Ministarstvo obrane

Vijeće za obranu dalo potporu slanju hrvatskih vojnika u tri baltičke države i Poljsku

Danko Radaljac

Snimio Darko JELINEK / NL arhiva

Snimio Darko JELINEK / NL arhiva

Od prvog dana se znalo kako će Hrvatska sudjelovati u njemačkom dijelu skupine u Litvi i to s pojačanom satnijom, odnosno kako se pretpostavljalo sa 170 vojnika. Ipak, novo MORH-ovo priopćenje govori kako ni ta brojka nije točna



ZAGREB  Ministarstvo obrane priopćilo je danas kako je Vijeće za obranu dalo potporu slanju Hrvatskih snaga u NATO-ovu brigadnu skupinu ne samo u Litvu, što se već znalo, već i u Poljsku. 


Naime, u sklopu Ojačavanja prednje prisutnosti NATO-a, kako se čitav koncept naziva, još 2016. godine na razini Saveza donesena je odluka o osnivanju posebne brigadne skupine koja bi bila raspoređena u tri baltičke države i Poljsku.


Od prvog dana se znalo kako će Hrvatska sudjelovati u njemačkom dijelu skupine u Litvi i to s pojačanom satnijom, odnosno kako se pretpostavljalo sa 170 vojnika. Ipak, današnje MORH-ovo priopćenje govori kako ni ta brojka nije točna.




Naime, navodi se kako će se ukupni broj raspoređenih vojnika dogovoriti s partnerima, ali je prepostavka kojom se sad raspolaže da u Litvu ide 200 vojnika, a u Poljsku 90.


Skupinu u Poljskoj predvodi SAD, pa se ovakva odluka može gledati i kao pokušaj zatopljavanja odnosa s Amerikancima, koji su posljednjih godinu dana ipak na hladnijoj razini nego u vrijeme Kukuriku Vlade.


Navodi se i kako će, prema sadašnjem planu i programu, kontigent za Poljsku otići krajem ove godine, dok bi se pojačana satnija u Litvu uputila početkom 2018. godine.


Krajnju odluku o slanju postrojbi izvan državnih granica donijet će Sabor, koji jedini ima takvu ovlast.


»Kao izraz solidarnosti, Republika Hrvatska podupire sve odluke i napore Saveza usmjerene na jačanje kolektivne sigurnosti i obrane, te će u skladu s navedenim, Ministarstvo obrane pokrenuti proceduru donošenja potrebnih odluka Hrvatskog sabora o sudjelovanju u NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Republici Litvi i Republici Poljskoj«, navodi se u priopćenju.


 Ovakva odluka prošle godine donesena je nakon aneksije Krima i velikih problema na istoku Ukrajine, te je geopolitički primarno upozorenje Rusiji da se neće trpiti bilo kakav oblik hibridnog ratovanja u baltičkim državama, koje su i NATO i EU članice.


Jasno da NATO to nije tako eksplicitno pojasnio, ali su svi ruski mediji, pa i oni proputinovski, to tako doživjeli. »Sve mjere u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti su transparentne, isključivo obrambenog karaktera i u skladu s međunarodnim sporazumima«, navodi se u priopćenju MORH-a.