Zdravi oceani i mora ključni su za ljudsko postojanje i život na Zemlji; pokrivaju 70 posto planeta i osiguravaju hranu, energiju i vodu, a ocean apsorbira oko jedne četvrtine svjetske godišnje emisije ugljičnog dioksida, čime se ublažavaju klimatske promjene i njihovi učinci.

Kontinuitet u zaštiti bioraznolikosti te razvoju održivog ribarstva, ali i novi zamah razvoju sektora u Hrvatskoj do 2027. donosi Program za ribarstvo i akvakulturu, vrijedan 348 milijuna eura.

Održive metode

Prioriteti su, između ostalog, usmjereni k promicanju održivih proizvodnih metoda radi postizanja boljih rezultata u području klime i okoliša, povećanja otpornosti na klimatske promjene, optimizacije korištenja prirodnih resursa, dekarbonizacije i klimatske neutralnosti. Poticat će se prelazak na održivost koji će pružiti mogućnost svim dionicima da ostvare konkurentsku prednost na tržištu te da se očuvaju vodeni biološki resursi s ciljem doprinosa zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava.

Također, kroz potporu smanjenju utjecaja ribarstva i akvakulture na okoliš i klimu, istodobno osiguravajući pošteni ekonomski povrat ribarima i uzgajivačima, u okviru Programa promicat će se održive proizvodne metode radi postizanja boljih rezultata u području klime i okoliša, povećanja otpornosti na klimatske promjene, optimizacije korištenja prirodnih resursa, dekarbonizacije i klimatske neutralnosti.

Potporom za održivo ribarstvo doprinijet će se, između ostalog, prilagodbi hrvatske ribarske flote i uspostavi ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih napora, a provodit će se i mjere zaštite i obnove kako bi se očuvali resursi za buduće generacije. Između ostalog, cilj je u znatnoj mjeri smanjiti utjecaj na okoliš i klimu te doprinijeti dekarbonizaciji kroz efikasnu potrošnju goriva i inovacije.

Ulaganjima u akvakulturu, unapređenje tržišta te preradu proizvoda ribarstva i akvakulture kroz povećanje kvalitete proizvoda i stvaranje dodane vrijednosti, kao i energetsku tranziciju, omogućit će se rast prometa sektorskih poduzeća, povećati broj novih proizvoda te dodatno ojačati konkurentnost i otpornost u sektorima ribarstva i akvakulture.

Dodatno, samo za projekte koji u cilju imaju sigurna i čista mora jačanjem znanja o morskom okolišu, na raspolaganju je alokacija od 1,2 milijuna eura.

Spomenuta ukupna financijska omotnica, koja je Hrvatskoj na raspolaganju kroz novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, sedma je po veličini prema iznosu sredstava, od ukupno 26 država članica, a Vlada je donijela i 88,5 milijuna eura vrijedan Nacionalni plan razvoja akvakulture do 2027. godine.

Velike investicije

Trenutačno se provode najveća ulaganja u ribarsku infrastrukturu i ribarstvo otkad postoji Republika Hrvatska; u okviru ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta, koja su provedena u svrhu stvaranja potrebnih preduvjeta i omogućavanja ribarima da na odgovarajući način iskrcavaju svoj ulov i poštuju sve zahtjevnije uvjete kod ovih aktivnosti koje postavlja Europska unija, dodijeljeno je 47,13 milijuna eura potpore za ulaganja u 10 ribarskih luka.

Važno je za istaknuti da ove investicije, vezane za poboljšanje infrastrukture ribarske luke i iskrcajnih mjesta, uključuju i ulaganja u objekte za prikupljanje iskrcanih količina ribe i drugih morskih organizama, u cilju povećanja kvalitete, kontrole i sljedivosti iskrcanih proizvoda, povećanja energetske učinkovitosti, odnosno doprinosa zaštiti okoliša. Do sada je financirano i 420 dana privremene obustave ribolova provedene s isključivim ciljem zaštite morskih resursa.

Potporom privremenoj obustavi i u novom programskom razdoblju, kao dodatnoj mjeri drugim mjerama upravljanja resursima, osigurat će se da njezina provedba nastavi biti ograničena i usmjerena na zaštitu određenih vrsta kad se za to ukaže potreba, u svrhu zaštite ribolovnih resursa. Prvenstveno će biti usmjerena na obustave ribolova radi zaštite mrijestilišta i rastilišta morskih organizama, sve na temelju znanstvenih i stručnih podloga i dokaza. Uz zaštitu resursa ovom mjerom doprinijet će se primjerenom životnom standardu ribara, nadoknadom gubitaka uslijed ograničenja obavljanja ribolova i poticati održavanje zaposlenosti u sektoru ribolova.

KRMA

Kako bi se osigurao prihvat i evidencija pasivno prikupljenog otpada koji je »ulovljen« tijekom obavljanja ribolovne operacije, Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je horizontalnu suradnju između ministarstava nadležnih za pomorstvo i gospodarenje otpadom, znanstvenih institucija, lučkih uprava te lokalnih vlasti radi uspostave sustava za prikupljanje pasivno ulovljenog otpada putem koćarenja. Ovaj način čišćenja morskog dna prepoznat je na razini zemalja EU-a kao jednostavan i učinkovit način uključivanja ribarskog sektora u smanjivanje količine otpada s morskog dna te se naziva Fishing For Litter.

Za ovu važnu ekološku aktivnost, koja se svakodnevno provodi i na našem Jadranu, osmišljen je naziv i na hrvatskom jeziku: Koćarski ribolov i morski otpad – KRMA. Navedena aktivnost ima dvostruku ulogu: izravno uklanjanje otpada iz mora i podizanje svijesti kod ribara o važnosti očuvanja morskog okoliša. Uspostava sustava za prikupljanje pasivno ulovljenog otpada iz mora putem koćarenja predviđena je kao jedna od mjera za smanjenje otpada u moru i u prijedlogu nacrta Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem RH za sljedeće šestogodišnje razdoblje.

Lučke uprave osigurat će lučke prihvatne uređaje na propisanim iskrcajnim mjestima za iskrcaj koćarskog ulova u koje ribari mogu predati ovako prikupljeni otpad iz mora odvojeno od ostalog brodskog otpada, nakon čega će se on evidentirati i adekvatno zbrinuti sukladno propisima iz područja gospodarenja otpadom.

Prikupljanjem otpada iz mora na ovaj način se već započelo u nekim lukama putem projektnih aktivnosti te se na temelju prikupljenih podataka utvrdilo da je moguće na ovaj način prikupiti oko tri do pet tona otpada godišnje po plovilu. Budući da je na nacionalnoj razini trenutačno registrirano oko 340 plovila za koćarski ribolov, jasno je da se uspostavom ovog sustava može značajno doprinijeti smanjivanju otpada u moru i očuvanju morskog okoliša.