ZAGREB – Dok je Vlada još branila svoju mirovinsku reformu, posebno se hvalila time kako je uz redovito usklađivanje mirovina, u kolovozu ove godine za dodatnih 3,13 posto izvanredno povećala primanja 253 tisuće umirovljenika kojima je određena najniža mirovina.

No, to dodatno povećanje od prosječno pedesetak kuna mnogima je, među umirovljenicima zapravo značilo da raspolažu s manje novca. S povećanjem mirovine prešli su granicu prihoda koja im je jamčila da će država za njih plaćati dopunsko osiguranje.

Viša mirovina značila je da sada moraju odvojiti 70 kuna za dopunsko osiguranje, pa je za njih povećanje mirovine značilo gubitak. Upozoravale su i kod prijašnjih usklađivanja umirovljeničke udruge na taj apsurd, a ministri su odgovarali da će pokušati pronaći rješenje za problem, odnosno da će se razmisliti o podizanju dohodovnog cenzusa na osnovi čega se ostvaruju pravo na dopunsko osiguranje na teret države.

No, i dalje samci koji primaju više od 1.939,39 kuna mirovine ili oni koji žive u kućanstvu gdje je prihod po članu obitelji veći od 1.516, 32 kune moraju plaćati policu dopunskog osiguranja. To znači da su s dva redovita usklađivanja umirovljenici koji su prešli taj prag i za pet kuna, izgubili pravo na besplatno dopunsko osiguranje.

Dohodovni cenzus

Po svemu sudeći takvo stanje će ostati do kraja mandata sadašnje Vlade, jer u Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstava zdravstva za sljedeću godinu, objavljenom u javnom savjetovanju, nema Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.

U Sindikatu umirovljenika Hrvatske su izračunali da će u rujnu nakon drugog ovogodišnjeg usklađivanja još desetak tisuća umirovljenika izgubiti pravo na besplatno zdravstveno osiguranje zbog minimalno povećane mirovine i povišice najniže mirovine za 3,13 posto. Zato pozivaju ministra zdravstva Milana Kujundžića da odobri hitno utvrđenje prihodovnog cenzusa u visini hrvatske linije siromaštva od 2.496,5 kuna za samca.

Napominju i da je kod prošlog usklađivanja na proljeće više od tri tisuće umirovljenika dobilo mirovine veće za 40-50 kuna, ali su izgubili besplatno dopunsko osiguranje, te su morali početi plaćati po 70 kuna mjesečno, čime je saldo usklađivanja za njih negativan.

– Sada će 250 tisuća onih s najnižim mirovinama doći u rizik gubitka dopunskog zdravstvenog osiguranja – upozoravaju iz Sindikata umirovljenika.

Dohodovni cenzus, na osnovi kojeg se određuje pravo na besplatno dopunsko osiguranje nije se mijenjao 15 godina, iako su u međuvremenu rasli i troškovi života i plaće i mirovine. U tom razdoblju su, primjerice, mirovine porasle za oko 34 posto, a plaće za čak 54 posto.

No, svi oni koji, kao samci, dobivaju mirovinu veću od 1.939 kuna moraju plaćati dopunsko osiguranje, ako ne žele snažnije participirati u troškovima svog liječenja, iako su i službeno u skupini koja je ostala ispod linije siromaštva.

Društvo nejednakosti

Sindikat umirovljenika napominje i da se u posljednjih sedam godina broj korisnika polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio za više od 200 tisuća, odnosno s 944 tisuće na sadašnjih oko 743 tisuće. Među onima koji imaju to pravo je oko 163 tisuće umirovljenika, ali sa svakim povećanjem pa tako i rujanskim od dva posto njihov se broj smanjuje.

– Takvo je postupanje neshvatljivo, tim više što su istovremeno povećane mirovine. Upozoravaju i na to da je svaki treći građanin Hrvatske stariji od 65 godina potonuo u siromaštvo, te da trenutačno stanje stvara društvo nejednakosti i uzrokuje situacije u kojima umirovljenici zbog neznatnog povećanja mirovine ostaju bez dopunskog osiguranja.

Kad je u pitanju i najniža mirovina koju je država odredila za oko 207 tisuća korisnika radničkih mirovina, oko 34 tisuće poljoprivrednika i gotovo 13 tisuća bivših obrtnika, pa je tako, primjerice, radniku s 35 godina staža zajamčila mirovinu od 2.251 kunu, koja se umanjuje za prijevremeno umirovljenje.

Stručnjaci godinama upozoravaju da bi se novac namijenjen za najniže mirovine bolje podijelio ako bi se pravo na najnižu mirovinu ostvarivalo na osnovi imovinskog cenzusa, a ne samo na osnovi statusa.

Na taj bi se način po njima onda odredilo i pravo na korištenje besplatnog dopunskog osiguranja pa bi na njega pravo imali oni koji doista teško žive, a ne oni koji imaju niska mirovinska primanja, ali ostvaruju dodatne prihode od imovine.

No, Hrvatska je još daleko od toga da doista imovinski cenzus bude kriterij za ostvarivanje bilo kojeg prava, pa tako i onog na besplatno dopunsko osiguranje.

Negodovanje Sindikata umirovljenika

Zbog toga je i na Vladinom portalu e-savjetovanje svoje negodovanje iznio Sindikat umirovljenika Hrvatske, koji ističe da već nekoliko godina traže izmjene spomenutog zakona, kako bi se utvrdio novi cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna.

Otkrivaju da su od rujna 2018. godine umirovljeničke udruge u više navrata pregovarale s dužnosnicima Ministarstva zdravstva te da su stekao dojam da će se novi cenzus utvrditi još ove godine. Iste najave je, podsjećaju iz sindikata umirovljenika, davao i bivši ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.