Potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin smatra da su trenutačne napetosti između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovića dobar povod za otvaranje rasprave o ukidanju neposrednih izbora šefe države. »Osim što trošimo silne milijune na izbore za državnu funkciju bez stvarnih ovlasti, stvaramo latentan sukob koji samo dodatno opterećuje funkcioniranje države koja je već sama po sebi puna problema. Iako znam da način izbora predsjednika nije najbitnija tema u društvu, mislim da ipak treba početi konkretno razgovarati o tome da se taj izbor premjesti u Sabor«, napisao je jučer Grbin na Facebooku.

Dogovor glavnih stranaka

Parlamentarna većina i SDP imaju zajedno dvije trećine zastupnika, koliko je potrebno za promjenu Ustava i prebacivanje izbora predsjednika Republike u parlament. Grbin sada praktično poziva HDZ na razgovore o toj temi.

– Ovo doista nije najvažniji hrvatski problem, ali iza nas je 17 godina, isprobali smo sve političke kombinacije i – ne ide. Sada prvi put imamo i predsjednika i premijera iz HDZ-a i opet ne funkcionira. Cijeli mandat Kolinde Grabar-Kitarović, započet njezinim zahtjevom za ostavkom vlade Zorana Milanovića, kap je koja je prelila čašu. Na čelu države imamo osobu koja je prije nekoliko mjeseci prozivala novinare da šire negativističku sliku stanja u društvu, a danas mijenja retoriku i depresivnom opisuje situaciju u Hrvatskoj. I to isključivo zato što joj je rejting osjetno manji nego što su ga imali njezini prethodnici. Tako ona izaziva tenzije u društvu koje nisu prouzročene time što bi predsjednica htjela nešto popraviti, nego joj je motiv samo poboljšanje rejtinga. Budući da bi u Ustavu trebalo korigirati dosta dijelova političkog sustava, logično bi bilo obuhvatiti i pitanje izbora predsjednika – objasnio nam je Grbin razloge za svoj stav da je sazrijelo vrijeme za dogovor glavnih stranaka o ukidanju neposrednih predsjedničkih izbora.

Svjestan je da bi vodstvu HDZ-a, bez obzira na to što je Plenkovićeva vlada izložena neugodnim kritikama Kolinde Grabar-Kitarović, teško bilo pristati na ovakvu izmjenu Ustava dok je ona na Pantovčaku. Zato im predlaže dogovor da se predsjednika prvi put u Saboru izabere 2024.

– Sumnjam da HDZ može to odmah prihvatiti. Neka se stoga krajem 2019. još provedu neposredni izbori, ali ajmo se dogovoriti da ćemo pet godina kasnije predsjednika birati u parlamentu i usto mu do kraja srezati ovlasti i precizirati dodjelu mandata za sastavljanje Vlade. Na taj bismo način mogli izabrati osobu izvan dnevne politike. Ima u Hrvatskoj ljudi koji bi mogli obnašati predsjedničku dužnost i biti prihvaćeni i od HDZ-a i SDP-a. Tako bismo maknuli jedan predmet političkih sukoba. Ovo sada više zaista nema smisla. Kandidati za predsjednika u dosadašnjim kampanjama pričali su uglavnom o stvarima koje nemaju nikakve veze s tom dužnosti. Ne želim reći da su lagali, ali nije daleko od toga – zaključuje potpredsjednik SDP-a.

Nije tema u HDZ-u

Da je predsjednik HDZ-a ostao Karamarko, premještanje izbora u Sabor ne bi bilo nerealno. On se, naime, zalagao za to, tvrdeći da bi to bilo racionalno i da bi sve izvršne fukncije, uključujući i imenovanje veleposlanika, trebale biti u nadležnosti Vlade. No, sadašnji čelnici HDZ-a nisu tome skloni, unatoč recentnim neprilikama s Grabar-Kitarović.

– To uopće nije tema. O tome se nikada nije razgovaralo, ne razgovara se, niti će se razgovarati – rekao je za naš list jedan visoki dužnosnik HDZ-a. Kao dodatan razlog nemogućnosti ukidanja neposrednih izbora predsjednika Republike naveo je svoju procjenu da je »s ovakvom oporbom nemoguć dogovor o bilo čemu«.