Koncem svibnja u Zagrebu je predstavljena knjiga »Sasvim drugačiji jezik – dramske i lutkarske scenske igre s tekstovima za ovladavanje i poučavanje hrvatskoga kao inoga jezika« autorica Lade Kanajet Šimić, Grozdane Lajić Horvat, Sare Milavec, Diane Čosić i Livije Kroflin. Povod za predstavljanje zapravo je i trideset ljeta otkako se održava Mala škola hrvatskog jezika i kulture, a riječ je o priručniku o neformalnim oblicima poučavanja i ovladavanja hrvatskim kao inim jezikom.

Budući da sadrži dramske i lutkarske scenske igre, osim svoje primarne namjene spomenuti donosi saznanja koja su općenito primjenjiva u području lutkarske i dramske pedagogije. Uz kombinaciju teorijskog i praktičnog pristupa ovim temama, knjiga sadrži i izbor od 40 igrokaza nastalih u Maloj školi hrvatskog jezika i kulture Hrvatske matice iseljenika namijenjenih nastavi hrvatskog jezika u inozemstvu, pripremnoj nastavi u Hrvatskoj, redovitoj nastavi hrvatskog jezika te lutkarskim i dramskim skupinama, kao i svima onima koje zanimaju ova područja. Priručnik je i višefunkcionalan jer su igre, vježbe i tehnike navedene u tekstovima posebno označene i povezane s pojmovnikom i QR kodom koji vodi na zasebnu mrežnu stranicu s objašnjenjima.

– Promocija je prošla baš u duhu Male škole, a i priručnika, bila je čudesna i malo drukčija. Posebnu je draž dala izvedba jedne od scena igrokaza iz knjige »Zapravo Faust!«, u interpretaciji polaznica Dramskog učilišta Zagrebačkog kazališta mladih. Sretna sam jer smo svi uspjeli uskladiti termin, što nije bilo jednostavno s obzirom na brojne obveze ostalih autorica i naše recenzentice i predstavljačice Lidije Cvikić. Privukli smo stručnu publiku, stručnjake iz područja učenja inojezičnog hrvatskog, ranog učenja, primijenjenog lutkarstva, dramske pedagogije i tako dalje, a također sam sretna što se okupilo puno voditelja maloškolaraca svih naraštaja, čime se opet potvrdilo ono što je davnih dana naša Livija rekla, a to je da Mala škola ima ono nešto što se ne može riječima opisati, ističe Lada Kanajet Šimić, rukovoditeljica Matičina Odjela za znanost i obrazovanje, dugogodišnja voditeljica Male škole te urednica i suautorica nedavno izdane edicije.

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Jedinstveno djelo

Recenzentica Lidija Cvikić »Sasvim drugačiji jezik« okarakterizirat će kao jedinstveno i posebno djelo jer se u njemu, na najbolji mogući način, oprimjeruju teorijske postavke o cjelovitom, na učenike usmjerenom, kreativnom i svrsishodnom učenju materinskog, odnosno obiteljskog ili nasljednog jezika te njegovanju i očuvanju tradicije i kulture.

– Oslanjajući se na dječju znatiželju, maštu i zaigranost, u djeci prikladnim i poznatim narativnim i scenskim oblicima, kreće se u osvještavanje bliskoga i poznatoga u hrvatskome jeziku i kulturi te ovladavanje nepoznatim i novim. Na taj način učenje jezika prestaje biti teško, zamorno ili nerazumljivo, nepovezano s dječjim iskustvima i interesima te postaje otkrivanje novoga u vlastitoj svakodnevici. Ova knjiga pokazuje što znači poučavanje koje je usmjereno na učenika, koje je kreativno i učinkovito, jer ono daje rezultat koji smo zamislili, a to je dijete koje rado i s voljom uči hrvatski jezik. Engleska inačica knjige osobito je bitna zbog više razloga. Kome god dođe u ruku, a tko se ne bavi profesionalno hrvatskih jezikom i kulturom, vrlo brzo će shvatiti da i mi ‘svoga konja za trku imamo’, odnosno da se možemo svrstati uz bok svim drugim jezicima koji imaju najraznovrsnije nastavne udžbenike, priručnike i materijale, kazuje Cvikić.

S Cvikić se slaže i recenzentica Tamara Turza-Bogdan, koja tvrdi da je riječ o djelu koje donosi specifični interdisciplinarni, stvaralački pristup usvajanja hrvatskog kao inoga jezika.

– Otvoreni način rada koji se prikazuje u oblikovanju ovih dramskih sadržaja izrazito je iskoristiv potencijal za stvaranje novih i drukčijih jezičnih dramskih aktivnosti. Ova će knjiga biti iznimno korisno štivo za znanstvenu i stručnu javnost: za učitelje, nastavnike hrvatskoga jezika, ali i za znanstvenike i stručnjake koji se bave proučavanjem i poučavanjem hrvatskoga kao inoga jezika, ističe Turza-Bogdan.

Punina identiteta

U svome pozdravnom govoru ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić rekao je, uz ostalo, kako je ova posebna knjiga drukčija po načinu učenja jezika gdje su autorice opisale kako u praksi izgleda učenje hrvatskoga kao drugog jezika.

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

– U 30 godina Male škole hrvatskoga jezika i kulture sudjelovalo je 1.711 polaznika iz 41 zemlje svijeta. Riječ je o djeci od 9 do 16 godina koja izvrsno znaju prikazati osjećaje, a u dubini tih osjećaja krije se jedan značajan dio hrvatskoga identiteta koji, spojen s riječima hrvatskoga jezika, stvara zapravo puninu toga hrvatskog identiteta koja je, na neki način, skrivena pod naletima velikih svjetskih jezika i velikog prostora na kojem borave Hrvati u cijelome svijetu, istaknuo je Marić.

Na pitanje kakve osjećaje joj budi pomisao da Mala škola uspješno traje toliko dugo, Kanajet Šimić odgovara trima riječima – ponos, sreća i domoljublje.

– Tu je, naravno, i zahvalnost onima koji su program pokrenuli te davne 1993. u jeku Domovinskog rata, a to su pok. Silvija Letica i pok. Pavao Jerolimov. Zahvalna sam svim roditeljima koji su nam svih ovih godina povjeravali svoju djecu i svoj djeci koja su nas odrasle obogatila svojom radošću, iskrenošću i kreativnošću. Ovdje bih istaknula da je Matičina Mala škola istodobno i malo prizorište interkulturalnosti koju polaznici donose iz raznih obiteljskih i kulturnih prilika. Uz jezične kompetencije, ona razvija i sposobnosti koje odlikuju mladog interkulturalnog govornika, i to putem poučavanja druge kulture, one hrvatske, i uvažavanja one koju dijele u okružju gdje odrastaju. Na sve to čovjek može biti zaista ponosan i sretan, prepričava naša sugovornica.

Napominje kako je najveći plod Male škole svakako ispunjenje temeljne misije Hrvatske matice iseljenika, a to je očuvanje hrvatskog identiteta kod mladog naraštaja koji živi i obrazuje se izvan domovine.

– Zatim je tu i impresivna brojka od 1.711 polaznika iz 41 zemlje svijeta, na koju se referirao i ravnatelj Marić. Ono što Malu školu čini posebno »svojom« jest specijalna emotivna veza i sinergija voditelja i polaznika koja se, kada se svi vrate svojim domovima, njeguje i preko oceana te su mnogi ostvarili prekrasne odnose za cijeli život. Također, iz Male škole razvilo se nekoliko novih programa i projekata – nekoliko in-house programa, mrežna stranica hrID namijenjena ovladavanju i poučavanju inojezičnog hrvatskog, monografija i film »Spomenak« – a priručnik »Sasvim drukčiji hrvatski« zadnji je u nizu.

Moćno sredstvo

Vrijednost priručnika potvrdila je i sveučilišna profesorica Teodora Vigato, osvrnuvši se posebno na poglavlje ‘Lutka u Maloj školi’.

– U tom poglavlju polazi se od činjenice kako je lutka moćno sredstvo za učenje jezika te omogućuje interaktivni pristup učenju, slobodu izražavanja, improvizacije, eliminira strah od pogrešaka, daje jednaku važnost i ravnopravnost svim razinama jezičnog znanja u svim sociološko-kulturološkim okvirima te uz odgovarajuću motivaciju može se prilagoditi različitoj dobi učenika. Ovo poglavlje sadrži dramatizirane bajke, romane i priče koje su nastale na lutkarskim radionicama i vrlo vrijedan metodološki prihvatljiv materijal koji može poslužiti kao model za učenje jezika ili zaboravljenih govora, a kratke replike omogućile su razumijevanje najprije riječi, a zatim i rečenica kako bi sve naučeno učenici mogli upotrijebiti u svakodnevnom životu, kaže Teodora Vigato.

Zanimljiv je i podatak da je, u 30 godina održavanja Male škole, osmišljeno i uprizoreno ukupno 95 dramskih i lutkarskih predstava, a priručnik donosi njih četrdeset.

Lada Kanajet Šimić / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Kanajet Šimić potvrdila nam je kako nas na ovogodišnjoj, jubilarnoj školi očekuje stotinjak Hrvata i potomaka Hrvata iz dijaspore koji u Novi Vinodolski dolaze iz Austrije, Njemačke, Poljske, Luksemburga, Irske, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Švedske, Švicarske, Grčke, Kosova, Ujedinjenih Arapskih Emirata, SAD-a, Kanade i Meksika.

– Naš programski tim osmišljava temu ovogodišnje škole, pa tako i završne priredbe, a ono što mogu reći je da će sve sigurno biti u znaku broja 30 i svih posebnosti koje ovaj program ima.

Nadamo se posjetu bivših polaznika i voditelja, evociranju uspomena, druženju i slavlju svih prijatelja Male škole, zaključila je Kanajet Šimić sa željom da ‘Mala škola hrabro i uspješno kroči i do četrdesetog rođendana’, a mi im samo možemo poželjeti puno, puno više od tog!