Rijeka, kao multikulturalni grad i kao važno kulturno središte, prostor je susreta i dijaloga između različitih naroda i kultura, uključujući i hrvatsku i srpsku. Hrvatsko-srpski dodiri u gradu i županiji stoga odražavaju kulturnu raznolikost i interakciju između hrvatske i srpske zajednice.

Uz dva jezika koji su međusobno razumljivi, jer pripadaju južnoslavenskoj jezičnoj skupini, razni kulturni događaji i manifestacije pružaju platformu za interakciju između dvaju naroda, odnosno promiču kulturnu razmjenu te pružaju prostor za predstavljanje umjetničkih izričaja između dvaju naroda.

Kulturni dodiri

Kad govorimo o kulturnome segmentu dodira dvaju naroda, svakako nezaobilaznu stavku u tome ima i Srpsko kulturno društvo Prosvjeta koje ima važnu ulogu u očuvanju i promicanju srpske kulture, jezika i tradicije na riječkome području, o čemu nam govori njegov predsjednik dr. Dragiša Laptošević.

Društvo, kaže, organizira različite kulturne programe, predavanja, izložbe i koncerte koji pridonose kulturnom životu Rijeke i povezivanju hrvatske i srpske zajednice, a osnovano je 1993. godine, s ciljem očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

– Društvo je osnovano u teškom i ružnom vremenu, s tematskim usmjerenjem na očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta Srba u Hrvatskoj te s ciljem da kroz brojne programske aktivnosti društvo obogati ukupno bogatstvo kulture grada Rijeke. Spletom okolnosti razdvajanja država, kulturno društvo postalo je i središte rješavanja životnih problema, zaštite ljudskih prava i humanitarnih akcija. Danas su aktivnosti Prosvjete prepoznatljive po izdavačkoj djelatnosti, bogatoj biblioteci »Dositej« te folklornom ansamblu, ističe Laptošević.

List za svu djecu

Važnu ulogu u očuvanju kulturnog identiteta srpske nacionalne manjine, govori dalje, ima i dječji list Bijela pčela koji je nastao 1994. godine, nakon gašenja Srpskog glasnika, prvog mjesečnika na srpskom jeziku u samostalnoj Republici Hrvatskoj, a u idejnim počecima list je tiskan kao prilog Srpskom glasniku i kao pilot-projekt, no bez današnjeg naziva.

Kako je pojasnio, s prekidom rada redakcije Glasnika, tadašnja urednica Tanja Oluić Musić, dobila je slobodan prostor i vrijeme da se zauzme za realizaciju ovog hrabro zamišljenog projekta, a prvi broj, uz vrhunske suradnike, njega, Dragišu Laptoševića, profesora Bogomila Karlavarisa, svjetski poznatog ilustratora Borivoja Dovnikovića, kao i tehničkog urednika Đuru Budisavljevića, u rujnu 1994. godine, tiskan je prvi broj.

Bijela pčela – list za svu djecu

– Prvi broj lista za svu djecu, kojem je ime nadjenuo pjesnik Jovan Svaičin Prica, tiskan je 1994. godine usred rata u Hrvatskoj. Ratno vrijeme zahtijevalo je veliku mudrost u osmišljavanju koncepcije lista, jer list je bio namijenjen najmlađim čitateljima, a put do njih vodio je kroz sito i rešeto, najprije kontrolom sadržaja, a zatim i ograničenošću pristupa jednoj trećini hrvatske države, pojašnjava Laptošević.

Danas se Bijela pčela, odlukom Ministarstva kulture RH, kaže Laptošević, koristi kao pomoćno sredstvo u dodatnoj nastavi na srpskom jeziku u osnovnim školama diljem Hrvatske. List sadrži pet rubrika vezanih za školsko gradivo iz srpskog jezika i književnosti, zatim za učenje ćirilice, ekologije, likovne umjetnosti te vjeronauka.

– Rubrika »Učimo ćirilicu« jedna je od rijetkih mogućnosti da se djeca upoznaju s azbukom. »Rukovanje ispod duge« prilog je kojim se predstavlja dječji pisac, uglavnom povučen iz školske lektire i biblioteka, a rubrika »I bi svjetlost« dodatni je prilog polaznicima vjeronauka pravoslavne vjeroispovijesti. Danas je Bijela pčela list za svu djecu, prepoznat i u široj društvenoj zajednici, te je nagrađen Nagradom Grada Rijeke i Nagradom Zmajevih dječjih igara u Novom Sadu, govori Laptošević.

Sredinom prosinca 2021. otvorena je obnovljena biblioteka SKD-a Prosvjeta na Trgu sv. Barbare. Foto: Mateo Levak

Neprocjenjiva vrijednost

Uz taj časopis, vrlo je značajan i na više jezika tiskan znanstveni časopis Artefakti u kojemu se kroz arhivsku građu od početka osamnaestoga stoljeća do modernih i suvremenih razdoblja, predstavlja povijest Srba u Rijeci te istarskoj i primorsko-goranskoj regiji. Do sada je obrađeno niz zanimljivih tema, kao što su primjerice knjige vjenčanih, matične knjige rođenih, prilozi o izgradnji hramova sv. Nikole u Rijeci i crkve sv. Georgija na Sušaku, a ovih dana je izašao i 19. broj toga časopisa.

Osim časopisa, kako je to prilikom otvaranja knjižnice Dositej, koja također djeluje unutar riječkog pododbora Prosvjete, kazao Laptošević, »u strategiji razvoja suvremenog društva važno mjesto pripada knjižnicama nacionalnih manjina kao bitnog činioca stvaranja dinamičnog odnosa među različitim kulturama i narodima, širenju multikulturalnosti i multietničnosti«.

Znanstveni časopis Artefakti

– Osnivanje biblioteke i čitaonice u prostoru Prosvjete u Rijeci iznuđeno je ratnim zbivanjima, kada je u knjižnicama i drugim kulturnim institucijama došlo do izlučivanja knjižnog fonda i drugih vrijednih dokumenata pisanih srpskim jezikom i ćiriličnim pismom. Knjižnica danas, u mirnodopsko vrijeme, ima različite zadaće: permanentnu brigu o najrazličitijim formama zabilježaka, u što se ubrajaju neobjavljeni rukopisi, knjige, časopisi, povelje, zemljovidi, videozapisi, slajdovi i drugi dokumenti, zatim informira čitatelje o novim vrijednim izdavačkim projektima, omogućuje nabavu novih knjiga srpskih autora iz Hrvatske i Srbije, organizira književne večeri, susrete književnika i promocije knjiga, no i surađuje s centralnom srpskom bibliotekom u Zagrebu, Gradskom knjižnicom u Rijeci, školskim te drugim knjižnicama. Sve te činjenice, naglašava, govore da je biblioteka od neprocjenljive vrijednosti i kao dio sveukupne kulture grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, zaključuje Laptošević.