Požari su i dio plana pojedinaca kako bi se zemljište prenamijenilo u građevinsko / arhiva NL
Na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Šibensko-kninske županije ovoga je ljeta izgorjelo gotovo 39 tisuća hektara šume i šumskog zemljišta od ukupno 43 tisuće hektara izgorjelih šuma i šumskog zemljišta u cijeloj Hrvatskoj
Nakon što je naš list prvi upozorio na izmjene Zakona o šumama koje su u izradi, a predviđaju mogućnost prenamjene šumskog zemljišta po isteku sedam godina od požara, radna skupina Ministarstva poljoprivrede, koja radi na zakonu, taj je rok odlučila povećati na deset godina. U prvotnoj varijanti, on je iznosio pet godina.
Prema postojećem Zakonu o šumama iz 2005. godine, podsjetimo, opožarene se površine šuma ne može privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja, što znači da na mjestu nekadašnje šume mogu niknuti, primjerice, vinogradi, ali ne i apartmani ili slično, kao što će sada biti slučaj deset godina nakon požara. U prvotnom prijedlogu zakonodavca rok za prenamjenu zemljišta bio je samo pet godina od požara no kako je struka predložila minimalno deset godina, radna skupina je nakon javne rasprave zaključila da će rok onda iznositi kompromisnih sedam godina. Nakon medijskih napisa unatrag nekoliko dana, međutim, odlučeno je da će rok ipak biti podignut za još tri godine.
Zakon je u javnoj raspravi bio od početka kolovoza do početka rujna, i najviše se primjedbi struke i drugih odnosilo na moguće namjerno podmetanje požara zbog prenamjene šuma, uz prijedlog da rok prenamjene ne može biti manji od deset godina od požara. Na kraju se ide u tom smjeru, pri čemu iz Ministarstva poljoprivrede napominju da će se i nakon deset godina od požara buduća namjena šuma i šumskog zemljišta planirati kroz prostorne planove jedinica lokalne i područne samouprave, uz njihovu prethodnu suglasnost.
Na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Šibensko-kninske županije ovoga je ljeta izgorjelo gotovo 39 tisuća hektara šume i šumskog zemljišta od ukupno 43 tisuće hektara izgorjelih šuma i šumskog zemljišta u cijeloj Hrvatskoj. To je čak šest puta više izgorjelih hektara u ove tri županije nego lani, i sedam puta više nego 2015. godine.
