Bivši međunarodni sudac i član Komisije nogometnih sudaca Hrvatskog nogometnog saveza Domagoj Vučkov / Foto Ivica TOMIĆ
Jedna od mogućnosti jest kupnja pet kombija u kojima će sudac koji procjenjuje situacije biti izoliran. Druga mogućnost je osposobljavanje jedne centralne jedinice u kojoj će, u istoj zgradi, pet sudaca biti izolirano svatko u svojoj sobi, a treća opcija je posebna soba unutar svakog stadiona – kaže Vučkov
Derbi između »Dinama« i »Hajduka« bio je okidač, loše suđenje glavnoga suca Tihomira Pejina i njegovih pomoćnika povelo je prvu ozbiljniju priču o VAR-u na hrvatskim prvoligaškim terenima. Dakle, video-tehnologija kao potpora sucima, da ili ne?
– Apsolutno sam za uvođenje VAR-a – kaže Domagoj Vučkov, nekad uspješni hrvatski međunaordni sudac, a danas jedan od članova Komisije za suđenje Hrvatskoga nogometnoga saveza. – Isti bi odgovor bio i da sam još uvijek aktivan sudac. Bio bih zahvalan da sam imao mogućnost uz pomoć video analize lakše donositi odluke poslije nekih dvojbenih situacija u igri i, naravno, smanjiti broj pogrešaka.
U kojim situacijama valja primjenjivati VAR?
– Da se razumijemo, pogrešnih odluka će biti čak i uz prisustvo VAR-a. Ajmo ovako, i vi i ja smo cijeli život u nogometu, i svatko od nas je kompetentan u svom segmentu posla, a opet se oko neke odluke nećemo složiti kao i mnogo puta u prošlosti. Evo, uzmimo primjer situacije kod dosuđivanja kaznenog udarca za “Osijek” protiv “Rijeke” u prošlome kolu. Ja sam sto posto siguran da će od deset sudaca ili od deset ljudi koji prate nogomet, omjer biti ili 5:5 ili 8:2, a pritom uopće ne želim govoriti o tome u korist koje odluke će biti takav omjer.
Njemačka Bundesliga koristi VAR, ali nema nekog oduševljenja. I dalje su redovite rasprave i polemike o sudačkim odlukama, pogotovo po pitanju odredbi kada se primjenjuje. Doduše, bilo je i vrlo svijetlih trenutaka i korekcija. Troškove VAR-a pokriva liga, oni iznose 1,8 milijuna eura za sezonu, a i dalje je ostao jednak broj sudaca na terenu. Engleska Premier liga još nije uvela VAR, ali testira se u FA kupu. I ne ide baš po planu. Nedavno je na utakmicama Chelseaja i Manchester Uniteda uzrokovao duge stanke, a odmah su dovedeni u pitanje suci koji odlučuju iza kamere. Tako je VAR poništio regularan gol Juana Mate protiv Huddersfielda. Iako je najavljeno uvođenje u sezoni 2018/19. sezone, FA to još nije potvrdio.
U Španjolskoj se VAR sigurno uvodi od iduće sezone, a u Italiji je već na snazi. I, baš kao i u Engleskoj, ima puno kontroverzi. Opet nije potpuno jasno kada se upomoć poziva tehnologija, suci je različito tumače, a pokazalo se da i nakon pregledavanja za navijače čistih situacija, suci pogriješe!? Troškove pokrivaju savez i liga, a broj sudaca ostao je isti: dvojica koji su bili iza gola sad su se preselili u kabine iza kamere. I Francuzi je planiraju uvesti VAR od iduće sezone, ali imaju tehničkih problema: nakon incidenta na utakmici Troyes – Amiens liga je raskinula ugovor s tvrtkom Goal Control, koja je vodila i opremala gol-tehnologiju.
Netko će kontakt tijelima u namjeri da se dođe do lopte okarakterizirati kao remplanje, a netko kao prekršaj za najstrožu kaznu. Sudac će imati priliku još jednom pogledati situaciju i… Što sad? Osobno smatram da takve situacije ne bi rebalo procjenjivati. Treba procjenjivati samo egzaktne situacije, je li netko igrao rukom izvan ili unutar kaznenog prostora, je li nečija ruka bila uz tijelo ili pod devedeset stupnjeva, da li je kod klizećeg starta igrač najprije odnio loptu ili udario u nogu protivnika… Jer, katkad je u takvim situacijama stvarno teško donijeti ispravnu odluku i tada bi VAR apsolutno bio od velike pomoći sucima.
Ozbiljan projekt
Uvođenje video podrške na hrvatskim terenima iziskuje znatna financijska sredstva?
– E, to je glavno pitanje. Jer, uvoditi VAR na način da nešto improviziramo bilo bi potpuno pogrešno. Amerikanci su uveli VAR i njih je, prema mojim saznanjima, to koštalo oko milijun dolara, a pripremali su se između šest mjeseci i godinu dana prije negoli su uveli VAR. Toliko je trajala edukacija, mjerodavni ljudi ukazivali su američkim sucima što trebaju gledati, kako trebaju gledati, na što moraju skrenuti pozornost… Što se Hrvatske tiče, imamo nekoliko mogućnosti. Dakle, s obzirom na to da u se u svakom kolu HNL-a igra pet utakmica, jedna od mogućnosti jest kupnja pet kombija u kojima će suci koji procjenjuju situacije biti izolirani.
Druga mogućnost je osposobljavanje jedne centralne jedinice, recimo u Splitu, u kojoj će, u istoj zgradi, pet sudaca biti izolirani svatko u svojoj sobi, u kojoj će imati barem dva monitora i online u realnom vremenu javljati svoje odluke sucu utakmice za koju budu zaduženi. Treća opcija je posebna soba unutar svakog stadiona. Dakle, riječ je o vrlo ozbiljnom projektu koji ne smije trpjeti bilo kakve improvizacije. Kada spominjem improvizacije, ispričat ću vam jednu anegdotu, a neću reći iz koje je zapadnoeuropske države. U razdoblju eksperimentalnog uvođenja VAR-a, spomenuti sudac, zadužen za asistenciju video-analizom, bio je smješten u kombiju van stadiona.
Tijekom utakmice se dogodila jedna vrlo dubiozna situacija i sudac na terenu je donio drukčiju odluku od one koju je očekivala domaća publika. Vrlo brzo se tribinama proširio glas da je odluku donio sudac koji djeluje u okviru VAR-a, a ne onaj na terenu i gomila je vrlo brzo okružila taj kombi i pokušala silom doći do njega. Dakle, kod uvođenja VAR-a, između ostaloga, moramo misliti i na aspekt sigurnosti. Da zaključim, HNS u prvom redu po mora postaviti pitanje ima li novaca za tako velik projekt.
Uzmijaći u obzir tu činjenicu, možemo li u skorijoj budućnosti očekivati na VAR u HNL-u ili ne?
– Moje je mišljenje da VAR nije moguće tako brzo uvesti na hrvatske terene. Kad kažem brzo, mislim da nije moguće u idućih šest mjeseci. O godini dana već možemo razgovarati, ali potrebno je izabrati nit vodilju kojem smjeru ići, dakle uzeti u obzir sve one opcije koje sam prethodno spomenuo. I, naravno, moramo educirati suce.
Specifična država
Postoji li u Hrvatskoj relevantan kadar za provođenje VAR-a?
– Apsolutno. Bio sam proteklog vikenda bio na seminaru sudaca Druge HNL u Medulinu, temperatura je bila ispod nule, puhalo je kao da se voziš na motoru pri brzini od 250 kilometara na sat, ali svejedno smo bili prisiljeni dati sucima trčati norme. I mogu vam reći da su to odradili jako dobro, istrčali su yo-yo test koji istrče i suci koji sude Ligu prvaka. Da bi bili tako pripremljeni, moraju itekako ulagati u sebe. Dakle, Hrvatska ima sudaca koji žele i ulažu u sebe, vjerujem da im prilagodba na VAR ne bi teško pala.
Što čini vaša komisija da se u javnosti promijeni percepcija prema hrvatskim sucima?
– Na početku prvenstva uputili smo poziv novinarima i predstavnicima klubovima da budu gosti na našem sudačkom seminaru kako bismo ih upoznali s novinama u pravilima nogometne igre, željeli smo da se međusobno upoznamo, da steknu uvid u naš rad, jer sudačka organizacija mora biti otvorena prema javnosti… Znate kakav je bio odaziv? Došao je samo jedan novinar i dvojica ili trojica predstavnika klubova. S druge strane, kada treba procijeniti neku odluku, onda su svi stručni i svi sve znaju. A zapravo ne znaju, jer su se pravila u nekim segmentima značajno promijenila.
U kojoj bi mjeri VAR smanjio pritisak na hrvatske suce?
– Mi smo, po tom pitanju, specifična država. Već izvjesno vrijeme javnost nema povjerenja u hrvatske suce i od toga ne treba bježati, ali… Nije se povjerenje izgbilo samo poslije ovoga posljednjega derbija, nije ga bilo ni prošle sezone. Tada je došlo do određenih promjena na bolje kad je počela djelovati komisija za suđenje u novom sazivu na čelu s Antom Kulušićem, ali i svima nama koji smo mu pružili potporu. Suci su izvanredno sudili završnicu prošle sezone, pogrešaka je bilo, ali one su bile svedene na najmanju moguću mjeru. Osigurali smo ravnopravne uvjete svim klubovima, a to je suština. Nepovjerenja ima i uvijek će biti, i nije samo Hrvatska po tom pitanju specifična. Grci su poznati po tome, Srbija i BiH nisu različiti, Makedonci također, nije lako suditi niti u Turskoj, nije ni u Italiji, iako je tamo puno lakše s obzirom na izraženu nogometnu kulturu. Ja samo želim ukazati da bi vi novinari morali biti puno oprezniji kada uz hrvatske suce vezujete riječi ukrao, oteo i slične.
Novinarska moć
Neki su, priznat ćete, dali povoda da se na taj način o njima govori. Katkad se jasno razlikuje namjera od pogreške?
– Ne kažem da toga nema, samo želim reći da morate biti sigurni u to što govorite. Sudac nekad jednostavno pogriješi. Ako za nekoga suca napišete da je namjerno pogriješio na štetu jednoga kluba, onda ste ga optužili za mito, a ako je to točno, onda je tom sucu mjesto iza brave. Doduše, znam puno novinara koji će napisati da je sudac nekome nešto ukrao, a da pritom ne misle doista u tom smjeru, nego misle da je pogriješio. Vi novinari imate veliku moć i znate napraviti neizdrživu atmosferu, osjetio sam to u nekoliko navrata na svojoj koži dok sam bio aktivan sudac. Razmišljao sam puno puta na način da sam rekao samome sebi: Što meni sve ovo treba za 2.600 kuna?
Kakva su vaša iskustva s VAR-om u zemljama u kojima se provodi?
– Znam da će većina nogometnih zaljubljenika odmah reći da će VAR uništiti draž, ubiti utakmicu… U redu, imamo primjera da to pregledavanje snimke potraje, da igrači stoje na terenu i čekaju konačnu odluku… Jednako tako znam da će mnogi dok budu čitali ovaj tekst reći: Što sad ovaj Vučkov tu palamudi? Jer, ista bi pravila u nogometu trebala vrijediti za sve sudionike, a ne samo za one koji se natječu u prvoligaškim natjecanjima ili u Ligi prvaka. Hoće li nogomet biti isti sport ako ne osiguramo jednako uvjete nogometašima koji igraju Prvu HNL i Prvu županijsku ligu? Tako razmišljaju ljudi iz IFAB-a, tijela koje pri FIFA-i mijenja i donosi pravila nogometne igre. Oni žele jamčiti identične uvjete na svim razinama natjecanja. Ja sam, osobno, skloniji razmišljanju da VAR treba vrhunskom proizvodu, Ligi prvaka, Europskoj ligi i najvišem rangu natjecanja na nacionalnoj razini… To su ipak ozbiljna natjecanja.
