Foto: iStock
Kontinuirani razvoj ribarstva i marikulture pozicionira Zadarsku županiju kao predvodnicu plavog i zelenog gospodarskog rasta Jadranske Hrvatske
Kroz projekt “Zajedno” u kojem naglasak stavljamo na zajedničku brigu, čuvanje i djelovanje, Novi list i Zadarski list organiziraju brojne konferencije na temu gorućih pitanja o budućnosti našeg planeta.
Zadarska županija kao predvodnica plavog i zelenog gospodarskog rasta
Jedna od njih je i konferencija Zadarskog lista koja će se održati 5.6.2023. u Zadru u Centru za kreativne inovacije. Konferencija naziva “Od polja do stola”, u cilju gospodarskog razvoja okupit će eminentne sugovornike koji će raspravljati o tome kako dodatno unaprijediti poljoprivredu zadarske županije kroz aktualna i buduća ulaganja, kako povezati proizvođače za kvalitetniji i organiziraniji plasman na tržišta EU te održivo upravljati prirodnim resursima.
Obrađene poljoprivredne površine, iskoraci u segmentu ekološke poljoprivrede te kontinuirani razvoj ribarstva i marikulture, pozicionira Zadarsku županiju kao predvodnicu plavog i zelenog gospodarskog rasta Jadranske Hrvatske.
Potražnja za svježom i manje prerađenom hranom iz održivih izvora je u stalnom porastu, kao i trend porasta potražnje za ekološkim proizvodima, što otvara nove brojne mogućnosti razvijanja potencijala Zadarske županije u sklopu Europske strategije „Od polja do stola“.
Ubrzanje prijelaza na održivu upotrebu prirodnih resursa
U sklopu Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) Hrvatska ima na raspolaganju 348 milijuna eura tijekom sljedećih šest godina, od čega doprinos EU-a iznosi 243,6 milijuna eura, čime će se znatno će se ubrzati prijelaz na održivu upotrebu prirodnih resursa, poduprijeti zaštita i obnova vodene bioraznolikosti te promicati niskougljična akvakultura i prerada.
Zadarska županija zahvaljujući investicijama u infrastrukturu i nove tehnologije na najbolji mogući način može iskoristiti svoje prirodne blagodati i geografske potencijale za razvoj ribarstva i marikulture te poljoprivrede (posebice ekološke).
Poticanje ekološkog uzgoja pozitivno utječe na bioraznolikost, stvara nova radna mjesta i privlači mlade poljoprivrednike, stoga je cilj da do 2030. najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta u Uniji bude pod ekološkim uzgojem te da se znatno poveća ekološka akvakultura.