Dio banaka izvijestio je zasad o znatno višoj dobiti u prvom kvartalu 2023. u odnosu na isti kvartal lani, a kao razlog između ostalog navode rast kamatnih stopa, uslijed politike Europske središnje banke.

Logično je da su im rasli neto kamatni prihodi jer su kamate na kredite svojim klijentima povećavali, a kamate na štednju ne prate taj trend, i dalje su jedva iznad nule, pa se marže i zarade povećavaju.

I naknade su se uvećale, a što klijenti najbolje osjete na svojoj koži, gdje iz mjeseca u mjesec mogu očekivati da će im se naplatiti neka nova provizija ili pak postojeća uvećati.

Što se kamata tiče, kada se banke pita zašto ne dižu kamate na štednju, kažu da je sve stvar ponude i potražnje: novca ima, veoma su likvidne, pa im novi priljev likvidnosti baš i ne treba.

Štediše pak drže kod njih novac i uz realno negativnu kamatu (nominalna kamata minus stopa inflacije), i čemu onda da nešto mijenjaju?

Sretno doba

No, uz ove »uobičajene« razloge rasta dobiti, koji dakle proizlaze iz »baznog« poslovanja, banke od Nove godine, otkako smo ušli u eurozonu, imaju i jedan dodatan prihod, kojeg prije nije bilo, a isto se naravno tiče ključnih stopa ECB-a.

Riječ je konkretno i o visokoj, sve višoj kamati na depozite koje poslovne banke drže u središnjoj banci, ovdje HNB-u. Naime, dok nismo ušli u eurozonu stopa za deponiranje likvidnosnih viškova kod HNB-a bila je nula.

Ulaskom u europodručje, sve ključne stope »nove monetarne središnjice«, ECB-a u Frankfurtu, počinju se primjenjivati i na naše tržište.

Kako ECB stalno diže ključne stope, zbog čega se dižu i kamate na kredite o čemu banke i govore, povećava se i »deposit facility rate«, također jedna od triju ECB-ovih ključnih stopa, koja se konkretno odnosi na ona sredstva koje poslovne banke drže kod središnjih banaka.

U trenutku hrvatskog ulaska u eurozonu ta je stopa ECB-a bila 2 posto. One su u nju doslovno »uskočile«, te na novac koji su držale kod HNB-a odmah počele dobivati prinos daleko veći od onog koji primjerice zaračunavaju svojim štedišama.

Ta je ECB-ova stopa potom povećavana, prvo na 2,5 posto, pa na 3 posto, a trenutno iznosi čak 3,25 posto, što znači da banke lijepo i sve više zarađuju samo time što drže viškove likvidnosti kod središnje banke. A budući da je tih viškova puno, ovu prigodu vjerojatno obilato koriste. Od HNB-a smo dobili konkretne brojke.

– Viškovi likvidnosti koji banke drže na računu kod Hrvatske narodne banke u razdoblju od početka godine u prosjeku iznose oko 14,4 milijardi eura.

Europska središnja banka u navedenom je razdoblju nastavila ciklus podizanja kamatnih stopa započet u srpnju 2022. te su kamatne stope na prekonoćne depozite banaka kod središnje banke porasle s 2 posto na početku godine do 3,25 posto u svibnju.

Sukladno tome, bankama je u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine isplaćeno 85,6 milijuna eura kamata, odgovorili su iz HNB-a. Primjećuju i da »središnje banke razvijenih zemalja u uvjetima velikih viškova likvidnosti i sve viših kamatnih stopa imaju relativno velike troškove po isplatama kamata poslovnim bankama«.

Dvije epizode

– Obje ove okolnosti (viškovi likvidnosti u bankovnim sustavima i visoke kamatne stope) rezultat su vođenja politika s ciljem postizanja primarnog cilja monetarne politike velikih središnjih banaka – stabilizacije potrošačke inflacije.

No, one su posljedica reakcija središnjih banaka na dvije vrlo različite epizode odstupanja inflacije od inflacijskog cilja: viškovi likvidnosti nastaju kao posljedica otkupa vrijednosnih papira u svrhu borbe protiv preniske potrošačke inflacije (u razdoblju nakon 2015., a posebno nakon izbijanja pandemije 2020.), dok su kamatne stope trenutno povišene s ciljem snižavanja potrošačke inflacije (kamatne stope postupno rastu od srpnja 2022.).

Bitno je napomenuti kako ni viškovi likvidnosti niti povećane kamatne stope pojedinačno ne vode do ovakvih velikih isplata poslovnim bankama, već jedino njihova simultana pojava koju je, u danim uvjetima, bilo vjerojatno nemoguće izbjeći.

Primjerice, sve središnje banke ocjenjuju da je potrošačka inflacija trenutno previsoka i podizanje kamatnih stopa kao primarnog instrumenta monetarne politike čini se nužnim – ono slabi potrošnju i investicije te u konačnici djeluje u smjeru slabljenja inflacije.

Propuštanje podizanja kamatnih stopa u trenutnim uvjetima još uvijek previsoke inflacije, kao i nepoduzimanje potrebnih mjera tijekom razdoblja preniske inflacije, bilo bi u konfliktu s primarnim ciljem središnjih banaka.

Pritom središnje banke usporedno s podizanjem kamatnih stopa nastoje smanjiti svoje bilance pa je ECB krajem protekle godine potaknuo prijevremene otplate sredstava plasiranih bankama kroz ciljane operacije dugoročnog financiranja, a ove je godine prestao reinvestirati dospjela sredstva u okviru programa otkupa vrijednosnih papira (APP) – od ožujka djelomično, a od srpnja se očekuje potpuni prestanak reinvestiranja tih sredstava.

Smanjenje bilanci središnjih banaka mora se provoditi postupno, predvidivim ritmom, kako ne bi izazvalo poremećaje na financijskim tržištima i ugrozilo financijsku stabilnost.

Pritom je ECB već smanjio bilancu za preko 11 posto, što je više od drugih središnjih banaka razvijenih gospodarstava (primjerice američki Fed ili Bank of England), tumači HNB.

Visoka likvidnost

I iz Hrvatske udruge banaka potvrdili su da je bankarski sustav izrazito likvidan te su, kažu, banke na kraju ožujka ove godine na prekonoćnim depozitima kod HNB-a držale oko 13 milijardi eura.

– Podaci o dobiti i formiranju dobiti bankarskog sustava za prvo tromjesečje još nisu objavljeni, tako da još ne raspolažemo podacima iz kojih bismo mogli zaključivati o ukupnim trendovima u sustavu.

Međutim, trendove treba sagledavati u kontekstu gospodarskog rasta koji utječe na profitabilnost svih sektora nacionalnog gospodarstva, kažu u HUB-u. Pitali smo ih i zašto svoje štediše ne počaste takvim kamatama.

– Unatoč visokoj likvidnosti banaka koja je dodatno povećana u procesu uvođenja eura, statistički podaci ukazuju da se rast kamatnih stopa počeo reflektirati i na kamatama koje banke isplaćuju deponentima.

Kamatne stope na oročene depozite stanovništva u prosincu prošle godine u prosjeku su iznosile 0,22 posto, dok se prosjek za ožujak povećao na 1,40 posto (kamatne stope na nove poslove).

Kada je riječ o depozitima poduzeća, prosječna kamatna stopa na oročenja je iznosila 0,88 posto u prosincu 2022., dok je prosjek za ožujak iznosio 1,93 posto.

Istovremeno, prosječne kamatne stope na potrošačke i stambene kredite nisu se značajnije mijenjale. Visoka likvidnost jedan je od razloga prigušenog rasta aktivnih kamatnih stopa, zaključuje HUB.

Streloviti rast dobiti

O dobiti za prvi kvartal 2023. zasad je izvijestila Zagrebačka banka kojoj je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani dobit porasla za čak 32 posto.

Kažu da su neto prihodi od kamata rasli za 70 posto, a neto prihod od naknada i provizija za 11 posto. O značajno višoj dobiti u prvom kvartalu 2023. u odnosu na prvi kvartal 2022. izvijestio je nedavno i HPB.

U banci navode da je to, između ostalog, rezultat rasta kamatnih stopa na financijskim tržištima.