VELIKA BORBA ZA HRVATSKU NARODNU BANKU Može li Prka ugroziti Vujčićevu poziciju?

Boris Vujčić, iako bivši kadar Zorana Milanovića, vjerojatno ostaje u Plenkovićevom timu, iako se priča da je u kombinaciji i Božo Prka. Izglednije su, pak, promjene u redovima viceguvernera

RIJEKA Guverneru Hrvatske narodne banke Borisu Vujčiću u srpnju istječe mandat, a iako se činilo vrlo izglednim da će mu biti ponuđen novi, sada izgleda da taj »reizbor« ipak neće proći bez političke borbe. Vujčić je nedavno istaknuo da je suradnja s premijerom Plenkovićem vrlo dobra, a pogotovo se referirao na projekt uvođenja eura. U listopadu su Vlada i HNB predstavili Strategiju uvođenja eura, i to je platforma na kojoj su se Vujčić i Plenković našli. Prvi je dobio prostor da se dodatno razmaše monetarnim i znanjem o europskim integracijama, kao i svojim vezama u Bruxellesu i Frankfurtu, dok je predsjedniku Vlade velika pompa oko eura odgovarala da bi se skrenula pažnja s kaosa u Agrokoru. Tako su otvoreno slane poruke da nam kao narodu treba novi strateški cilj i integrativni faktor, a on je, eto, pronađen baš u euru. Netom upitan o novom mandatu, Vujčić je pristojno kazao da će o tome odlučivati Sabor, no nije propustio istaknuti da je bio zamjenik glavnog pregovarača za ulazak zemlje u EU (što je faza iz koje dobro poznaje Plenkovića, op.a.), te bi, kaže (misleći na uvođenje eura), »na neki način, u idućih pet, šest godina ovo trebao biti dovršetak u potpunosti tog projekta«. Vujčić je tako podvukao logičnost svog reizbora, a nekima je upravo to upalo u oči kao signal da mu se stolica možda ipak trese. Politika često ne slijedi logiku, učinkovitost u obavljanju posla nije uvijek kriterij, a i ova se Vlada iskazala u tome. Ako Vujčiću to pođe za rukom, ako dobije novi mandat, bit će među rijetkim Milanovićevim kadrovima koji su ostali u Plenkovićevom timu.

Euro kao adut

No, nije uvođenje eura Vujčićev jedini adut; koliko god se i središnjoj banci htjela nakalemiti odgovornost za stanje u Agrokoru, guverner je u više navrata dokazao kako je HNB jedna od rijetkih institucija koja je u ovom slučaju odradila posao. I da se ne naplate sva potraživanja svih povezanih tvrtki, bankarski sustav ostao bi siguran i stabilan. Plenkoviću, dakle, ako podlegne pritisku i željama iz vlastite stranke, ali, moguće je, i koalicijskih partnera, argument za neproduljenje mandata neće moći biti Agrokor. No, tvrde upućeni, izglednije je da će do promjena doći u redovima viceguvernera. Naime, mandat u srpnju istječe i zamjeniku Relji Martiću, te viceguvernerima Vedranu Šošiću, Damiru Odaku i Tomislavu Presečanu.

Kritički istup

Što se potencijanih kadrova za mjesto guvernera tiče, a pogotovo za viceguvernerska mjesta koja se dakle također dijelom upražnjavaju, spominjalo se više imena. Spominjala se tako i Martina Dalić, koja se iz Vlade navodno trebala »zarotirati« u HNB, no nakon najnovijih potresa u upravljanju Agrokorom, sve je manje onih koji misle da je to izgledni scenarij. U nekim se kombinacijama spominje ime Velimira Šonje, ekonomista s dugim stažem u bankarskom sektoru te Maruške Vizek, ravnateljice Ekonomskog instituta, koja često kritički istupa spram tekuće monetarne politike. Mnogi bi u rukovodstvu HNB-a rado vidjeli Marijanu Ivanov, profesoricu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kojoj je monetarna analiza uža specijalnost. Ime koje najviše zvoni jest Božo Prka, iskusni bankar koji napušta čelnu poziciju u PBZ-u, a mnogi misle da se ipak još neće povući u mirovinu. Prka je bio ministar financija u jednoj od HDZ-ovih Vlada, dok je guverner bio Marko Škreb, a iako je kasnije dugo bio na čelu velike strane banke, koju je vodio iznimno uspješno, nije izgubio ni imidž nacionalno osviještenog financijaša, što god to značilo. Unutar HDZ-a Prka vjerojatno ima pobornika koji bi ga rado vidjeli na nekoj od funkcija u središnjoj banci, ako ne i na ključnoj. Međutim, Vujčić se i dalje pokazuje kao najlogičniji izbor, kozmopolitski nastrojen, komunikacijski jak, prati ga glas da je »dobar sa svima«.