Foto VEdran Karuza
Hrvatska ima više od milijun i 435 tisuća kućanstava, a u čak 27,8 posto njih živi samo jedna osoba
povezane vijesti
Najbrojnija kućanstva u Hrvatskoj su ona samačka, pokazuju to podaci popisa stanovništva što ih je objavio Državni zavod za statistiku.
Popis stanovništva proveden krajem 2021. godine pokazao je da Hrvatska ima više od milijun i 435 tisuća kućanstava, a u čak 27,8 posto njih živi samo jedna osoba. Da bi Hrvatskom mogla dominirati jednočlana kućanstva, moglo se naslutiti i iz ranijih popisa, jer je udio takvih kućanstava u ukupnom broju sve više rastao i prema popisu iz 2011. godine.
U Hrvatskoj je bilo 24,6 posto takvih kućanstva, ali je tada udio dvočlanih kućanstava ipak bio nešto veći. No, već 2011. godine svako je peto kućanstvo u Hrvatskoj bilo jednočlano, dok je primjerice u trenutku osamostaljenja bilo 17,8 posto jednočlanih kućanstava, a najbrojnija su bila ona s četiri člana. Otišli su u DSZ-u i malo dalje u povijest, pa su istaknuli da je 1953. godine, dakle prije 70 godina, u Hrvatskoj bilo 14,1 posto jednočlanih kućanstava, a dominirala su kućanstva s pet ili više članova, i takvih je bilo 32,4 posto. Danas ih je 12,4 posto.
Konstantan pad
– Uspoređujući strukturu kućanstava u popisima od 1953. do 2021., uočava se konstantan pad veličine kućanstava, odnosno prosječnog broja njegovih članova. Naime, 1953. u jednom je kućanstvu prosječno živjelo 3,8 osoba, a 2021. bilo ih je 2,7, navodi u svom priopćenju DZS. To znači da se prosječan broj članova u hrvatskim kućanstvima u tom razdoblju smanjio za jedan.
Njihovi podaci pokazuju i to da su kućanstva u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji brojnija od prosječnih kućanstava u Hrvatskoj, odnosno da još uvijek imaju u prosjeku barem tri člana kućanstva.
Primorsko-goranska županija u prosjeku ima 2,4 člana po kućanstvu i time, uz Ličko-senjsku županiju s istim prosjekom, ima najmalobrojnije kućanstvo. Slijedi Zagreb gdje kućanstva u prosjeku imaju 2,5 članova.
I dok se broj jednočlanih kućanstava na nacionalnoj razini približio 30 posto, u Primorsko-goranskoj županiji je već premašio taj udio.
Prema podacima statističkog zavoda, PGŽ ima 109.794 kućanstva, od kojih su 34.182 samačka, što je više od 31 posto. Oko 29 posto kućanstava ima dva člana, što znači da u više od 60 posto kućanstava u toj županiji žive samci ili dvoje ljudi. Kad su u pitanju kućanstva s pet članova, u PGŽ-u ih je manje od sedam posto.
Prosječan broj članova po kućanstvu u Rijeci tek je nešto malo veći od 2,2, i ako se broj samačkih kućanstava u Hrvatskoj približio 30 posto, a u PGŽ-u je već i prešao taj udjel, u Rijeci je takvih kućanstava više od trećine. Od 47.788 kućanstava u Rijeci, njih 16.393 su jednočlana, što je 34,24 posto. Više od 30 posto kućanstava je dvočlano. Kućanstva koja imaju tri ili četiri člana u Rijeci zajedno jedva dosežu četvrtinu ukupnog broja kućanstava u tom gradu. Kućanstava s pet ili više članova je manje od pet posto.
Domovi umirovljenika
Stanje u Zadarskoj županiji gotovo je preslikano s nacionalne razine, u toj županiji po kućanstvu živi u prosjeku nešto malo manje od 2,7 članova, i također je najviše, 27,95 posto, onih s jednim članom. Nešto manji je udio kućanstava, 27,76 posto, s dva člana, dok je kućanstava u kojima živi pet ili više članova 15,53 posto.
Još prije 50 godina, odnosno prema popisu iz 1971. godine, najveći broj hrvatskih kućanstava imao je pet ili više članova, a u trenutku osamostaljenja dominirala su četveročlana kućanstva. Sada je udio četveročlanih kućanstava pao na 15 posto, dok je onih s pet ili više članova malo iznad 12 posto. Statistika otkriva i to da u Hrvatskoj ima 1.300 kućanstava s deset članova te njih 1.285 u kojima živi 11 ili više ljudi. U Primorsko-goranskoj županiji u trenutku popisa bila su 54 kućanstva s deset te 27 kućanstava s 11 ili više članova. U Rijeci je bilo 15 deseteročlanih kućanstava, dok je onih s 11 ili više članova bilo devet.
Osim u privatnim, građani Hrvatske žive i u institucionalnim kućanstvima, a riječ je o kućanstvima sastavljenim od osoba koje žive, primjerice, u domovima umirovljenika, ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u bolnicama za trajni smještaj neizlječivih bolesnika, samostanima, kao i osobe na trajnom smještaju u udomiteljskoj obitelji i slično. To su, u pravilu, kućanstva koja je osnovala pravna ili fizička osoba radi dugotrajnog udomljavanja i zbrinjavanja određene skupine ljudi. Popis iz 2021. godine pokazao je da su u Hrvatskoj bila 1.453 institucionalna kućanstva i da su u njima živjele gotovo 42 tisuće ljudi. U PGŽ-u je bilo 115 takvih kućanstava s 2.319 članova.