Novi Zakon o plaćama državnih i javnih službenika i namještenika trebao bi popraviti kaos koji vlada u plaćama što se isplaćuju iz državnog proračuna uz stotine koeficijenata i dodataka, ali je najavljeno i da će država konačno svoje najbolje zaposlenike nagrađivati bonusima i da će o tome kako netko radi svoj posao, odnosno kakve ocjene skuplja, ovisiti i kako će mu kroz godine rasti plaća.

Što se tiče bonusa, košara iz koje će se novac dijeliti nije osobito bogata, više od 200 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru, što ne uključuje vojsku, tajne službe i konzularna predstavništva, mogu računati da će kroz bonuse godišnje ukupno dobiti 12 milijuna eura, i to već od sljedeće godine. Naime, u Prijedlogu zakona o plaćama državnih i javnih službenika i namještenika što ga je Vlada objavila na savjetovanju, navodi se da će se na nagrade za iznimna postignuća moći godišnje potrošiti 0,2 posto ukupnog godišnjeg troška plaća koje se isplaćuju iz državnog proračuna, što je 12 milijuna eura.

Objava nagrade

O tome koji će se rezultati smatrati iznimnim postignućima propisat će čelnik svakog tijela, a on će na kraju godine odlučivati i tko je ispunio te kriterije i tko može dobiti jednokratnu naknadu. Ona za jednog službenika može iznositi najviše do neoporezivog iznosa novčane nagrade za radne rezultate, odnosno do 995,43 eura. Kad bi čelnici u državnoj upravi odlučili iskoristiti taj maksimalni iznos po zaposleniku, mogli bi za iznimna postignuća nagraditi nešto više od 12 tisuća zaposlenih u javnom sektoru, što je oko pet posto ukupnog broja svih zaposlenih.

– Najmanji iznos novčane nagrade nije propisan, što znači da novčane nagrade mogu biti utvrđene u različitim iznosima, ne moraju se nužno isplaćivati u najvećem neoporezivom iznosu. Čelnik tijela se može opredijeliti za niži iznos nagrade, ako želi nagraditi veći broj službenika i namještenika, navodi se u Vladinom objašnjenju.

Zanimljivo je da zakon propisuje da se na mrežnim stranicama objavi popis onih koji su nagrađeni za iznimne rezultate, što će svima koji su zaposleni u određenoj instituciji dati priliku da procjenjuju je li neki službenik nagrađen doista zbog svog rada ili zato što ga čelnik smatra podobnim.

No, znatno više od onih koji će biti nagrađeni za iznimne rezultate, zaposlenike u državnoj upravi i javnom sektoru zanimat će ocjene koje im daje njihov šef, jer će o njima ovisiti bodovi koje će skupljati tijekom radnog staža, pa u konačnici i visina njihove plaće. Prvi put to će omogućiti i onim službenicima sa srednjom stručnom spremom da im plaća kroz godine raste ovisno o njihovom radu, a ne samo zbog dodatka od 0,5 posto na staž ili zato što država povećava osnovicu.

Natjecanje u marljivosti

Plaća će naravno i dalje ovisiti o osnovici i koeficijentu za određeno radno mjesto, a svi bi se državni i javni službenici trebali smjestiti u 16 razreda, s time da će koeficijenti biti u rasponu od 0,9 do osam. Kako će se vrednovati koje radno mjesto ovisit će o pravilnicima koji će se donijeti naknadno.

Naknadno će se donijeti i pravilnici po kojima će se ocjenjivati rad svakog zaposlenog, po kojem će on zarađivati bodove i ovisno o tim bodovima će mu, uz naknadu za staž, dodatno rasti plaća. Vlada uvodi pet ocjena, izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava. Onaj tko dobije najveću ocjenu, može računati na šest bodova u jednoj kalendarskoj godini, ocjena naročito uspješan donosi četiri boda, uspješan dva boda, zadovoljava ne donosi bodove, a nakon ocjene ne zadovoljava – slijedi otkaz.

Skupljanje bodova znači veću plaću pa, primjerice, tko skupi 12 bodova može računati na rast od tri posto, a za to je potrebno dvije godine biti izvrstan, ili tri godine biti naročito uspješan, ili šest godina biti uspješan. Veću plaću za 15 posto donosi 60 bodova, odnosno deset godina u kojima je netko izvrsno ocijenjen ili 15 godina u kojima je bio naročiti uspješan. Ipak, znatno je to brži rast plaće nego onaj koji donose godine staža, jer za rast od 15 posto treba skupiti 30 godina staža. Plaća na osnovi ocjenjivanja može rasti najviše 30 posto i za nju je potrebno skupiti 120 bodova, odnosno 20 godina ocjene izvrstan ili 30 godina ocjene naročito uspješan. Onaj tko je cijeli svoj radni vijek bio tek uspješan trebao bi raditi 60 godina da bi dobio dodatak od 30 posto, a što je nemoguće.

Izvrsnih najviše pet posto

Broj onih koji mogu dobiti najveće ocjene je ograničen, najveću ocjenu može dobiti samo pet posto zaposlenih, drugu najveću njih 15 posto, što znači da država računa na to da među svojim zaposlenicima ima petinu onih koji su izvrsni ili iznimno uspješni.

Ta ograničenja broja službenika koji mogu dobiti najvišu ocjenu Vlada objašnjava time da želi izbjeći praksu da se svi ili velika većina službenika i namještenika ocijeni najboljom ocjenom, jer bi to bilo krajnje neobjektivno ocjenjivanje, a ujedno i fiskalno neodrživo. Procjena je da će državu ovaj dodatak na plaću godišnje koštati 170 milijuna eura, a kako će se taj novac dijeliti, ovisit će o čelnicima svakog pojedinog tijela, odnosno ocjenama koje daje svojim suradnicima.