Najveće, najznamenitije, a vrlo vjerojatno i najstarije stablo na otoku Krku, ono s nedvojbeno najvećim opsegom krošnje, zasigurno je stari hrast u predjelu Dolinji drmun puški, šumovitom predjelu u blizini uvale Čavlena i razmeđu grada Krka i općine Malinska-Dubašnica.

Gorostas, koji je davno prepoznat kao jedna od otočnih posebnosti i vrednota prirodne baštine, sa svojim i po dvadesetak metara dugačkim granama već stoljećima dominira proplankom u blizini puta kojim se danas kreću brojni šetači i planinari, ljubitelji aktivnosti na otvorenome, ali i hodočasnici – sudionici Camino Krk rute, koja na svom sveotočnom, čak 150 km dugom kružnom putu kao jednu od usputnih znamenitosti »dotiče« i spomenuto stablo.

Golemi hrast koji je prije dvije godine, s i više no dobrim razlogom, bio kandidat u izboru »Hrvatskog stabla godine«, akcije koju u svijetu organizira organizacija Environmental Partnership Association, jedna je od onih atrakcija na koju će, prije ili kasnije, domaćini uputiti svakog onog tko o otoku Krku, a posebice njegovoj najvećim djelom dobro očuvanoj prirodi, žele doznati i iskusiti – »jednu više«.

Tko zna kakve sve tajne krije ovaj div, Foto: Gordana Zec

Stari dub

Krčki hrast, koji je u spomenutoj akciji prigodno bio prozvan Prijateljem, prema procjenama znalaca star bi mogao biti oko četiri stotine godina. U okolnim selima poznat i kao Stari dub, veliki i stari hrast u više su navrata javnosti predstavljali i stručnjaci naše Javne ustanove Priroda, čiji djelatnici skrbe o zaštiti i očuvanju prirodnih vrijednosti na području Primorsko-goranske županije. »Prirodnjak« Marko Randić tako je, obrađujući upravo to stablo u Dolinji drmun puški, naznačio da osim ljepote, veličine i starosti, to stablo zaslužuje posebnu pažnju i zbog svoje botaničko-dendrološke posebnosti.

– U postojećoj literaturi napisano je da se radi o kitnjaku – vrsti kontinentalnog hrasta. Mi se ipak ne bismo mogli u potpunosti složiti s takvim botaničkim uvrštavanjem, i to stoga što smo pronašli da morfološka svojstva lišća i grančica najvećeg krčkog hrasta ne odgovaraju poznatim i opisanim botaničkim normativima za hrast kitnjak, navodi su koje u svojim upravo ovome golemom stablu posvećenim bilješkama naznačuje predstavnik te županijske ustanove.

Grančice najvećeg krčkog hrasta, naime, donekle su dlakave, što kod kitnjaka nije karakteristika vrste, pa bi to upućivalo na submediteranski hrast medunac, ističe nadalje u svojoj »obradi« tog stabla Randić, pretpostavljajući da bi Stari dub iliti Prijatelj mogao biti križanac između dvaju ili više vrsta hrastova.

Odnosno, da osim kitnjakovih, stari hrast ima i udio gena medunca, a možda pojavom višekratne hibridizacije i dio gena lužnjaka, pa čak i cera. Zbog svega toga, zaključuje spomenuti stručnjak, botaničari i dendrolozi će oko ovog raritetnog primjerka hrasta vjerojatno imati još mnogo posla u odgonetavanju barem dijela tajni zbog kojih bi se najznamenitije stablo otoka Krka ujedno moglo okarakterizirati i – najzagonetnijim.

Hrast je lijep i u »golom« izdanju, Foto: M. Trinajstić

Šest i pol djece

Osim brojnih izletnika, šetača i planinara koji se, prateći oznake postavljene šotoventinskim dijelom Camino rute, relativno jednostavno mogu naći pod njegovom, u svakom dijelu godine na svoj način impozantnom krošnjom, veliki i stari hrast nerijetko posjećuju i otočni osnovci koji se, u svojim terenskim obilascima i upoznavanjima prirodnih ljepota i posebnosti otoka na kojem žive, u sklopu nastave prirode odnosno biologije često druže s tim »starim ljepotanom«. Malinskarski su osnovci tako u svom nedavnom druženju s najvećim i najstarijim živim stanovnikom otoka »izmjerili« da je za obujmljivanje njegova debla potrebno čak »šest i pol djece«!

Zagrljaj Prijatelja