Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se u ponedjeljak na reakciju predsjednika RH Zorana Milanovića o prijetnjama Vladi i optužio ga da je ‘huškač, koji godinama laže’ o njemu i njegovoj obitelji, a onda ustvrdio kako dio javnosti vjeruje da su Milanovićeve tvrdnje istinite.

“Godinama laže o mojoj obitelji”

“Milanović je huškač, čovjek godinama laže o mojoj obitelji, o mom pokojnom ocu i laže o meni i to baca u eter. Dio ljudi koji je neinformiran, poluinformiran, informiran iz iskrivljenih izvora misli da je to što on govori istina”, rekao je Plenković nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a.

Osvrnuo se time na Milanovićev komentar od subote, kada je ustvrdio da Plenković izjavama o prijetnjama koje doživljava radi medijski show i maltretira javnost. Ustvrdio je da je razlika između njegove pozicije i pozicije vlade u činjenici da se teroristički napad 2020. dogodio ispred Banskih dvora, a ne Pantovčaka.

Poručio je i kako je izvješće Sigurnosno obavještajne agencija (SOA) potvrdilo postojanje oružanih skupina u Hrvatskoj koje nasilno žele promijeniti vlast, a da je s tim izviješćem upoznat i Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost.

“Osvješćujem javnost o ovoj situaciji”

“To zna recimo g. Hajdaš Dončić koji vodi taj odbor, koji je bliski Milanovićev prijatelj. Tamo mu jasno piše: identificirali smo dvije skupine ljudi s ekstremističkim stavom, ljudi koji imaju ideju nasilno rušiti ustavni poredak”, rekao je Plenković.

Dodao je da to, dakle, nije izmišljena tema, da je to rekla sama SOA. Naglasio je da se to događa u Hrvatskoj, istaknuvši da nije pojava da pripadnika takvih skupina ima “100 tisuća”, ali napomenuo da ih ima.

“Pa ne uznemirujem ja javnost radi sebe, nego osvješćujem javnost da postoji situacija u našem društvu koje, kako vi kažete, nisu dominantne i nisu prisutne u javnosti”, rekao je Plenković novinarima.

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je najavio osnovne korake idućeg kruga porezne reforme, rekavši kako njime vlada pruža šansu jedinicama lokalne samouprave i potiče ih da pridonesu poreznom rasterećenju građana, čime bi im mogle rasti plaće.

Novi krug porezne reforme: “Otklonimo neke teze”

Plenković je nakon sjednice predsjedništva HDZ-a najavio da će poreznu reformu predstaviti idući tjedan, no otkrio je neka njezina rješenja i zamisli, istaknuvši da jedinice lokane samouprave neće biti financijski oštećene.

“Da otklonimo teze u eteru da se nešto uzima jedinicama lokalne samouprave. Ništa se ne uzima, obrnuto. Mi smo vlada koja od prvog dana radi na fiskalnoj decentralizaciji i povećanju prihoda jedinica lokalne i područne samouprave”, ustvrdio je Plenković.

“Način da se povećaju plaće ići će tako da će država preuzeti dio kod određenog kruga ljudi s određenim maksimumom prihoda, otprilike do 1500 eura uplate u dio mirovinskog doprinosa i time će automatski ostati više njima u tzv. bruto 1 plaći.

Drugo je da se poveća osobni odbitak i treće, ukidanje prireza, dakle prirez bi se ukinuo, a spojila bi se mogućnost autonomijom elegacijom prema jedinicama lokalne samouprave da dodaju ono što je nekad bio prirez na porez na dohodak”, rekao je premijer.

“Dakle”, kako je dodao, “imamo dvije stope poreza na dohodak; jedna je od 20 posto, prag je otprilike 3700 eura, a druga je od 30 posto”, rekao je i pojasnio:

“U onoj jedinici gdje je sama jedinica odredila prirez da bude 10 posto, to je 10 posto na porez na dohodak. Dakle, 20 posto plus 10 posto je recimo 22 porez na dohodak”.

“Uočili smo suficit prihoda samouprava”

Dodao je da je vlada uočila suficit prihoda lokalne i područne samouprave te da sada planira povećanje plaća ondje gdje država uplaćuje umjesto zaposlenika dio za mirovinsko osiguranje.

“Drugo, povećanjem osobnog odbitka još jednom krugu ljudi ostaje više novca za plaću i treće, dajemo mogućnost čelnicima lokalne samouprave da, ako vide da im je volumen, dakle ukupna masa prihoda toliko velika, da možda nešto što je bilo 10 prirez ne mora više biti 20 plus tih 10 na 20-22, nego može biti 21 i onda će oni imati mogućnost da dodatno povećaju plaću ljudima koji žive kod njih”, objasnio je Plenković.

Dodao je kako vlada tako “stvara konkurenciju među jedinicama lokalne samouprave da svojim mjerama, sukladno onome što imaju kao prihode od poreza na dohodak i prireza, eventualno smanje i omogući da ljudi imaju veću plaću”.

Najavio je i da će ovaj tjedan na vladi biti i rebalans proračuna, koji će biti izglasan u lipnju.

Prognoze EK-a dobre, vladine realnije

Ocijenio da su najnovije prognoze Europske komisije za Hrvatsku dobre te da procjenjuju veći rast nego prije.

Hrvatska je među članicama EU-a koje će prema mišljenju EK-a imati najveći rast, rekao je Plenković.

Dodao je kako su vladine prognoze još preciznije.

“Vide da apsorpcija sredstava NPOO-a ide brzo i dinamično, što će sigurno koristiti za daljnji gospodarski rast. Uvjeren sam da će efekti Schengena i euro područja tijekom ove turističke sezone donijeti velik korak naprijed, i u prihodima i u noćenjima’, rekao je.

Europska komisija je u ponedjeljak povećala procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,6 posto, a sljedeće na 2,3 posto, dok bi inflacija ove godine trebala pasti na 6,9 posto, a sljedeće na 2,2 posto.

U prethodnim, zimskim ekonomskim prognozama, Komisija je očekivala da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 1,2 posto, a sljedeće 1,9 posto.

Procjene rasta BDP-a Europske komisije manje su od prognoza hrvatske Vlade, koja je krajem travnja povećala procjenu za 1,5 posto, s 0,7 posto na 2,2 posto, za ovu godinu, a na 2,6 posto za sljedeću.

Pomoći ćemo u saniranju šteta od poplava

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da će Vlada, ako bude većih šteta od poplava pomoći u njihovu saniranju, upozorivši kako ćemo zbog najavljenih daljnjih oborina imati dosta velike prijetnje i izazove zbog Save, Kupe i Une.

“Ukoliko bude većih šteta, kao što to inače činimo, kada županije proglase elementarne nepogode i naprave procjenu šteta, pomoći ćemo u njihovom saniranju, što smo činili i ranije”, rekao je Plenković novinarima nakon šireg Predsjedništva HDZ-a osvrćući se na obranu od poplava.

Izvijestio je da su na terenu sve službe – civilna zaštita, vatrogasci, a dodatno je angažirana i Hrvatska vojska kako bi pomogli obranu od poplava. Naveo je kako je posebno nezavidna situacija u Zadarskoj županiji, u Obrovcu i u Gračacu.

Nažalost, najavljuje se od strane Hrvatskih voda rast vodostaja i u drugim krajevima, tako da ćemo u sljedećih dva do tri dana imati dosta velike prijetnje i izazove i zbog Save i Kupe i Une, poručio je.

Beroš u srijedu sa sindikatima medicinskih sestara

Plenković je, upitan o štrajku medicinskih sestara, najavio da će ministar zdravstva Vili Beroš u srijedu razgovarati sa sindikatom medicinskih sestara i tehničara te sindikatima drugoga bolničkog i medicinskog osoblja na kojem će se pokušati naći rješenje.

Podsjetio je da krizne 2022. godine nije bilo prosvjeda jer je Vlada sveobuhvatnim i snažnim paketima te vođenjem socijalnog dijaloga punog međusobnog povjerenja i poštovanja riješili pitanje socijalnog nezadovoljstva.

No, smatra i da sada najedanput svi koji su bili zadovoljni u većoj krizi – sada kada su vidjeli da Vlada omogućuje veći gospodarski rast, da su rapidno smanjili udio javnog duga u BDP-u, da nije bilo vala otpuštanja niti stečajeva, žele zauzeti “bolje pozicije” prije donošenja novog Zakona o plaćama u javnim i državnim službama.

Pojasnio je da će se time više od 600 različitih razreda koji danas postoje u državnoj i javnoj službi – pokušati sintetizirati na njih oko 16.

“Želimo pozvati sve na razumijevanje. Naša politika, kada je riječ o plaćama je da plaće rastu”, poručio je. Naveo je i da je u njihovom mandatu prosječna plaća narasla od 2016. do danas za 48 posto, a minimalna za 70 posto.

Uz to, mirovine su prosječno narasle za 37 posto. Smatra kako je radi o politizaciji kada se govori kako ima novca za veće plaće doktora a ne medicinskih sestara.

Zakon o izbornim jedinicama bit će donesen u roku i Ustavni sud će biti zadovoljan

Plenković je, upitan za komentar pisma 11 profesora Ustavnog prava koji su izrazili nezadovoljstvo vezano uz donošenje novog Zakona o izbornim jedinicama, poručio da će napraviti ono što im je rekao Ustavni sud i novi zakon će biti donesen u roku.

Dodao je da će prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama biti gotov vrlo skoro nakon čega će biti poslan na javno savjetovanje u kojem će svi moći dati komentare. Nakon toga će doći u Hrvatski sabor pred odbore te će proći prvo i drugo čitanje.

“Usvojit će se dovoljno na vrijeme prije redovitih parlamentarnih izbora i Ustavni sud će biti zadovoljan jer će specifična težina zastupnika koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici odgovarati plus ili minus pet posto ono što je demografska realnost Hrvatske”, istaknuo je.