Važni izumi

Možete se montipajtonovski pitati što su Mađari ikad učinili za nas ili posjetiti ovu izložbu o čuvenim Mađarima

Ervin Pavleković

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Izložba donosi prikaz vrhunskih znanstvenih i tehnička dostignuća svjetski poznatih Mađara



U povodu obilježavanja 25. godišnjice Filozofskog fakulteta u Rijeci u organizaciji Lektorata za mađarski jezik otvorena je izložba “Svjetski poznati Mađari” koja daje uvid u vrhunska znanstvena i tehnička dostignuća bez kojih današnji svijet ne bio isti, a njihovi izumitelji su, jasno je – Mađari.



Kako je kazala lektorica za mađarski jezik na Filozofskom fakultetu, Eszter Tamasko, inicijatorica ove izložbe koja je program ostvarila u suradnji s Udrugom Szülőföld i Őrvidékház iz Mađarske, novootvorena izložba “Svjetski poznati Mađari predstavlja “mađarske genije, koji su bili prave prekretnice na krivudavom putu znanosti, jer njihovi izumi okružuju našu svakodnevicu”.


Talent i rad




– Mogu reći da smo u zavidnoj poziciji što smo za izložbu imali veliki izbor, mnogi vani izumi i inovacije imaju značajnu mađarsku vezu.



Nažalost, tako važni izumi kao što su primjerice šibica ili vitamin C nisu stali u okviru ove izložbe, a ovdje predstavljamo petnaest izvanrednih postignuća, kronološkim redom, počevši od dinama iz 1861. godine te prezentacijskog softvera Prezi iz 2009. godine, govori Tamasko ističući kako je ovo tek djelić mađarske kulture.


Prema riječima veleposlanika Mađarske Nj.E.Dr. Csabe Demcsáka, Mađari su oduvijek radili na tome da svijet učine boljim mjestom, a burna tisućljetna povijest zahtijevala je od njihovog naroda posebne vještine i inovnativne ideje ne bi li opstali.



– Zahvaljujući našem talentu i znanju te mukotrpnom radu, uspjeli smo pronaći mnoga rješenja te ideje u mnogim poljima, od poljoprivrede, industrije, medicine, prijevoza, do komunikacija.


Možete se montipajtonovski pitati što su Mađari ikad učinili za nas, no ne biste vjerovali koliko su svakodnevnih stvari ili pomagala zapravo izumile osobe mađarskog podrijetla, pojašnjava mađarski veleposlanik.


Širenje horizonata


Dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. Aleksandar Mijatović istaknuo je kako Fakultet želi proširiti ponudu svjetskih jezika, što je ključno za širenje horizonata te načina razumijevanja i sporazumijevanja s kulturama koje su u našoj neposrednoj blizini, a jedna od tih je i – mađarska.



S obzirom na to da je “mađarski narod tijesno isprepleten s hrvatskom povijesti i s kulturom, sad i gospodarski”, smatra kako su upravo to ona “područja koja moramo tijesno, pažljivo i brižno njegovati, a proučavanje jezika i kulture upravo je put prema otvaranju različitim civilizacijama”.



Izložba predstavlja izume u njihovu kronološkom slijedu, a osim već spomenutih izuma prikazani su i helikopter iz 1928. godine, televizija u boji iz 1940., digitalno računalo iz 1952. ili Rubikova kocka iz 1977. godine.