U Hrvatskoj se smanjuju svi pokazatelji inflacije, stoga bi se inflacija u Hrvatskoj u 2023. mogla smanjiti na sedam posto, uz nastavak usporavanja u 2024., te na 2,2 posto u 2025. godini, rekla je zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, Sandra Švaljek, na konferenciji Financijsko tržište koja je počela u Opatiji. Kaže da su, što se tiče Hrvatske, u zadnje vrijeme na inflaciju dosta veliki utjecaj imale cijene usluga. To se, veli, može povezati s dobrom turističkom sezonom, te će iz tog dijela vjerojatno dolaziti pritisci na rast cijena i u ovoj godini. Švaljek kaže da bi pritisak na rast cijena ove godine mogao dolaziti i od rasta plaća, pri čemu i nominalne, ali i realne plaće sada rastu, dok na tržištu rada bilježimo osobito snažan pad stope nezaposlenosti.

– Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pao je ispod 100.000, prvi puta nakon 1982. godine. Tako da po prvi puta u dugo godina imamo stopu nezaposlenosti, koja se i poklopila sa stopom u europodručju, od nešto više od 6 posto, istaknula je Švaljek. Kaže da je pritisak na cijene prije dolazio od cijena energenata i sirovina, no sada pritisci dolaze i iz tržišta rada. Snažno tržište rada moglo bi utjecati na kretanje cijena u budućnosti. Sumirala je da se, dakle, ukupna inflacija postupno smanjuje, prije svega pod utjecajem kretanja cijena energenata i sirovina, no temeljna je inflacija još visok.

– Imamo povoljnija gospodarska kretanja, snažno tržište rada, a u Hrvatskoj je visoko pouzdanje i potrošača i poduzeća, zbog čega je rast na tromjesečnoj razini iznad prosjeka europodručja. Nadalje vidimo da će se inflacija ipak postupno spustiti na ciljanu razinu do 2025. Neki se pitaju zašto se ne vodi oštrija monetarna politika. Stvar je uvijek mjere: oštrija monetarna politika je moguća, ali bi išla uz velike žrtve, potencijalnu recesiju i gušenje gospodarstva, i dok god postoji mogućnost za ‘soft lending’, treba je iskoristiti i dozirati monetarnu politiku tako da prizemljenje ne bude pretvrdo. ECB-ovo zaoštravanje monetarne politike nije na hrvatsko tržište još utjecalo u punoj mjeri, prijenos kamatnih stopa odgođen je, a kreditna aktivnost stabilna, rekla je Švaljek. Navela je da su se stope rasta kredita poduzećima smanjile, i zbog baznog efekta, jer su lani bile visoke. Kod kredita stanovništvu još uvijek se ne vidi APN, koji će i dodatno povećati rast kredita stanovništvu. Švaljek kaže da je zanimljiv rast gotovinskih nenamjenskih kredita građanima.

– Ne tumačimo to isključivo padom kupovne moći i trošenjem štednje od prije, nego time da je situacija na tržištu rada dobra, plaće realno rastu, pouzdanje potrošača je visoko, a konačno se mogu kupiti i automobili koji se nisu mogli tijekom pandemije, i to može imati utjecaja. Jer, to nisu krediti s kratkim rokom dospjeća, nego na 5, 10 i više godina. Dakle, radi se o kupnji trajnih potrošnih dobara, istaknula je Švaljek.