Jedan od povoda prvim organiziranim dolascima turista u Crikvenicu bio je povezan s ljekovitošću sunca, mora i zraka, stoga je zdravstveni turizam jezgra crikveničke turističke tradicije te njezin prvotni glasnik i promotor u Hrvatskoj i svijetu, stoji u monografiji skupine autora »Thalassotherapija Crikvenica – stoljetna tradicija zdravstvene djelatnosti«.

Dječja kolonija

A povijest crikveničkog turizma i širenje dobrog glasa o Crikvenici u svijetu nezaobilazni su bez spominjanja imena Marie Steyskalováe. Čehinja Steyskalová rođena je 21. siječnja 1862. u Brnu, gdje je i umrla 12. listopada 1928. godine. Vrlo se rano afirmirala kao posebno nadarena učiteljica u Moravskoj.

Od 1900. godine je ravnateljica ženske dječje ustanove, gdje posebnu pažnju posvećuje djeci bez roditelja i siromašnoj djeci. Boravkom u Beču i Brnu zapazila je izvrstan učinak djelovanja mora na djecu bogataša koja su se vraćala nakon boravka i oporavka na moru, a žalostilo ju je što se nitko ne brine da se i siromašnoj češkoj djeci omogući odlazak na more.

Maria Steyskalová. Foto: Encyklopedie Brna

Skupivši dovoljno novca, odlazi na more tražiti odgovarajuće mjesto za bolesnu i slabunjavu češku djecu, u čemu joj je pomagala Danica Hutira iz Ogulina i crikvenička učiteljica Anka Sertić. Birajući između Crikvenice, Selca i Novog Vinodolskog, odlučile su se za Crikvenicu, jer im se učinila najprikladnijom za ostvarenje njihovih namjera.

U početku je za samo desetero djece zahtijevala i tražila dvije sobe i kuhinju, a kako to nije uspjela sama ostvariti, pomogao joj je apotekar Ivan Polić koji joj je pronašao i preporučio da iznajmi Vilu Zelengaj, što je 1910. i učinila. To je omogućilo da već 10. listopada iste godine doputuje deset djevojaka.

Kolonija je u početku nazvana Česká detska kolonie Božena Némcová v Crikvenici, a zakladateljica tog češkog lječilišta bila je Marie Steyskalová. Stoga je od 10. listopada 1910. godine, rješenjem Općine i Lječilišnog povjerenstva Crikvenice kolonija imala pravo javnosti pod imenom Česka detska ozdravovny Marije Steyskalove, a mještani Crikvenice su je prozvali Češkom kolonijom.

Već je prvi boravak djeci omogućio odličan oporavak, povećanje tjelesne težine te izlječenje od raznih bolesti, primjerice rahitisa, skrofuloze i nekih oblika tuberkuloze, bolesti dišnih organa, kože, lokomotornih organa itd. Druga grupa djece krenula je 5. siječnja 1911. godine, a vodila ih je Berta Drgáčová, koja je od tada vodila koloniju u Crikvenici i bila glavna suradnica Marije Steyskalove.

Djeca su u Crikvenici bila lijepo primljena i vrlo su se brzo privikla na život na moru i u koloniji

Potpora zajednice

Djeca su u Crikvenici bila lijepo primljena i vrlo su se brzo privikla na život na moru i u koloniji. Djelatnost kolonije povezivana je s lokalnim vlastima, ustanovama i organizacijama, a nije izostala ni materijalna pomoć od raznih trgovaca, obrtnika, činovnika te drugih dobrotvora i ustanova.

Kako se Češka kolonija sve više razvijala, širila i osuvremenjivala, 1922. godine je otvorena i druga češka kolonija za odrasle, nazvana »Miloslava«. Od tada je Crikvenica slovila kao najpoznatije i najomiljenije čehoslovačko morsko kupalište i lječilište.

Osim brige za djecu i građane iz cijele tadašnje Čehoslovačke, treba istaknuti da se kolonija uključila u rješavanje gotovo svih lokalnih humanitarnih, kulturnih, društvenih, socijalnih, gospodarskih, turističkih i svakodnevnih problema i zbivanja u Crikvenici. Godine 1926. se osniva Jugoslavensko-čehoslovačka liga, koja, osim djelovanja na lokalnom planu, usmjerava sve veći broj gostiju u Crikvenicu, a sve je to dovelo do širenja kulturne svijesti obaju naroda, dijeljenja iskustava, sklapanja brojnih prijateljstava, čak i brakova.

Već u listopadu 1910. u Vilu Zelengaj doputovalo je prvih deset djevojaka

Temelji Thalassotherapije

Tijekom Drugoga svjetskog rata u prostorima Češke kolonije djelovala je najprije talijanska, a zatim partizanska vojna bolnica. Poslije rata 1948. godine Rezolucijom Informbiroa prestaje prijateljski odnos između tadašnje Jugoslavije i SSSR-a pa Česi napuštaju Češku koloniju. Od 1949. do 1952. godine u bivšoj Češkoj koloniji i nekim okolnim objektima bilo je, pod okriljem Crvenog križa iz Zagreba, pruženo utočište i sklonište izbjeglicama iz Egejske Makedonije, koje su u Crikvenicu prebjegle nakon poraza, sloma i kapitulacije pokreta otpora u Grčkoj.

Godine 1960. dr. Karlo Pansini na toj lokaciji osniva Zavod za dječju talasoterapiju. Mariji Steyskalovoj, osnivačici Češke kolonije te velikoj zaljubljenici i promotorici Crikvenice, odužila se Crikvenica nedugo nakon njezine smrti spomenikom koji je postavljen ispred glavne zgrade i imenovanjem ulice koja prolazi bolničkim krugom njenim imenom. Zahvaljujući entuzijazmu, plemenitosti, upornosti i marljivosti Marije Steyskalove te njene pomoćnice i nasljednice Berte Drgáčové, u Crikvenici je već od 1910. godine pruženo potrebno liječenje, njega i skrb brojnoj slabunjavoj, rahitičnoj, anemičnoj i boležljivoj češkoj i slovačkoj djeci, čime su postavljeni čvrsti i vrijedni temelji današnjem dječjem odjelu u Thalassotherapiji Crikvenica.

Godine 1922. godine je otvorena i druga češka kolonija za odrasle