Na Prvom programu HRT-a u utorak s početkom u 22 sata bit će prikazana posebna emisija o školstvu “Ima li što novo?” urednice i novinarke Sunčice Findak.

Kraj još jedne školske godine vrijeme je za posebnu emisiju o školstvu u kojoj ćemo podvući crtu i čuti što se sve događalo u našim školama ove godine i koje se sve promjene očekuju.

Što će donijeti projekt cjelodnevne škole, hoće li učitelji morati mnogo učiti za te promjene, zašto se uz rezultate ispita državne mature svake godine dodatno povećava i broj prijamnih ispita na fakultetima, koji se novi strukovni programi uvode, kako stati na kraj raznim oblicima stresa i vršnjačkog nasilja u školama.

Na sva pitanja odgovore će dati ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, psihologinja Nataša Jokić Begić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje Mile Živčić, učiteljica Sanja Rašo Čar i ravnateljica OŠ “Milan Sekulić” Lovinac Marija Tonković.

Prave priče o školstvu

S krajem školske godine završava i jedinstven serijal priča o školama u središnjem nedjeljnom Dnevniku “I mi idemo u školu”, iznimno gledani i popularni prilozi o školama, malim i velikim, od kojih neke nitko nikada nije posjetio, a kamoli napravio prilog. Sve su to škole koje imaju svoje specifičnosti, a ti minidokumentarci od tri minute samo im daju poticaj za još i još ideja.

– Posljednja priča na kraju ove nastavne godine je 80. priča, iz osnovne škole u Nuštru. U ovih godinu i pol, koliko se emitira svake nedjelje ovaj serijal, proputovala sam više od oko 25 tisuća kilometara. Iako je to velik i naporan projekt, nije mi bilo teško ni jednog prijeđenog kilometra kada posjetim škole i vidim te divne, skromne ljude kako predano rade i dobro je što su ih naši gledatelji upoznali.

I mogu još jednom samo ponoviti da sam stvarno sretna što imam veliku potporu urednice IMS-a, koja je odmah prepoznala vrijednost ovog jedinstvenog serijala. Dogovorene su škole i za jesen, otkrit ćemo da je prva na redu jedna zanimljiva škola na Braču, ističe Sunčica Findak, autorica rubrike “I mi idemo u školu”, pa dodaje:

– Pitaju me često – kako ste došli do nas, kako to da radite priču o nama? Pa nitko nas nikada nije posjetio. Kažem im – vidim da imate zanimljive projekte i znam da će to našim gledateljima biti zanimljivo.

Povratne informacije su odlične, kada ljudi vide te škole i mjesta za koje nikada nisu primjerice čuli, ugodno se iznenade. To su prave priče o školstvu i nije mi teško napraviti silne kilometre da bih došla do neke škole, pogotovo kad znam koliko će njima značiti da svi vide koliko truda i ljubavi ulažu u svoj posao.

Foto: RENATO BRANĐOLICA

Podvlačenje crte

Emisija “Ima li što novo?” i serijal “I mi idemo u školu” povodi su za razgovor s HRT-ovom urednicom i novinarkom Sunčicom Findak, dugogodišnjom stručnjakinjom za pitanja školstva, s kojom razgovaramo o temama koje su obilježile proteklu školsku godinu.

Najavljujemo posebnu emisiju o školstvu “Ima li što novo?”, kojom ćete zaključiti još jednu školsku godinu. Što biste rekli, po čemu je protekla školska godina bila specifična? Jesu li se u tom razdoblju u školstvu dogodile kakve pozitivne, odnosno negativne promjene?

– Da, posebna emisija o školstvu “Ima li što novo?” emitira se već sedmu godinu na početku i kraju školske godine. Podvući ćemo crtu nakon još jedne godine u školskim klupama, bez zaštitnih maski, online nastave, no sve je to ostavilo itekakvog traga, posebice, čini se, na naše učenike.

Tako da je ovo jedan od odgovora – pozitivno je što su ponovo u školskim klupama, a negativno što su upravo te prethodne godine dovele do brojnih negativnih posljedica.

Ta odvojenost od škole, prijatelja, učitelja, izoliranost. Nevjerojatno koliko je to utjecalo na njih. Malo se o tome govori u javnosti, ali neke me stvari koje se događaju s našim mladima – plaše.

I zato ću ponoviti, ono što naglašavam u mnogim svojim prilozima – u školama treba još više stručnih suradnika, pedagoga, psihologa, defektologa. To će svakako biti jedna od tema emisije, kao i projekt cjelodnevne škole, državna matura i još neke aktualne teme.

Materijal za dokumentarac

Jeste li u svome radu podjednako posvećeni i osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju? Koji su, prema vašem mišljenju, najveći izazovi, što jednog, a što drugog sustava?

– Jednako smo u Redakciji školstvo i znanost IMS-a posvećeni osnovnim i srednjim školama, visokom školstvu i znanosti. Pratimo sve aktualnosti, ali tu je najvažnije istraživačko novinarstvo.

Primjerice, ja nikada nijednu temu ne napravim, a da ne proučim i usporedim s europskim, odnosno svjetskim istraživanjima, trendovima.

Tako je i jednostavnije gledateljima objasniti što se to kod nas uvodi u školstvu, a kako je to u drugim državama. Najveći izazov što se tiče osnovnog školstva bit će uvođenje cjelodnevne škole, ali i još uvijek previše izostanaka i “trčanje” za ocjenama, a u srednjoj, pak, upravo te nerealne ocjene koje učenici donose “u miraz” iz osnovne škole, te petice koje ubrzo postanu dvojke i trojke.

Velik izazov bit će moderniziranje strukovnih smjerova, ali i ponovo zainteresirati učenike da se školuju za, primjerice, zidare, fasadere, vodoinstalatere koji se traže, kako se kaže, svijećom.

Kraj školske godine donosi i završetak vašeg serijala o školama “I mi idemo u školu”, koji je jako dobro primljen, i koji pogotovo hvale nastavnici i učenici upravo tih škola koje “nitko nikad nije posjetio”. Po kojem ste ključu birali koje ćete škole posjetiti? Kakve su reakcije djelatnika i učenika te gledatelja?

– Taj serijal je nešto najbolje u mojoj novinarskoj karijeri. I prije sam putovala i radila razne školske priče i primijetila koliko su ti ljudi sretni kada vide da ih se netko sjetio, da je netko prepoznao njihov rad i trud.

I rodila se ideja, predložila sam je, urednica IMS-a Katarina Periša Čakarun odmah je rekla – super. I evo, više od 25 tisuća kilometara nije bilo uzalud. Priče su hit i imaju jako mnogo pregleda na društvenim mrežama, stalno dobivam poruke.

Budući da moje cure u redakciji – Irena Košar, Dominik Bratović Vela i Vlatka Kalinić – čim se vratim s puta odmah sav materijal pohranjuju, dosta je neobjavljenog materijala s tih putovanja iz škola i stalno me nagovaraju da napravim i dokumentarac “I mi idemo u školu”.

Hoćemo li možda u sljedećim nastavcima vidjeti i koju školu iz Primorsko-goranske županije?

– Primorsko-goranska županija itekako je dobro bila zastupljena u serijalu. Objavljeno je čak 11 priča i zaista su sve škole, i osnovne i srednje, baš zanimljive: Klana, Vrbnik, Lovran, Mošćenička Draga, Mali Lošinj, Dobrinj, Bakar, Rijeka, Crikvenica, Čabar, Fužine. Ali, naravno, imam u planu još priča iz te županije.

Foto: RENATO BRANĐOLICA

Učenici su divni

Koliko općenito vaše emisije i priloge gledaju djeca, učenici, studenti, kad znamo da mladim generacijama televizija možda više nije “glavni” izvor informiranja. Što oni kažu?

– To je istina, da im televizija nije, ja bih rekla – jedini izvor informacija. Ali začudili biste se koliko mi upravo oni pišu da posjetim njihove škole.

Odlično surađuju na snimanjima, voljeli bi biti televizijski novinari, mnogo toga ih zanima, a u koju god školu dođem, mole me za kratki intervju za njihov školski list, a pitanja su otprilike ovakva: kako ste se odlučili baš za našu školu, kako se postaje televizijski novinar i slično.

I onda, naravno, slijedi njihovo pitanje: možemo li na svojoj Facebook stranici najaviti da će biti prilog o našoj školi? Eto, takva je komunikacija s učenicima. Divni su, toliko pozitivnih priča ima da mi je puno srce.

U jednom ste od zadnjih intervjua za naš list izjavili kako vas veseli ovaj posao jer zahvaljujući njemu možete na nešto utjecati, ukazati, argumentirano kritizirati, i nešto promijeniti. Možete li izdvojiti neke konkretne promjene koje su se dogodile u našem obrazovnom sustavu zahvaljujući vašim emisijama, ali i Redakciji za školstvo i znanost u IMS-u HTV-a općenito?

– Ako kažem da iz naše Redakcije za školstvo i znanost nije morao izaći nijedan demanti, to dovoljno govori o tome koliko ozbiljno shvaćamo svoju ulogu i kako se nikada nismo “upecale” i pustile neprovjerenu ili neistinitu informaciju. Mislim da je to jako važno.

Ako dopustite, ne bih nabrajala koje su promjene uvedene, primjerice, nakon mojih priloga tijekom svih ovih godina rada. One su sada postale sastavni dio školstva. Neke sam i u prijašnjim intervjuima navela pa da se ne ponavljam. Ali ono što je važno, naše su priče i teme iz školstva i znanosti prisutne svaki dan u našim informativnim emisijama. Uza sve to, imamo i tjednu polusatnu emisiju “Indeks” koja se emitira gotovo 20 godina, a redatelj je fenomenalni Alceo Marti.

Dosta nelogičnosti

Izjavili ste također da je potrebno promijeniti odnos društva prema obrazovanju općenito, prema prosvjetarima i početi više ulagati u to područje. Mislite li da je to izvedivo, ili je to nešto o čemu će se samo još dugo govoriti, ali bez konkretnih pomaka nabolje?

– Na obrazovanju kao jednom od najvažnijih područja u državi ne treba štedjeti. Kao, naravno, ni na plaćama prosvjetara. Ali ono što zabrinjava, i to jako, jest činjenica da mnogi više ne žele raditi u školi. Otvoreno to kažu. I to je stvarno znak za uzbunu. I ne samo oni iz STEM područja.

Nastava je u mnogim školama nestručno pokrivena, posebno iz nekih predmeta. Učenici ne dobivaju adekvatno obrazovanje i naravno da nastaju problemi na kojekakvim testovima koji propituju njihovo znanje. Pa zato nisu trebali biti provedeni iznimno skupi nacionalni ispiti da bi se to provjerilo.

I to još na sredini drugog polugodišta. Pa nam pišu profesori i roditelji: moje dijete nije ništa taj ožujak radilo, nego se samo čekalo pisanje tih nacionalnih ispita.

Oduzeli smo im još mjesec dana da bismo doznali što? Svi mi u redakciji napisali smo unaprijed kakvi će biti rezultati – mogu vam pokazati rezultate. Dakle, koje predmete su najlošije napisali?

Upravo one u kojima je nastava nestručno pokrivena. Zanimljivo. Nacionalni ispiti, ako će se provoditi svake godine, imali bi smisla kada bi prerasli u malu maturu, ali ministar obrazovanja decidirano je rekao da male mature neće biti. Tako da tu ima dosta nelogičnosti.

Za kraj, što nam pripremate za početak školske godine?

– Za početak školske godine 4. rujna emisija “Ima li što novo”, nastavak serijala “I mi idemo u školu”, ima još ideja, ali… Vidjet ćemo.