Ministar uprave Lovro Kuščević je kao tezu pred radnu skupinu koja radi na izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi stavio i ideju o istovremenom održavanju parlamentarnih i lokalnih izbora. To bi, smatra Kuščević, pojeftinilo izbore i, a što je za njega i važnije, povećalo odaziv građana na izbore.

Ta je ministrova ideja praktično neprovediva, a valja primijetiti i da je on to pitanje adresirao pogrešnoj radnoj skupini. Naime, vrijeme održavanje izbora nije određeno Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Niz razlika

Goleme su razlike u tehničkim i provedbenim odredbama za parlamentarne u odnosu na lokalne izbore. Lokalne izbore raspisuje Vlada, parlamentarne predsjednik Republike. Lokalne izbore provode Državno izborno povjerenstvo, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba te županijska, gradska i općinska povjerenstva, a parlamentarne DIP, izborna povjerenstva izbornih jedinica te gradska i općinska izborna povjerenstva.

Sljedeći problem su nejednaka izborna povjerenstva. Na lokalnim izborima njihov stalni sastav čine predsjednik, potpredsjednik i četiri člana, a u prošireni ulaze po tri predstavnika vlasti i opozicije, a na parlamentarnim predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici, a u proširenom sastavu još dva predstavnika vlasti i opozicije. Upitno je i kako bi se proveo postupak imenovanja članova općinskih i gradskih izbornih povjerenstava jer ih za parlamentarne izbore imenuje izborno povjerenstvo izborne jedinice, a za lokalne županijsko povjerenstvo.

Ni veličina biračkog odbora nije ujednačena pa ga na parlamentarnim izborima čine predsjednik, četiri člana i zamjenici, a na lokalnim predsjednik, potpredsjednik i osam članova. Nije jasno ni tko bi i kako odredio biračka mjesta jer njih na lokalnim izborima određuju nadležna izborna povjerenstva, a na parlamentarnim DIP na prijedlog općinskih i gradskih povjerenstava.

Osim tehničkih neusklađenosti postoji još jedan, ključan, razlog zašto nije moguće odrediti istovremeno održavanje lokalnih i parlamentarnih izbora. Redovni lokalni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine. Parlamentarni izbori nemaju čvrsto zadanu dinamiku zato što mogu biti prijevremeni, a u slučaju takvih izbora svim saborskim zastupnicima počinje teći novi mandat koji ponovno traje četiri godine. Dakle, u slučaju da se u svibnju istovremeno održe i jedni i drugi izbori, a godinu dana nakon toga budu održani prijevremeni parlamentarni izbori, sljedeći redovni lokalni izbori bili bi održani godinu dana prije sljedećih redovnih parlamentarnih izbora.

Posebne logike

Ministrovu ideju komentirao je Dragan Zelić iz GONG-a ustvrdivši da je riječ o dvije različite vrste izbora te da parlamentarni izbori imaju svoju logiku i kampanju, a lokalni svoju. Ustvrdio je da bi birači bili zbunjeni istovremenim održavanjem izbora, a političari bi imali problema sa slanjem izbornih poruka. Nije ni jasno kako bi stranke vodile istovremene kampanje za lokalne i parlamentarne izbore i bi li to uopće bilo moguće.

Zelić smatra da bi se otvorio prostor za manipulacije pa bi se kandidat za premijera mogao predstavljati i kao čovjek koji će rješavati lokalne probleme. Zelić je skeptičan i kako bi takav posao odradili birački odbori koji su na parlamentarnim izborima pokazali da imaju problema s brojenjem preferencijalnih glasova, a sada bi morali voditi računa o još četiri listića na lokalnim izborima.

– Bacaju se ideje iz rukava, a da se ne pozna izborni proces. Tako ministar ne bi smio govoriti, kritizirao je Zelić ministra Kuščevića i dodao da bi od ministra više volio čuti kako će urediti izborno zakonodavstvo, ujednačiti pravila i izborne jedinice za što ima vremena jer do europarlamentarnih izbora 2019. godine ne bi trebalo biti izbora.