KOSTRENA – Iz Rafinerije u Urinju već duže vrijeme istječu ulja u more, plaža Podkvarovo ograđena je branama, još se osjeća miris nafte, a prema Rafineriji prioblani dio očišćen je tako da ništa nije ostalo živo. Što Općina Kostrena zna o tome, na koji način nadziremo čišćenje i tko dozvoljava uporabu kemikalija, koji su disperzanati, jer neki su dozvoljeni, drugi ne? Što radi Općina, koja je dužna voditi računa o zaštiti okoliša? Jasno mi je da Ina baci euro na sponzorstva, da i neki vaši bliski tamo rade, no gdje je kraj tom dodvoravanju Ini, koja je velika i moćna, upitao se SDP-ov vijećnik Zoran Rubinić na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Kostrene.

Sve što je moguće

Zagađenje iz Ine u Urinju bilo je »lajtmotiv« aktualnog sata posljednje sjednice te su se Rubinićevom pitanju pridružili i vijećnici Unije Kvarnera i HDZ-a. Odgovarajući Rubiniću kostrenski načenik Dražen Vranić kazao je da nije točno da Općina ništa ne poduzima.

– Nažalost, niti jedna jedinica lokalne samouprave nema veliki instrumentarij koji omogućava sprečavanje ovakvih stvari. Ove stvari u nadležnosti su Državnog inspektorata, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Lučke kapetanije i ostalih. Općina poduzima sve što je moguće, i konkretno u ponedjeljak smo imali sastanak na koji su došli iz NZZJZ-a i Lučke kapetanije. U veljači se to istjecanje prvi put pojavilo i u Ini je objašnjeno da se radi o zagađenju koje dolazi iz podzemlja. Sada moramo vidjeti što će utvrditi nadležna inspekcija, a na sastanku s ravnateljima Darkom Glažarom i Željkom Linšakom dogovoreno je da će neovisno o tome što poduzima Ina, Zavod na nekoliko mjesta više puta tjedno uzrokovati more, i to ne samo mikrobiologiju već i fizikalne i kemijske pokazatelje, sve kako bi se došlo do informacija je li to područje sigurno za kupanje.

Uzorkovat će se i stijene, a Zavod će posebno ispitivati područje od lučice Podurinj do uvale Dražica pokraj Rafinerije. I sada je u tijeku inspekcijski nadzor i tražili smo dopunu nalaza kako bi se utvrdilo je li područje podobno za kupanje. Mi kao Općina nećemo tolerirati incidente, od kvalitete zraka i buke, do onečišćenja mora, a plan Ine je dodatnim pumpama crpiti ono što se nalazi u podzemlju, dok se kao dugoročno rješenje najavljuje podzemni snimak Rafinerije i cjelokupna sanacija. To iziskuje vrijeme i ozbiljno sam zabrinut da ćemo imati problem s poslovanjem Ine jer ovdje se radi o ozbiljnom problemu, rekao je Vranić.

Goruće pitanje

Adrijana Muždeka Prodanović iz UK-a na aktualnom satu pitala je o gorućem pitanju društvenih mreža – mijenja li se zbog pogodovanja investitorima prostorni plan u dijelu koji se odnosi na kostrensko priobalje, odnosno zeleni pojas na potezu od Žurkova do Svežnja.

– Drago mi je da ste postavili ovo pitanje jer tako mogu demantirati mnoge neistine koje se iznose na društvenim mrežama. Vi kao vijećnica trebali biste znati koja je procedura izmjena prostorne dokumentacije. Imamo dvije aktualne izmjene, urubanističkog plana Stara voda i četvrte izmjene prostornog plana. Tu ne postoji niti jedno slovo o izmjenama na području sidra do Svežnja, uključujući i sam objekt Croatia linea. Općina Kostrena nije prodala niti jedan teren na tom području, a ne upravljamo Croatia lineom, koji je u vlasništvu RH. Spominju se i investitori, planovi, nacrti da postoje u Općini, što je apsolutna laž. Četvrte izmjene u prostornoj dokumentaciji u prvom redu su pokrenute zbog lučice Stara voda, a stav Zavoda za prostorno planiranje je da se za bilo kakve izmjene području uz more treba napraviti UPU R2. Osobno smatram da se radi o najvrednijem području Kostrene i smatram da u tome moraju sudjelovati građani i urbanisti koji bi dali prijedlog kako riješiti taj jedan vrlo značajan prostor. To je prostor na kojem ne smije biti ni »s« od stanova ni »a« od apartmana. To je turističko-rekreativna zona, poručio je Vranić.

Lanjski proračun

U izvještaju o izvršenju prošlogodišnjeg proračuna, koji je usvojen većinom glasova, dok su suzdržani bili vijećnici UK-a, Vranić je podsjetio da je ishodišni proračun iznosio 71,3 milijuna kuna te je prvim rebalnosim povećan na 79,2 milijuna kuna, a drugim 86,3 milijuna kuna. Ukupni prihodi ostvareni su 87,7 milijuna kuna, odnosno 102 posto od planiranog, a rashodi iznosili 77,7 milijuna kuna, ili 90 posto u odnosu na planirano.

– U odnosu na konsolidirani prihod, u koji su uključeni proračunski korisnici, ostvaren je višak od gotovo deset milijuna kuna, dok su prihodi od poslovanja izvršeni u iznosu od 100 posto, odnosno 65 milijuna kuna, a prihodi od poreza na dohodak 113 posto, ili 22,2 milijuna kuna. Razlog povećanja je povećenje broja stanovnika te odluka Vlade kojom je raspored poreza povećan prema JLS-ima, što je vrlo dobro jer je Kostrena uvijek bila poznata po komunalnom doprinosu koji se troši namjenski, rekao je Vranić.

Rebalans

Na sjednici je usvojen prvi ovogodišnji rebalans proračuna s obzirom na to da je na ishodišni proračun od 9,8 milijuna eura ostvaren višak prihoda u odnosu na rashode, što je, kako je rekao Vranić, dokaz da se sredstva planiraju realno i omogućava realizacija svih zacrtanih projekta. Izmjenama i dopunama proračun se povećava za iznos od 989 tisuća eura te je porastao na 10,8 milijuna eura.

Iako je Općinsko vijeće jednoglasno usvojilo prijedlog o izmjenama detaljnog plana uvale Žurkovo, Zoran Rubinić kod rebalansa proračuna kazao je da Općina riskira velik novac izdvajajući za izradu projektne dokumentacije za Žurkovo

– Malo me čudi vaš istup jer ste predsjednik Upravnog vijeća ŽLU-a Bakar – Kostrena – Kraljevica. Cilj je da se usklađenjem DPU-a Žurkova pozicionira lukobran i gatovi da bi se mogla ishodovati građevinska dozvola za izgradnju morskog dijela jer je to jedini način da se financira taj projekt koji je vrijedan najmanje 20-ak milijuna eura i koji želimo realizirati do prvog kvartala iduće godine, odgovorio je Vranić, kojem je rebalans prošao većinom glasova, uz suzdržani UK i Rubinićevo protivljenje.

Zaduženje za vrtić Paveki

Na sjednici je jednoglasno donesena odluka o dugoročnom zaduženju za područni dječji vrtić u Pavekima za čiju je izgradnju dobiveno 487 tisuća eura bespovratnih sredstava. Ukupna investicija iznosi tri milijuna eura, a bit će podignut kredit u visini 1,3 milijuna eura kod HBOR-a uz subvencioniranu kamatnu stopu.