Hrvatske, Slovenije i BiH.
Pulsko Sveučilište već neko vrijeme ima i suradnju s brodogradilištem Uljanik čiji djelatnici već sudjeluju u obrazovnim procesima na Sveučilištu, prenoseći im direktna iskustva iz prakse.
Razvoj u prvom planu
Rektor Sveučilišta u Puli prof. dr. Alfio Barbieri ističe da je jedan od glavnih ciljeva Sveučilišta da doprinese razvoju Istre, no i Hrvatske.
– Ideja je da naši studenti polaze od primjera dobre prakse, kao što su Uljanik, Rimac, Cimos, Tehnomont i slična uspješna poduzeća koja posluju kako u Istri, tako i u Hrvatskoj. Jedan od naših osnovnih ciljeva je i poticanje samozapošljavanja u doba krize, kao i doprinos razvoju industrije, naglasio je Barbieri dodavši da je otvaranje »prilagodljivog« studija Proizvodnog strojarstva logičan korak i s obzirom na postojeću jaku hrvatsku brodograđevnu industriju. Sveučilište je nedavno dobilo 58 milijuna kuna od europskih fondova i s njima se kreće u izgradnju dva nova paviljona s 248 spavaćih mjesta za studente. Do 2020. godine, tvrdi rektor Barbieri, trebao bi se otvoriti niz novih studija, poput sestrinstva, računarstva, arheologije, anglistike, ortopedskog tehničara, poljoprivrede, marikulture.
Maričić pak priželjkuje da u budućnosti, kad se spomene Pulsko sveučilište, ljude ono asocira na nove tehnologije i kreativno studiranje.
– Naše razmišljanje ide prema tome da studiranje služi kako bi se lakše došlo do posla, te da je osnovna stvar Sveučilišta da doprinosi zajednici s pojačavanjem količine znanja koja bi ujedno trebala biti i javno dostupna. Svijet se ubrzano mijenja i nastavni proces mora biti kreativan, zaključit će Maričić.
