Prema podacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, 31. prosinca 2022. evidentirano je 15.513 zaposlenih osoba s invaliditetom, što je više u odnosu na isti dan godinu ranije kada su bile 11.694 zaposlene osobe s invaliditetom.

Porast nije pokazatelj isključivo rasta zaposlenosti osoba s invaliditetom, već je dijelom uzrokovan usklađivanjem s novim Zakonom o Registru zaposlenih osoba s invaliditetom te ažuriranjem baze podataka.

Stanje, kad je riječ o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, nije zadovoljavajuće, o čemu nas informira Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

U Hrvatskoj živi 624.019 osoba s invaliditetom, od čega je 56,7 posto muškog spola i 43,3 posto ženskog spola. Najveći broj osoba s invaliditetom je u dobnoj skupini 65+, dok je gotovo 269.000 u radno-aktivnoj dobi. U usporedbi osoba u radno aktivnoj dobi, broj od 15.500 zaposlenih osoba s invaliditetom je poražavajući.

“Na Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo u Hrvatskom saboru smo jučer raspravljali o Izvješću pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2021. godinu.

Nažalost, tek sada raspravljamo o Izvješću za 2021. godinu iako je u proceduri već Izvješće za 2022. godinu. To je sramota za vladajuće koji marginaliziraju izvješća o stanju ljudskih prava!

Uputili smo konkretan prijedlog da se omogući zaposlenim osobama s invaliditetom rad na pola radnog vremena, a plaću za puno radno vrijeme, kako to u sustavu već postoji kod roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. To bi uvelike doprinijelo ravnopravnosti osoba s invaliditetom na tržištu rada.

Znakovito je da je daleko više osoba invaliditetom zaposleno u privatnom sektoru nego u državnom, koji ima i zakonsku obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Međutim, državne institucije ne poštuju zakonsku odredbu već radije plaćaju penalizaciju za nezapošljavanje osoba s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom redovito se pritužuju da su diskriminirane pri natječajnim postupcima u državnim i javnim službama. Upozoravaju da su natječaji netransparentni i nema mogućnosti adekvatne kontrole.

Kao i u raspravi o Zakonu o osobnoj asistenciji, smatramo da radni asistenti također trebaju biti definirani Zakonom o osobnoj asistenciji, za što još postoji prostor budući nam preostaje usvajanje Zakona o osobnoj asistenciji u drugom čitanju. O istom ćemo pripremiti amandmane ukoliko Vlada ne uvrsti taj naš prijedlog iz prvog čitanja.

Potrebno je razvijati politiku zapošljavanja osoba s invaliditetom, olakšati prilagodbu radnog mjesta i potaknuti okruženje u kojem će se dodatno vrednovati poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Iako su sredstva za zapošljavanje osoba s invaliditetom osigurana pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ona se ne koriste dovoljno namjenski. 2020. godine je čak 450 milijuna kuna namjenskog novca za zapošljavanje osoba s invaliditetom preusmjereno u projekt Vlade za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom.

Dakle, potrebno je sredstva uložiti u prilagodbu radnih mjesta i omogućiti socijalnu uključenost, izjednačavanje osoba s invaliditetom na tržištu rada te jačati aktivnosti za porast svjesnosti kod poslodavaca o dodatnoj vrijednosti zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Nažalost, djeca s poteškoćama kada i završe svoje obrazovanje, ne mogu pronaći zaposlenje i ostanu socijalno izolirani u okviru svoje obitelji, bez mogućnosti ostvarenja svog punog potencijala”, rekla je Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica SDP-a.