Snimio Vedran KARUZA
Lani je u EU-u 14,1 posto radnika zaposleno privremeno, a u Hrvatskoj taj postotak je 19,9 posto. Samo četiri zemlje - Španjolska, Poljska, Portugal i Nizozemska imaju veći udio od Hrvatske
ZAGREB Svaki peti radnik u Hrvatskoj zaposlen je privremeno, bilo da je riječ o zapošljavanju na točno određeno vrijeme, preko agencija koje njegov rad iznajmljuju poslodavcima, što može biti i nekoliko sati tjedno, ili na sezonskim poslovima.
Pokazuje to jučer objavljeno izvješće Eurostata po kojem je Hrvatska među prvih pet zemalja Europske unije po tim oblicima zapošljavanja. U prosjeku je u Europskoj uniji čak 14,1 posto radnika u prošloj godini zaposleno na osnovu privremenih ugovora, a u Hrvatskoj taj postotak je 19,9 posto.
Samo četiri zemlje – Španjolska, Poljska, Portugal i Nizozemska – imaju veći udio od Hrvatske. Ako je i danas udio takvih nesigurnih zaposlenja 20 posto, a nema razloga vjerovati da se smanjio u odnosu na prošlu godinu, to znači da u Hrvatskoj čak više od 278 tisuća zaposlenih ima posao samo na određeno vrijeme jer je Državni zavod za statistiku u srijedu objavio da Hrvatska ima milijun i 390 tisuća zaposlenih.
Takvo privremeno zapošljavanje ipak ništa nije povećalo broj zaposlenih jer je on ostao gotovo jednak broju zaposlenih kakav je Hrvatska u prosjeku imala 2010. godine kad je udar globalne krize na njezino gospodarstvo bio na vrhuncu.
Smanjio se naravno i to drastično broj nezaposlenih ali to je više posljedica iseljavanja iz Hrvatske nego povećanja zaposlenosti. U zemljama u koje Hrvati najradije iseljavaju u potrazi za poslom, Njemačkoj, Austriji i Irskoj postotak onih koji imaju privremeni posao je znatno niži nego u Hrvatskoj.
U Njemačkoj je 12,6 posto, i Irskoj i Austriji upola manji nego u Hrvatskoj, 9,9 i 9,1 posto. U svim privremeni poslovi u najvećem su postotku u skupini mladih od 15 do 24 godine i veći je postotak žena koje se tako zapošljavaju.
Nestabilnost radnog mjesta, uz niske plaće, razlog je zbog kojeg mladi ljudi iseljavaju upozoravaju već godinama i hrvatski demografi ističući da ta nesigurnost odgađa i zasnivanje obitelji.
Nedostaje radnika
– I prije deset godina kad je stopa tih privremenih poslova ili ugovora na određeno bila oko devet posto, posebice što je najveći postotak bio među mladima i među ženama, upozoravali smo kakav će to imati utjecaj na iseljavanje i odluku mladih da zasnuju obitelj. To je jak potisni čimbenik na iseljavanje. Mladi ljudi nemaju sigurnu egzistenciju i tražit će je negdje drugdje ili će ostati u Hrvatskoj ali će ih nesigurnost natjerati da odgađaju rađanje djece, upozorava demograf Anđelko Akrap koji je i savjetnik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović.
On dodaje i da je u Hrvatskoj, kao uostalom i u Španjolskoj i Portugalu, i veliki udio turizma u gospodarstvu uzrok velikog broja sezonskih radnika, ali da se privremenih oblika zapošljavanja ne libe ni poslodavci u ostalim sektorima dok država nema ni plan ni novac kojima bi uskočila s nekim mjerama za ljude koji mogu računati samo na takvo zapošljavanje.
Hrvatsku udrugu poslodavaca, koja stalno upozorava na nedostatak radnika, pitali smo je li između ostalog i tako visok postotak privremenog zapošljavanja razlog što njihove članice teško pronalaze radnike.
Iz HUP-a odgovaraju da se poslovno okruženje stalno mijenja, a s njime i kupci, tržišta, konkurencija te upozoravaju na trend projektnog pristupa organizaociji poslovanja u kojem se sve veći dio djelatnosti tvrtke koji nije najuži »core« poslovanja tvrtke, radi preko vanjskih suradnika i preko povremenog angažiranja radne snage s tržišta.
Ističu da je u takvom okruženju najizazovnije malim i mikro tvrtkama koje su najizloženije nepredvidivim promjenama i okruženjem.- U takvoj tržišnoj situaciji, te uz zastarjeli i nefleksibilan Zakon o radu, određen broj poslodavaca bira ugovore o radu na određeno vrijeme, kažu iz HUP-a.
Dodaju da je jedan od faktora i sezonalnost hrvatskog gospodarstva koje je konačno počelo rasti u periodu 2016. godine kad je porastao i broj ovakvih ugovora. Ističu da posebice turizam i graditeljstvo, pa čak i jedan dio trgovine, imaju u sezonskim periodima povećanu potrebu za radnicima, no ta je potreba vremenski limitirana.
Poslovni modeli
– Ovome u prilog ide i produljenje turističke sezone što stvara sve veću potrebu za sve većim brojem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, pojašnjavaju iz HUP- a.
Podsjećaju i da je pojačan fokus hrvatskih poslodavaca na povlačenje sredstava iz EU fondova, pri čemu poslodavci zapošljavaju konzultante i ostale stručnjake na određeno vrijeme koje je potrebno da se izradi dokumentacija za prijavu projekata. Tvrde i da je digitalizacija promijenila oblike rada jer se ljudi sve više odlučuju na povremeni rad kod jednog poslodavca (freelancing).
– Poslodavcima je svakako u interesu privući i zadržati kvalitetne radnike na što duži period no moramo imati na umu da to sada zbog svih gore navedenih faktora više nije tako lako moguće te da se i poslodavci prilagođavaju novim situacijama i poslovnim modelima kako bi ostali što konkurentniji na tržištu, poručuju iz HUP -a.
Takav bi odgovor mogao značiti da se trendovi povećanja udjela ugovora na određeno neće tako skoro promijeniti.
