Razvoj i trgovina kriptovalutama, kada već nije u domeni državne, pokušava se riješiti kroz razne inicijative nevladinog sektora, a jedna od njih je i Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK). Ta udruga osnovana je s ciljem razvijanja i širenja svijesti o tehnologiji ulančanih blokova (blockchain) i kriptovaluta te razvijanja etičkog odnosa udruge i pojedinca prema kriptovalutama, digitalne imovine (digital asset) i drugih tehnologija temeljenih na raspodijeljenoj glavnoj knjizi (distributed ledger) na području Republike Hrvatske.

Dijalog s regulatorima

Udruga je osnovana 2017. godine s ciljem okupljanja rastuće zajednice interesenata za novu tehnologiju. Od samog početka UBIK se koncentrirao na organiziranje radionica i edukacija s ciljem približavanja materije općoj publici, ali istovremeno vodeći razgovore s regulatorima kako bi se osigurao nesmetan razvoj ekosustava. Od osnivanja broj članova kontinuirano raste, kako fizičkih tako i pravnih, dok operativno funkcioniranje počiva na potpori temeljnih članova. I u izazovnom periodu pandemije koronavirusa UBIK je uspijevao redovito održavati susrete s članovima i tako zadržati prisutnost i relevantnost.

Vlaho Hrdalo odvjetnik je i predsjednik te udruge i sugovornik na temu kriptovaluta u Hrvatskoj i kako ta udruga pokušava na neki način ispuniti institucijalnu prazninu, te pomoći građanima da dobiju bar neke informacije koje bi im pomogle da dobiju neke osnovne informacije.

Prije svega pitamo ga kako bi u najboljem, ali i najgorem slučaju, mogli proći klijenti riječke tvrtke koje su ovih dana vlasnici obavijestili o teškoćama i izgubljenim ulozima.

– Mislim da je lako zamisliti i najbolji i najgori scenarij jer se radi o ekstremima pa je za očekivati da ni do jednog neće doći.

S kojim je ciljem osnovana udruga za blockchain i kriptovalute – UBIK?

– Više je motiva bilo, od edukacije do okupljanja zajednice, ali vodeći je bio olakšavanje dijaloga s regulatorima koji je prije postojanja UBIK-a zbog fragmentiranog ekosustava bio nepraktičan. U tom dijelu mislim da smo ostvarili ozbiljan napredak.

Jedna od tvrtki koja posluje na hrvatskom tržištu trguje s čak 162 kriptovalute. Koliko ih je uopće »ozbiljnih«?

– Ozbiljnost je kategorija koja je teško prevediva na kriptovalute jer je u top 10 svih kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji Dogecoin koji bi mnogi okarakterizirali kao neozbiljan. Novu kriptovalutu je danas trivijalno lako stvoriti pa ne čudi da ih postoji značajan broj.

Različita rješenja

Može li svatko tko se sjeti i napraviti kriptovalutu i što mu je za to potrebno?

– Može, potrebna su mu određena tehnička znanja za napisati (ili prepisati) tzv. pametni ugovor (računalni kôd koji se izvršava na nekoj blockchain mreži). Nakon toga potreban je tzv. novčanik (aplikacija koja upravlja korisnikovim računom na blockchain mreži) putem kojega se pozove funkcija »stvaranja tokena« nad pametnim ugovorom. Korisnik prije poziva funkcije odredi parametre – poput količine kriptovalute koja se izdaje, naziva kriptovalute i nekih dodatnih mogućnosti, ali mnoge kriptovalute nastale su i odvajanjem (fork) od neke postojeće. Pitanje je samo čemu nova kriptovaluta koja je sama sebi svrha.

Kako je to uopće zakonski regulirano u svijetu, a kako u Hrvatskoj?

– Različita su rješenja u svijetu, a u Hrvatskoj se u pogledu poreznog tretmana rukovodimo mišljenjima Porezne uprave, dok je zakonski reguliran tek segment sprječavanja pranja novca. To bi se trebalo promijeniti s nedavno izglasanom Uredbom o tržištima kriptovaluta koja bi u cijeloj Europskoj uniji trebala stupiti na snagu za 12 odnosno 18 mjeseci.

U Europskoj uniji je izglasana regulativa koja će harmonizirati pravo u zemljama koje su do sada imale slična pravila. Hoće li to uopće zaživjeti na području EU-a?

– To će sigurno zaživjeti jer tako uredbe EU-a funkcioniraju, ne postoji pravo izbora njihove primjene. Ono što ostaje za utvrditi je kako točno će se tumačiti određene odredbe te konkretne Uredbe, a za što će u ovom periodu do njezinog stupanja na snagu biti potrebno i donošenje tzv. delegiranih akata i provedbenih tehničkih standarda.

Širi se krug ulagača

Tko je tipični ulagač u kriptovalute u Hrvatskoj?

– Ne znam, to bi bilo nagađanje, pretpostavljam da je to izvorno bila mlađa osoba s dobrim IT vještinama, ali s vremenom se taj krug zasigurno širio.

Koliko su prosječni ulozi?

– Nemam taj podatak, to je pitanje za mjenjače.

Može li se na tome uopće zaraditi?

– Ne znam, to bi spadalo u investicijske savjete, a to ne dajem.

U kojem je periodu bilo najpovoljnije ulagati?

– Odgovor je isti kao i na prethodno pitanje: ne znam, to bi spadalo u investicijske savjete, a to, kako sam već rekao, ne dajem.