Riječka luka i prometni pravac uspješno su predstavljeni na najvećem svjetskom sajmu proizvoda, usluga i inovacija u transportu i logistici, »Transport Logistic 2023.«, koji je i ove godine održan u Münchenu. O veličini i značaju ovog sajma možda najbolje govori činjenica da je održan na 120 tisuća kvadratnih metara zatvrorenog prostora, uz izložbeni prostor na otvorenom, posebno za izlagače vezane uz željeznicu, okupivši više od 2.300 izlagača iz sedamdesetak zemalja, iz svih područja transporta – kopnenog, zračnog i pomorskog, kao i logistike i pratećih usluga.

Ovogodišnje predstavljanje riječke luke bilo je po mnogočemu značajno, u prvom redu jer je prvi put organiziran zajednički nastup Lučke uprave, kao nositelja i još šest suizlagača na jedinstvenom izložbenom prostoru, što je, kako smo se uvjerili u Münchenu, rezultiralo velikim interesom posjetitelja sajma.

Uz bok konkurentima

Uz Lučku upravu, svoje proizvode i usluge prezentirali su Rijeka Gateway, koncesionar novog kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea, AGCT – koncesionar na postojećem kontejnerskom terminalu Brajdica, Manšped, transportno-logistička tvrtka, Luka Rijeka d.d., kao najstariji koncesionar u luci, pomorska agencija Liburnia i logistička tvrtka International Logistics and Chartering, svi pod motom Rijeka se vraća. Osim njih, na sajmu su bili i predstavnici brojnih drugih tvrtki i institucija vezanih uz lučki transport, logistiku i sve vrste pratećih usluga, kao i institucija vezanih uz pomorstvo i promet.

Zajednički nastup u Münchenu – Emmanuel Papagiannakis, Dragica Franulović, Denis Vukorepa, Duje Čipčić, Sergey Morev i Koen Benders / Snimio Josip RUKAVINA

Izložbeni prostor Lučke uprave i suizlagača iz riječke luke bio je smješten u jednoj od središnjih izložbenih hala, u njenom centralnom dijelu, na površini od 210 kvadratnih metara, gdje su zainteresirani posjetitelji mogli čuti i saznati sve o riječkoj luci i tvrtkama koje su se predstavile, kao i o mogućnostima poslovne suradnje. Zanimljivo, istu su halu kao prostor za svoje predstavljanje odabrale i neke od vodećih europskih luka, poput Rotterdama, Antwerpena i Hamburga, a svoj su prostor u njoj postavile i talijanske luke Trst i Monfalcone, izravni konkurenti Rijeke kada je u pitanju lučki biznis.

U četvrtak je na »štandu« održana posebna svečanost na kojoj su se okupljenima obratili izlagači, a nakon toga je nastupila slavna hrvatska glazbenica Ana Rucner, čiji je nastup privukao veliku pozornost posjetitelja sajma i izlagača sa susjednih izložbenih prostora.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa izrazio je veliko zadovoljstvo zajedničkim nastupom s ciljem promocije riječke luke u cjelini, kao i njenih kontejnerskih i drugih terminala, uz logističke, transportne i ostale usluge.

– Lučka uprava Rijeka je tradicionalno prisutna na ovom velikom međunarodnom – svjetskom sajmu transporta koji se svake dvije godine održava u Münchenu. Zadnji je bio 2019. godine kada smo puno skromnije u ovoj istoj hali promovirali riječku luku i naš prometni pravac. U organizaciju ovogodišnjeg sajma smo krenuli bitno drugačije, s velikim izložbenim prostorom za zajednički nastup Lučke uprave Rijeka, najvećih koncesionara i važnih sudionika riječkog prometnog pravca. Odlučili smo se za ovakav nastup jer su se u riječkoj luci u zadnje četiri godine dogodile velike stvari i najveći iskorak u investicijskom ciklusu, kazao je Vukorepa, podsjetivši kako su u Rijeci, unatoč COVID krizi započeti, realizirani ili privedeni kraju veliki infrastrukturni projekti.

– Zajedno s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture u Višegodišnjem financijskom razdoblju EU 2014 – 2020 osigurali smo sufinanciranje osam velikih infrastrukturnih projekata od 136 milijuna eura. Pet projekata je završeno, a tri projekta su u fazi realizacije. Za Višegodišnje financijsko razdoblje EU 2021 – 2027 pripremili smo 15 novih projekata ukupne vrijednosti od 290 milijuna eura. Imamo takozvane povezane projekte – državna cesta DC 403 i Port West Internal Road, cestu kroz lučko područje, od 75 milijuna eura, investicije koncesionara u nove kapacitete i brojna druga ulaganja. Kada govorim o investicijama koncesionara, onda se moram vratiti u 2011. godinu kada je sve počelo. Tada sam prema modelu Svjetske banke osobno vodio postupak za pronalazak strateškog partnera na kontejnerskom terminalu Brajdica. Ugovor o strateškom partnerstvu je potpisan početkom 2011. godine s tvrtkom International Container Terminal Services Inc. (ICTSI) iz Manile.

To je bio početak investicija privatnog kapitala i stranih investitora u riječku luku i pravo strateško partnerstvo sa stranim terminal operatorom u hrvatskom lučkom sustavu općenito. Danas je naš postojeći kontejnerski terminal u poslovnom okruženju prepoznatljiv kao Adriatic Gate Container Terminal i po korporativnoj narančastoj boji dizalica. Od studenog 2021. godine u riječkom lučkom sustavu imamo novog koncesionara, tvrtku Rijeka Gateway – zajedničku tvrtku koju su osnovali APM Terminals and Enna. S tvrtkom smo potpisali Ugovor o koncesiji na 50 godina za novi Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal u studenom 2021. godine.

To je najveći ugovor u povijesti riječke luke – po važnosti i po vrijednosti. Postupak smo započeli krajem 2018. godine, proveli smo dva međunarodna javna natječaja i cijeli proces završili u svibnju 2021. godine. Od tada u hrvatskom, odnosno riječkom lučkom sustavu imamo kompaniju APM Terminals, jednog od najvećih terminal operatera u svijetu koja je članica grupe AP Moller Maersk, kazao je Vukorepa koji je zahvalio Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i članovima Upravnog vijeća Lučke uprave na suradnji i podršci koja mu je pružena u realizaciji ovih projekata.

– Po istom modelu ćemo raditi i dalje i kada zbrojimo sve projekte, u riječkoj luci će se do 2027. godine realizirati investicija od oko milijardu eura. Investicijski ciklus se nastavlja i sve ovo nam svakako daje za pravo da kažemo »Rijeka is coming back« – Rijeka se vraća, rekao je Vukorepa.

Prezentaciju riječke luke glazbeno je popratila Ana Rucner / Snimio Josip RUKAVINA

Ujedinjena fronta

Vrlo zadovoljni zajedničkim nastupom i interesom posjetitelja bili su i ostali izlagači na riječkom izložbenom prostoru.

Tako je Emmanuel Papagiannakis, direktor AGCT-a, tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom Brajdica, istaknuo kako ovogodišnje predstavljanje riječke luke na sajmu u Münchenu smatra pravim konceptom.

– Predstavljamo se kao ujedinjena fronta, što ima smisla, jer svi mi ovdje radimo u interesu riječke luke i prometnog koridora. Pokušavamo pokazati što možemo pružiti na Jadranu, ali pokušavamo uzeti i dio tržišta koji sada drže luke sjeverne Europe. Lučka uprava je dobro osmislila ovaj nastup, kazao je direktor AGCT-a.

Istaknuo je i vrlo dobar interes posjetitelja za riječkom lukom i prometnim pravcem.

– Ljudi su počeli sve više uzimati u obzir činjenicu da mogu uštedjeti pet-šest dana plovidbe broda, ako on pristane u Rijeci, a ne u nekoj od luka na sjeveru. Sve više brodara to shvaća, a tu su i pitanja održivosti i emisija CO2 koja postaju sve važnija u poslovanju. Tržište na sjeveru Europe je golemo, a smatram da ima dovoljno prostora i za nas. Lani smo imali rast prometa od 20 posto, čime smo ponovo pokazali da smo pouzdani i po pitanjima održivosti, a mislim da će riječki prometni koridor u budućim godinama samo dobivati na važnosti. Raste i povjerenje u Rijeku i prometni pravac, a razne krize zadnjih godina pokazale su da je bolje imati nekoliko opcija za transport roba, nego se oslanjati samo na jednu.

Ponekad se rezervni plan pokaže boljim i pouzdanijim od glavne opcije, što je bilo i u našem slučaju i pomoglo nam da rastemo. Mađarsko tržište primjerice, sve više transporta obavlja preko Rijeke. Imamo i dobru podršku Vlade i Ministarstva prometa. Za razvoj Rijeke iznimno je važna željeznica, jedino uz izgradnju nove pruge Rijeka će moći ostati značajna luka za ulaz i izlaz tereta u regiji, smatra Papagiannakis.

Disperzija puteva

S druge strane riječkog »otoka« na minhenskom sajmu, razgovarali smo i s Koenom Bendersom, direktorom Rijeka Gatewaya, tvrtke koja upravlja terminalom na Zagrebačkoj obali, koji tek treba početi s radom.

– Prvi put se kao tvrtka predstavljamo na ovom sajmu. Vidimo da su i drugi izložbeni prostori koncipirani na sličan način, da se tvrtke predstavljaju u sklopu luke u kojoj djeluju. Mislim da je ovo dobar način za predstavljanje Rijeke i drago nam je što smo ovdje kao dio lučke zajednice. Možda ćemo se u nekim budućim izdanjima ovog i drugih sajmova predstavljati i samostalno, ali sada predstavljamo i Rijeku kao logistički hub, kazao je Benders.

Zanimalo nas je i kakav je bio interes posjetitelja za novim terminalom koji je još uvijek u fazi opremanja, a Benders kaže da je vrlo dobar.

– Mi kao terminal vrlo vjerojatno nećemo imati velik broj individualnih klijenata, nego ćemo uglavnom raditi s velikim brodarskim linijama i brodarima koji će svoje robe prevoziti preko Jadrana. Puno je zainteresiranih za skraćivanje plovidbenog puta i učinkovitije načine transporta po pitanju emisija CO2, što Jadran omogućuje u odnosu na neke druge europske luke. Mi ćemo omogućiti slanje roba na tržišta srednje Europe uz nekoliko tisuća kilometara kraću plovidbu, za što je interes itekako značajan, ističe Benders.

I on smatra da tržišta idu ka osiguravanju više transportnih ruta.

Snimio Josip Rukavina

– Ako pogledate Maersk kao našeg najvećeg budućeg klijenta, u kompaniji definitivno žele osigurati više puteva kojima će robu dopremiti do svojih klijenata. Mi ćemo u tome odigrati značajnu ulogu, kao još jedan pouzdani hub za transport roba u Europu i iz nje, kaže Benders.

Pozdravio je i pristup Lučke uprave koja, ističe, riječku luku nastoji ponovo učiniti značajnom na međunarodnoj razini, u čemu ima sve više uspjeha.

– Pogledajte povijest i geografski položaj Rijeke. Postoje razlozi zašto je luka bila velika i važna u prošlosti, a vjerujem da iz istih razloga može ponovo biti velika i važna luka. Rijeka ima preduvjete za razvoj novih, suvremenih terminala, kao što je imala za izgradnju stare luke. Pogledajte samo naš terminal koji ima dubinu od dvadeset metara, što nam, s obzirom na to da današnji kontejnerski brodovi imaju gaz do sedamnaest metara, osigurava da budemo konkurentni i u budućnosti, s možda još većim brodovima, a daje nam i određene prednosti pred konkurencijom. Rijeka je luka s dubokim morem, a ako se riješi i pitanje željeznice koja bi mogla biti usko grlo u budućnosti, mislim da je budućnost luke dobra.

Vjerujem da će željeznica biti izgrađena, a s njom će Rijeka biti dodatno u prednosti pred konkurentima, jer će imati i željeznicu s malim kutem nagiba, što je opet važno i zbog učinkovitijeg i ekološki prihvatljivijeg željezničkog transporta, posebno po pitanju emisija CO2. Izgradnja željeznice neće se dogoditi sutra, ali vjerujem da hoće u narednih desetak godina, kaže Benders.

Interes studenata

Tomislav Bagarić, član uprave Manšpeda istaknuo je kako ta tvrtka na minhenskom sajmu logistike i transporta redovito samostalno izlaže od 2016. godine, ali i on smatra kako je zajednički nastup na razini luke i prometnog pravca pun pogodak.

– Ovo je najatraktivnija hala na cijelom sajmu, a ovo je najveći sajam ove vrste na svijetu. Činjenica da je riječka luka na sajmu, i to pozicionirana u istom prostoru s najvećim europskim lukama već dovoljno govori sama za sebe. Koncept koji je osmislila Lučka uprava je vrhunski. Izlažu koncesionari luke, ali i mi kao logistički partner koji svojim uslugama daje potporu sadašnjim i budućim korisnicima luke. Odaziv zainteresiranih posjetitelja sajma je zaista iznad svih naših očekivanja, a danas (u četvrtak op.a.) je naše zajedničko predstavljanje glavni događaj u ovom dijelu sajma, rekao je Bagarić, prepričavši nam situaciju od dan ranije, u srijedu, koja po njegovim riječima, zorno pokazuje kako je Rijeka ovogodišnji hit među europskim lukama.

– Došlo nam je desetak studenata sa sveučilišta u Bremenu, s pitanjima o tome što Rijeku čini tako atraktivnom lukom u zadnje vrijeme. Izgleda da su informacije o luci, rastu prometa, ulaganjima u nove terminale i tako dalje, došle do njih, a očito i njihovih profesora. Vidjeli su da lokacija Rijeke skraćuje navigaciju za dvije tisuće nautičkih milja, u odnosu na sjever, kao i da omogućuje izlaz europskih roba prema sjevernoj Africi i Istoku. Rijeka je sada i na dva glavna europska prometna koridora, a sve te prednosti postaju sve vidljivije. Uostalom, da Rijeka nije na poziciji na kojoj jest, ni Manšped ne bi u njoj poslovao, kaže Bagarić.

Ana Rucner / Snimio Josip RUKAVINA

Lučki terminali

Dragica Franulović, savjetnica uprave Luke Rijeka d.d. ističe kako i ta tvrtka ima dugu tradiciju izlaganja na minhenskom sajmu Tarnspot Logistic, a ove godine tu tradiciju nastavlja, predstavljanjem novim mogućim potencijalnim klijentima.

– Prošle godine ostvarili smo rekordne rezultate, a rast prometa bilježimo i u prvom tromjesečju ove godine tako da vjerujemo kako će pozitivni trendovi biti nastavljeni, rekla je Franulović koja je okupljenima predstavila sve mogućnosti koje im Luka Rijeka d.d. nudi na svojim terminalima u riječkom i bakarskom lučkom bazenu, u Bršici kao i na pozadinskom terminalu Škrljevo.

Predstavljanju riječke luke prisustvovao je i Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koji je čestitao svima uključenima na izuzetno uspješnom nastupu na sajmu.

– Biti ovdje i to na ovako atraktivnoj lokaciji sajma znači biti nešto na međunarodnom tržištu. Lučka uprava, koncesionari i ostali izlagači na najbolji su način prezentirali riječku luku i cijelu Hrvatsku i sve prednosti položaja koji pružamo. Veseli me da su na sajmu bili svi koncesionari, dosadašnji, ali prvi put i novi koncesionar, Rijeka Gateway, koji će za dvije godine biti u punom operativnom pogonu na novom kontejnerskom terminalu, rekao je Bilaver.

Izrazio je posebno zadovoljstvo novim prijedlogom izmjena mreže glavnih europskih koridora prema kojima će se Rijeka naći na dva koridora, Mediteranskom i onom između Jadrana i Baltika, što otvara nove mogućnosti razvoja i rasta luke i prometnog pravca.

– To je veliki uspjeh Vlade, a da bi Rijeka ostvarila svoj puni potencijal, potrebna nam je i nova željeznica. Podsjećam da je u ovom trenutku u izgradnji dionica od Karlovca do granice s Mađarskom, dok se na ostalim dionicama ubrzano radi na izradi dokumentacije. Vjerujem da ćemo taj proces dodatno ubrzati, zajedno s HŽ Infrastrukturom, kazao je Bilaver dodajući kako Hrvatskoj stoji nekoliko mogućnosti povlačenja značajnih bespovratnih sredstava za novu željeznicu.

– Na raspolaganju su nam sredstva iz Programa Konkurentnost i Kohezija, u iznosu od 85 posto od ukupnih troškova, kao i NPOO sredstva gdje je sufinanciranje do 100 posto troškova, te CEF iz kojeg ugovaramo sufinanciranje dionice od Škrljeva do Jurdana, odnosno izgradnju dvokolosiječne pruge kroz Grad Rijeku. Što se tiče novčanih sredstava ona nisu upitna, samo moramo na vrijeme pripremiti svu dokumentaciju, rekao je Bilaver.

Od kontejnerskog terminala na Brajdici do novog terminala na Zagrebačkoj obali – riječka luka postaje konkuretna najvećim europskim lukama / Snimio Vedran KARUZA

Budućnost na Krku

Istaknuo je i veliki interes brodara za kapacitetima riječke luke koji će biti dostupni nakon početka rada novog kontejnerskog terminala.

– Veseli nas ogroman interes velikih svjetskih brodara i za prostorom koji će se na Brajdici osloboditi očekivanim prelaskom Maerska na novi kontejnerski terminal, što govori da će oba terminala imati više nego dovoljno posla i prometa. U konačnici, ti veliki brodari imaju svoja tržišta, a na nama je kao državi da osiguramo infrastrukturu i potporu kako bi im omogućili poslovanje, kao i razvoj riječke luke te cijelog niza popratnih djelatnosti u čitavoj zemlji koje su vezane uz riječki prometni pravac, rekao je Bilaver.

Zanimalo nas je i znači li velik interes brodara i planirana izgradnja željeznice da slijedi i dugo očekivani razvoj velikog kontejnerskog terminala na Krku.

– O tome svakako već razmišljamo i razgovaramo i s Lučkom upravom i s HŽ Infrastrukturom, jer dugoročno, budućnost kontejnerskog prometa i luke Rijeka je na Krku, zaključio je državni tajnik.

Izgradnja ceste D403 koja će uskoro biti završena jedna je od najvećih investicija / Snimio Sergej DRECHSLER