Vlade i sindikati javnih i državnih službi potpisali su u četvrtak Memorandum o razumijevanju temeljem kojeg će od lipnja za 219.000 zaposlenika u državnim i javnim službama rasti plaće od 60 do 100 eura, najviše onima s najmanjim plaćama, a svi će dobiti i regres od 300 eura.

Za 100 eura neto najviše će narasti najmanje plaće s koeficijentom od 0,631 do 1,00. Za 80 eura porast će onima s koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura zaposlenicima s koeficijentom od 1,530 do 1,867.

Odluka se primjenjuje za plaću u lipnju koja će biti isplaćena u srpnju. Na godišnjoj razini za veće plaće izdvajat će se oko 433 milijuna eura.

Plenković: Radi se o trajnom privremenom dodatku

Premijer Andrej Plenković rekao je da se radi o trajnom privremenom dodatku i jednom od najvećih povećanja plaće s jednim zajedničkim dogovorom.

“Obuhvatit će više od 219.000 ljudi od ukupno njih 245.000, što znači da smo praktički obuhvatili sve osim onih s najvećim plaćama te najvišim koeficijentima i plaćama”, rekao je Plenković na potpisivanju.

Naglasio je da se Memorandum donosi u kontekstu dijaloga sa sindikatima “koji je na visokom stupnju”, ali i kontekstu socijalnih i ekonomskih okolnosti te je zadaća države bila maksimalno pomoći da bi se održala socijalna kohezija.

U rujnu će, kaže, nastaviti pregovore o osnovici plaće.

“Kada ovome dodamo i efekte poreznih izmjena, koje će biti u prvom čitanju u Saboru do ljetne stanke, i kada se one krajem rujna usvoje, dobit ćemo širu sliku ukupnih potencijalnih povećanja na plaću. Cilj je ljudima omogućiti veću neto plaću”, poručio je Plenković.

Bitnim je ocijenio da se u idućih pola godine nastave razgovori o sadržaju uredbi kako bi se one što prije donijele nakon stupanja Zakona o plaćama u državnim i javnim službama, a potom i rješenja na temelju novih koeficijenata, čime bi se “život onih koji rade za državne i javne službe učinio dostojanstven”.

Malenica: Niti jedna služba nije ostavljena po strani

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je da ovim sveobuhvatnim rješenjem niti jedna služba nije ostavljena po strani.

Naveo je da će rješenje obuhvatiti 169.000 zaposlenih u javnom sektoru i 49.000 zaposlenih u državnoj službi, a veća primanja dobit će 89 posto zaposlenih u javnom sektoru.

Privremeni dodatak predstavlja prijelazno rješenje do donošenja novog Zakona o plaćama kojim se, rekao je, korjenito mijenjaju sustav plaća i upravljanja ljudskim potencijalima.

“Uz novi sustav plaća uvodimo se novi sustav odgovornosti i upravljanja, svjesni važnosti kvalitetne i učinkovite javne uprave za pojedinca, društvo i gospodarstvo”, naglasio je Malenica, dodajući da Memorandum neće stvoriti novih neravnoteža niti utjecati na proces donošenja novog sustava plaća.

Istaknuo je da je pred njima značajan posao u izradi novih uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijenta složenosti poslova u državnoj i javnim službama – 2500 radnih mjesta potrebno je grupirati svesti na 600 i svrstati u 16 platnih razreda kroz hibridne koeficijente.

Malenica je poručio da će 516 različitih dodataka svesti na minimalan broj, nelogičnosti i nesrazmjere uravnotežiti i posložiti sustav da bude učinkovit kvalitetan i otporan.

Čulinović-Čaić: Liječnici ne mogu biti zadovoljni, od odluke nemaju ništa

Čelnica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić rekla je da liječnici spadaju u grupu među državnim i javnim službama koji nisu obuhvaćeni ovim posebnim dodatkom.

“Liječnici ne mogu biti zadovoljni ovom odlukom jer nisu dobili apsolutno ništa”, kazala je dodajući da je njezin sindikat činom potpisivanja ove odluke pokazao što je sindikalna solidarnost.

“Odrekli smo se nečega na što mislimo da imamo pravo u korist onih koji imaju najniža primanja i za koje mislimo da im treba puno više nego nama”, kazala je Čulinović-Čaić.

Dodala je da se radi na Zakonu o radno-pravnom statusu liječnika kojim će neke stvari koji ih se konkretno tiču nastojati riješiti na najbolji mogući način.

Jagić: U rujnu nastavak pregovora o povećanju osnovice

Čelnik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić izrazio je zadovoljstvo dogovorenim povećanjem.

U rujnu očekuju nastavak pregovora oko povećanja osnovice i božićnice, a po prvi puta bi pregovarali i o uskrsnici. “Cilj Vlade i sindikata je da minimalna plaća u državnim službama bude oko tisuću eura, rekao je Jagić.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem naglasila je kako je ovaj dogovor Vlade i sindikata pravni temelj za sustavno povećanje plaće, odnosno za izradu novih koeficijenata sukladno donošenju novog Zakona o plaćama.

“Dosadašnjim unaprjeđenjem socijalnog dijaloga, mi kao sindikati imamo utjecaj na donošenje uredbe o koeficijentima, iako je sukladno zakonu to autonomno pravo isključivo Vlade”, kazala je.