“Tko smo mi? ili Djeca svemira. Izazovi i nova pitanja” nova je knjiga autora profesora emeritusa Ante Simonića u kojoj propituje različite teme vezane za ljudski život i civilizaciju te opće znanje, od onih koje se bave samom kategorijom života, smrti, duhovnosti, jezika, znanja, pisma, obrazovanja, rada, vremena, rata, mira, ljepote, umjetnosti, civilizacije umjetnosti te raznih drugih tema.

Kako je kazao autor, svim temama koje su zastupljene u knjizi, bavi se desetljećima, no sada ih na jedan nov način povezao u cjelinu, dodavajući i nešto novo.

Da svima bude razumljivo

– Pitanje je, mi ljudi, pojedinačno, zajedno, obitelji, narodi, tko smo mi, što nas to povezuje i što nas to razlikuje od drugih živih bića, koje je naše mjesto u svemiru, hoćemo li ga ikad spoznati te koja je naša uopće sudbina.

Pitanja su to i teme, od onih koja se vežu za osobne karakteristike svemira, za Sunčev sustav, Zemlju, život, ljude, svijest, um, ljubav, rat, mir, filozofiju, umjetnost, matematiku, znanost, sve su to teme u knjizi. Možemo reći životne teme, jer i sam naslov knjige jest, kao i opće pitanje – tko smo mi?, ističe Simonić.

Iako je nekad pisao o tome, kaže debele knjige, sada je sve pokušao sažeti i prikazati tako da i onima koji nemaju neka filozofska, znanstvena ili medicinska znanja, bude razumljivo.

Također, kaže kako ono o čemu govori nije pojednostavio, jer bi to značilo kakvo iskrivljavanje, već je sve, pa i opseg, prilagodio današnjemu stanju i vremenu te općoj užurbanosti.

O tome kako i od kad interes za takvim temama koje se ponekad i odmiču od njegova primarno medicinskog područja postoji, profesor naglašava kako je, između ostalog, predavao i filozofiju znanosti i teoriju znanosti, što je uvijek bilo propitivanje onoga što i sam radi, ima li to svrhu te što (time) otkriva.

– Kad otkrijete penicilin, pa gljivica mutantum izlučuje penicilin milijunima godina, u pozadini svega toga nameću se pitanja poput onih što ja to otkrivam, tko je vlasnik toga znanja, je li ono u cijelosti dokučivo, može li se ono zlouporabiti, od atomske energije do umjetne inteligencije i tako dalje.

Propitujem stvari, fenomene, od prošlosti svijeta do današnje situacije i toga kuda idemo. Naime, bez propitivanja korijena ne znamo gdje ćemo stići.

Također, pitanje je, između ostalog, u tome svemu, koja je uloga tehnologije koja je od velike koristi, jer živimo u doba kad se ugrožava bioraznolikost, kao i sam život.

Dominantno je i valjalo je u knjizi istaći neke ključne činjenice koje će potaknuti razmišljanja, propitivanje, zaključivanje te potaknuti možda neke nove knjige, ne samo moje, nego knjige općenito, jer su područja o kojima govorim mnoga, pojašnjava Simonić te dodaje kako su teme približene svakodnevnome životu i onima koji nisu eksperti u određenome području, bilo da se radi o medicini, astrologiji ili kojoj drugoj tematici.

Bogat život i rad

Na predstavljanju knjige govorili su prof. dr. sc. Amir Muzur i prof. dr. sc. Jasenka Mršić-Pelčić koji su se, ispričavši pokoju anegdotu, osvrnuli na autorov bogat život i rad, ponajprije vezan za Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci na kojem je profesor i započeo svoj dugogodišnji istaknuti i predani rad i na kojem je i profesor emeritus.

Kako su istaknuli, profesor Simonić bio je i istaknuti dekan u teškim ratnim i poratnim vremenima, a kao profesor se isticao u odnosu sa studentima, po stručnosti, velikome znanju te detaljnosti u radu.

Osim što je bio predstojnik Zavoda i Katedre za farmakologiju, i dekan Medicinskog fakulteta, također je i suradnik HAZU-a, počasni doktor znanosti Sveučilišta u Zadru, vodio je mnoge projekte, predavao je u zemlji i inozemstvu, a u političkoj karijeri mnogi ga pamte i kao potpredsjednika Vlade zaduženog za znanost, obrazovanje, sport, kulturu, zdravstvo, socijalnu politiku i branitelje te kao veleposlanika u Kini zaduženog i za Mongoliju i DNR Koreju.

U predstavljanju knjige sudjelovala je i Simonićeva supruga dr. Rita Zhao Simonić koja ju je ilustrirala, a samo predstavljanje obogatila je svojom interpretacijom pjesme “Najdraža Rijeko” te svevremenskog klasika “You Raise Me Up”.

Naglasila je i kako će odsad nadalje svake godine financijski podržati najmanje jednu do dvije knjige hrvatskih autora, jer, kako je istaknula, znanje moramo nesebično dijeliti, time se borimo protiv zla.

Knjiga je namijenjena široj čitateljskoj publici, a tako je i pisana – jasno, novinarskom stilu blisko, s akademskom podlogom, idejno zaokruženo te tematski sumirano i sažeto, s ciljem pružanja dostatnoga temeljnog znanja o određenoj temi, koje pak potiče na daljnje istraživanje, čitanje i čitateljsku znatiželju uopće. Knjiga broji 251 stranicu, a podijeljena je u 29 poglavlja, uz predgovor, literaturu te životopis autora.

Izdvojeni citati iz knjige

“Čovjeka treba promatrati kao dio svijeta, i to kao njegov najreprezentativniji uzorak. Stoga je spoznavanje svijeta u sveukupnosti njegova značenja moguće samo ako se shvati čovjeka.”

“Jedna od najčudesnijih i najznačajnijih pojava na svijetu je život – mnoštvo procesa povezanih mnogim silama. Nejasna je razgraničenost između makroskopske građe i nevidljivog, jer makrostruktura i mikropobuda čine složenu cjelinu nejasno odvojenih sastavnica.”

“Ljudi bi morali stremiti svijesti koja zna sve, a pri tome ostaje otvorena novim pro­vje­rama i doprinosima – nedogmatska, nezaprljana, nezločesta, neozlojeđena, nezlobna i svima dostupna. Kako je lijepo takav stav poticati i iznalaziti mu razloge, te stvarati dodatne pretpostavke da takvim i ostane.”